DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 25 <-- 25 --> PDF |
NEKOLIKO MISLI I ORIJENTACIONIH PODATAKA O PRIMJENI DRAČE (Paliurus aculeatus Lamp.) PRI POŠUMLJAVANJU KRŠA. Horvat ing. August, Zagreb Melioracija degradiranih krških površina je poljoprivredno-šumarski odnosno za veći dio krša stočarsko-šumarski problem. Na tu povezanost poljoprivrede i šumarstva na ovakvim terenima ukazao je već Wessely (18), a potom Premužić (13), Bertram (3), Ziani P(17) i mnogi drugi. Unatoč tim ukazivanjima melioracija krša biološkim metodama vršila se samo u području šumarstvo. To je proizlazilo iz činjenice, što se najveći dio degradiranog krša supsumira pod pojam »apsolutno šumskog tla«. Decenije šumarskog rada neosporno su dokazale, da je postavka spomenutih autora pravilna. Samo šumarstvo nije moglo — usprkos izvjesnim uspjesima — efikasno rješavati složenu problematiku melioracije degradiranog krša. Sječa, požari i ekstenzivno stočarstvo devastirali su u 19. i 20. vijeku mnogo veće površine, od onih, koje su pošumljavanjem i drugim mjerama restaurirane. Naročito se to odnosi na ekstenzivno stočarstvo, koje traži sve veće površine, a time ugrožava opstanak nerezistentnijim vrstama bilja i pretvara čitave komplekse u potpunu pustoš. Reguliranje načina ispaše i sječe osnovni je preduvjet za svaku melioraciju. Kako svako ograničenje u pogledu sječe i paše predstavlja zadiranje u osnovu privrede krškog stanovništva, ne treba takve zahvate provoditi bez prethodne svestrane studije i sastava kompleksne osnove dotičnog područja. Studije za takvu integralnu melioraciju jednog područja zahtijevaju sudjelovanje i usku suradnju iskusnih stručnjaka onih grana privrede, koje su glavni nosioci ekonomike tog područja. Izrada integralnih melioracionih osnova je rad, koji pretpostavlja detaljno poznavanje prilika područja i suvremenih metoda melioracije, a sama izrada osnove dulji vremenski period. Život, međutim traži hitno rješenja pojedinih problema na kršu. To su prioritetni radovi za koje su zainteresirane razne grane privrede. U okviru šumarstva to su najčešće slijedeći: — podizanje kultura u slivnim područjima bujica u cilju obuzdavanja njihova štetnog djelovanja; — podizanje kultura u slivu umjetnih jezera hidroenergetskih postrojenja u cilju sprečavanja donošenja materijala i zapunjavanja jezera; — podizanje zelenih pojaseva oko naselja i pojedinih objekata u cilju rekreacije, oblikovanja krajolika odnosno konzerviranja spomenika prirode; — podizanje vjetrobranih pojaseva za zaštitu komunikacija i stvaranje povoljnih klimatskih prilika za uspijevanje poljoprivrednih kultura u izloženim zonama. Navedeni radovi predstavljaju važne mjere, kojima se osigurava uspjeh grana, u čiju se korist izvode. Zbog toga, kao i zbog troškova izvedbe, oni se moraju dobro pripremiti i uspješno privesti kraju. Najčešće su to razni vidovi pošumljavanja. Uspjeh rada je prvenstveno ovisan o tome, da se sadnice »prime«, a potom da se |