DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 41     <-- 41 -->        PDF

ra na način kao što to čine Wanin i Perelygin
tj. u svojstvu o kojima zavisi izgled
drveta (boja, sjaj, tekstura); miris drveta,
ponašanje drveta pod utjecajem vode (vlažnost,
bujanje i utezanje drveta, higroskopnost,
provođenje vode, pojivost); svojstva
povezana sa težinom drveta; provodi]
ivost topline, akustična svojstva drveta,
električna svojstva drveta, provodljivost
svijetla i rentgenskih zraka, provodljivost
drveta za uzduh i plinove. Posebna je pažnja
posvećena ispitivanju vlage drveta te
higroskopičnim svojstvima drveta i njegovom
utezanju i bubrenju.


IX. Mehanička svojstva drveta (str.
692—845). Opširno su prikazana mehanička
svojstva te način njihovog ispitivanja.
X. Metodika sabiranja materijala za
ispitivanje i obrada rezultata (str. 846—
864). Sastoji se iz dva dijela: uputstva za
KAD CE U PROLJEĆE POČETI SERIJA
ŠUMSKIH POŽARA? NOMOGRAM
PREDVIĐANJA OPASNOSTI


Ustanovljivanje roka u kom će početi
proljetni požari ima veliko značenje za
određivanje patruliranja i za preventivno
čišćenje sječina.


Opažanja u šumama Svedlovske oblasti
pokazala su, da čim se kasnije ustaljuje
srednja dnevna temperatura iznad 0°, tim
je kraća perioda koja je potrebna da se
sušanj osuši tako da bude pripravan za
požar i obratno. Tako je na pr. u Svedlovskom
šumskom gospodarstvu srednja
dnevna temperatura zraka iznad 0° počela
u jednom slučaju već 25. ožujka, pa je pripravna
perioda trajala 27 dana, a kad je ta
ista temperatura počela 10. travnja, onda
je pripravna perioda trajala samo 20 dana.


sabiranje materijala i izradu proba te prikaza
statističke obrade podataka. Ovaj
drugi dio obradio je mgr. inž. B. Gonet.


XI. Najvažnije vrste drveta i njihova
upotreba (str. 865—872). U ovom poglavlju
prikazane su tabelarno karakteristikeupotreba najvažnijih vrsta drveta.
XII. Fizička i mehanička svojstva važnijih
vrsta drveta. Prikazana su tabelarno.
U iskazu literature pisac je obradio pregled
svih poljskih radova koji obrađuju
nauku o drvetu kao i popis važnijih publikacija
na stranim jezicima.


Ovaj opširni udžbenik i priručnik tehnologije
drveta dobro će poslužiti svim
stručnjacima koji se bave đrvetom te znači
doprinos ovoj grani nauke ne samo u
Poljskoj nego i u svjetskim razmjerima.


R. Benić
To se tumači time, da kad u Zauralju
počne rano proljeće, obično se onda zateže,
česti su kasni mrazovi i oborine. Kad
proljeće započne kasno, onda naglo nastupa
i biva redovno prilično vedro.


Prema datumu kad se ustali srednja
dnevna temperatura zraka iznad 0° može
se grafikonom odrediti datum spremnosti
šušnja na požar skoro na mjesec dana unaprijed
i proreci kad će vjerovatno započeti
šumski podari (si. 1).


Kad se dobiveni datumi prenesu na papir,
dobit će se slika očekivane spremnosti
šušnja na požar u području čitave
oblasti.


Godine 1955, 1956 i 1957 u Uralskoj upravi
hidrometeorološke službe postavile
su se prognoze na osnovici provedenog istraživanja.
U mjestima za koja su nacrtani
grafikoni, točnost je predviđanja pokazala


« it it ta u ii a li u 10 i * f a to n « is fa 10 11


SI. 1. Grafikon prikazuje kako zapaljivost šušnja ovisi o temperaturi zraka. Pokusi
su vršeni u šumskim gospodarstvima istočno od Urala i to: A — Svedlovsk; B —
Rež; C — N. Tagil; D — Verhoturje; E — Nikito Ivdelj.




ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 42     <-- 42 -->        PDF

odstupanje samo 2—3 dana, a to je sasvim
zadovoljavajuće.


Sverdlovska meteorološka služba često
je pomišljala da se otkrije jednostavna i
očigledna metoda kojom bi se predvidjela
opasnost od požara, tako da je može lako
shvatiti i najobičniji čuvar šuma u gospodarstvima
i šumarijama. Zadatak se sastojao
u tome, da se otkrije veza između pri-


Trajanje suhe Broj


pravnosti šušnja da se zapali i meteorološkim
elementima i to zato da bi se svakog
dana moglo znati da li prijeti opasnost
od požara.


Analizirano je 347 slučajeva u tri šumska
gospodarstva. Ovisnost gorenja šušnja


o temperaturi zraka i trajanju suhe periode
vidi se iz ove tablice:
zapaljenja kod ;emperatu C»


periode (dana) 6—10 | 11—15 | 16—20 21—25 26 i više ukupno


1
2
3
4
5 5 20


5 20


Podaci ovi očito pokazuju zavisnost gorenja
šušnja o temperaturi zraka i trajanju
sušne periode. Na taj način, ocjenjujući
stepen opasnosti od požara, izgleda
da bi se moglo ograničiti na ta dva faktora.
Međutim, praksa je pokazala, da je gorenje
šušnja ovisno i o još jednom — trećem
faktoru — o manjku vlage u zraku.
Istina, deficit vlage nema izravne veze
s gorenjem; ta se veza dobiva zajedničkim
djelovanjem tog deficita i temperature
zraka.


Iz toga nedvoumno slijedi, da pomenute
faktore valja smatrati osnovicom za sastav
nomograma u svrhu određivanja opasnosti
od požara.


Puna (donja) krivulja nomograma po


1S


,´l


-?#


tf ? ti

Temperatura, zrajta, u /3saLC


SI. 2. Nomogram za određivanje spremnosti
šušnja da se zapali u Sverdlovskom. Gornjo-
Isetskom i Uralmaševskom šumskom
gospodarstvu.


13 13
16 16
2 4 14 20 e 12 29 47
30 65 131 251
38 81 203


kazuje gornju granicu površine gdje nema
opasnosti od požara, a crtkana (gornja)
krivulja — srednju vrijednost deficita vlage
kod gorenja. Tanke horizontalne linije
omeđašuju duljine trajanja suhe periode
potrebne da se sušanj upali. One su povučene
kao minimalne vrijednosti trajanja
suhe periode koja je prethodila pojedinom
požaru pri određenoj temperaturi zraka
i deficitu vlage.


Upotreba je nomograma jednostavna.
Kad znamo temperaturu zraka i deficit
vlage odnosnog dana, naći ćemo na nomogramu
odgovarajuću točku. Padne li ona
ispod pune krivulje, to ne treba očekivati
tog dana požar. Ako se nađe iznad nje, to
će mogućnost požara ovisiti o trajanju
suhe periode.


Na istom se nomogramu može s dovoljnom
točnošću odrediti vjerovatnost opasnosti
za slijedeći dan. Treba samo od
točke koja pokazuje temperaturu zraka
koju predviđamo za sutra, povući uvis dok
ne siječe krivulju srednje vrijednosti deficita
vlage (crtkana krivulja). Ako kod
toga trajnost suhe periode bude veća ili
jednaka od one na nomogramu, valja pojačati
mjere zaštite od požara na tom šumskom
području. U protivnom slučaju, ako
trajanje suhe periode koju očekujemo bude
manje od one na nomogramu, to se radna
snaga određena za požar, može iskoristiti
na drugim poslovima u šumskom gospodarstvu.


Mi se služimo ovim nomogramom od
1953. g. Analogno bi se mogli izraditi i za
druga područja. Oni će se ponešto razlikovati,
jer na opasnost od požara utječe osim
meteoroloških faktora i drugi elementi, u
prvom redu tipovi sastojina.


Les, Hoz. 4—1958. L. A. Fedorov.


Preveo: Đ. Knežević