DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 42 <-- 42 --> PDF |
odstupanje samo 2—3 dana, a to je sasvim zadovoljavajuće. Sverdlovska meteorološka služba često je pomišljala da se otkrije jednostavna i očigledna metoda kojom bi se predvidjela opasnost od požara, tako da je može lako shvatiti i najobičniji čuvar šuma u gospodarstvima i šumarijama. Zadatak se sastojao u tome, da se otkrije veza između pri- Trajanje suhe Broj pravnosti šušnja da se zapali i meteorološkim elementima i to zato da bi se svakog dana moglo znati da li prijeti opasnost od požara. Analizirano je 347 slučajeva u tri šumska gospodarstva. Ovisnost gorenja šušnja o temperaturi zraka i trajanju suhe periode vidi se iz ove tablice: zapaljenja kod ;emperatu C» periode (dana) 6—10 | 11—15 | 16—20 21—25 26 i više ukupno 1 2 3 4 5 5 20 5 20 Podaci ovi očito pokazuju zavisnost gorenja šušnja o temperaturi zraka i trajanju sušne periode. Na taj način, ocjenjujući stepen opasnosti od požara, izgleda da bi se moglo ograničiti na ta dva faktora. Međutim, praksa je pokazala, da je gorenje šušnja ovisno i o još jednom — trećem faktoru — o manjku vlage u zraku. Istina, deficit vlage nema izravne veze s gorenjem; ta se veza dobiva zajedničkim djelovanjem tog deficita i temperature zraka. Iz toga nedvoumno slijedi, da pomenute faktore valja smatrati osnovicom za sastav nomograma u svrhu određivanja opasnosti od požara. Puna (donja) krivulja nomograma po 1S ,´l -?# tf ? ti Temperatura, zrajta, u /3saLC SI. 2. Nomogram za određivanje spremnosti šušnja da se zapali u Sverdlovskom. Gornjo- Isetskom i Uralmaševskom šumskom gospodarstvu. 13 13 16 16 2 4 14 20 e 12 29 47 30 65 131 251 38 81 203 kazuje gornju granicu površine gdje nema opasnosti od požara, a crtkana (gornja) krivulja — srednju vrijednost deficita vlage kod gorenja. Tanke horizontalne linije omeđašuju duljine trajanja suhe periode potrebne da se sušanj upali. One su povučene kao minimalne vrijednosti trajanja suhe periode koja je prethodila pojedinom požaru pri određenoj temperaturi zraka i deficitu vlage. Upotreba je nomograma jednostavna. Kad znamo temperaturu zraka i deficit vlage odnosnog dana, naći ćemo na nomogramu odgovarajuću točku. Padne li ona ispod pune krivulje, to ne treba očekivati tog dana požar. Ako se nađe iznad nje, to će mogućnost požara ovisiti o trajanju suhe periode. Na istom se nomogramu može s dovoljnom točnošću odrediti vjerovatnost opasnosti za slijedeći dan. Treba samo od točke koja pokazuje temperaturu zraka koju predviđamo za sutra, povući uvis dok ne siječe krivulju srednje vrijednosti deficita vlage (crtkana krivulja). Ako kod toga trajnost suhe periode bude veća ili jednaka od one na nomogramu, valja pojačati mjere zaštite od požara na tom šumskom području. U protivnom slučaju, ako trajanje suhe periode koju očekujemo bude manje od one na nomogramu, to se radna snaga određena za požar, može iskoristiti na drugim poslovima u šumskom gospodarstvu. Mi se služimo ovim nomogramom od 1953. g. Analogno bi se mogli izraditi i za druga područja. Oni će se ponešto razlikovati, jer na opasnost od požara utječe osim meteoroloških faktora i drugi elementi, u prvom redu tipovi sastojina. Les, Hoz. 4—1958. L. A. Fedorov. Preveo: Đ. Knežević |