DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 82 NOVEMBAR—DECEMBAR GODINA 1958


UTVRĐIVANJE NORMALNOG UČINKA RADA KOD OBARANJA
I IZRADE JELOVINE U LJETNOJ SJEČI


(Prilog proučavanju učinka rada u eksploataciji šuma)


Dr, Roko Benić, Zagreb


UVOD


Jedan od najvažnijih problema organizacije rada u eksploataciji šuma je problem
pravilnog postavljanja normi sječe i izrade. U praksi se još uvijek služimo iskustvenim
normama iako one često nisu u skladu sa stvarnim učincima. Utvrđivanje
ispravne tehničke norme, odnosno realnog potroska vremena za obavljanje pojedinih
operacija i radnih zahvata kod sječe i izrade analitičko proračunskom metodom normiranja
dosta je komplicirano i dugotrajno.


Normalni učinak rada odnosno normalni potrošak vremena kod poslova eksploatacije
šuma ovisi o mnogim činiocima.


Sve te činioce o kojima zavisi učinak rada može se podijeliti u tri grupe. Prvu
grupu predstavljaju stalni činioci, koje ne možemo mijenjati. To su karakteristike
terena i sastojine, vrsta drva, debljina stabala te njihove karakteristike (zdravost,
pravnost, granatost) kao i klimatske karakteristike i vrijeme sječe.


Prilikom utvrđivanja normalnog potroska vremena za sječu i izradu treba voditi
računa o ovim činiocima. Utvrđeni potrošak vremena vrijedi samo za uslove rada
pod kojima je utvrđen.


Drugu grupu činilaca sačinjavaju svi oni činioci, koje smo u stanju mijenjati.
To su: stručna sprema radnika, vrsta i kvaliteta alata sa kojim se rad obavlja, te
način organizacije rada. Svrha proučavanja rada sječe i izrade može da bude bilo
koji od ovih činilaca, kako bi se ustanovilo njihovo djelovanje na potrošak vremena
i učinak rada.


Krajnji cilj proučavanja učinka rada u socijalističkom društvu je da se stvore


uslovi za pravilnu primjenu postavke da nagrada pojedinca bude u razmjeru sa


njegovim doprinosom društvenoj zajednici.


Ova rasprava treba da bude skromni doprinos ostvarenju toga cilja.


1. Problematika normiranja obaranja i izrade
Za postavljanje realnih normi obaranja stabala i izrade sortimenata


u eksploataciji šuma potrebno je u prvom redu utvrditi osnovne norme


radnih učinaka, odnosno osnovni potrošak čistog radnog vremena za izvo


đenje pojedinih operacija iz kojih se sastoji rad u fazi obaranja stabala i


izrade sortimenata. Ovaj osnovni potrošak čistog vremena rada ovisi o


vremenu sječe, o kvalitetu radnika koji obavlja posao, o kvalitetu alata


sa kojim se rad obavlja, o vrsti drveta i debljini stabala, koja se obaraju


i izrađuju te o karakteristikama terena na kojem se rad obavlja (strmost,


stanje tla i si.).


Pod osnovnim potroškom radnog vremena razumijevamo potrošak


čistog vremena rada što ga za pojedinu operaciju troši prosječni radnik,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 4     <-- 4 -->        PDF

koji radi sa ispravnim alatom, kod obaranja stabala normalne granatosti
te na razmjerno blago nagnutom terenu, tj. terenu nagiba do 25%. Ovaj
osnovni potrošak radnog vremena ne uključuje u sebi potrošak vremena
za prelaze od jednog do drugog stabla.


Stvarni potrošak vremena je veći od osnovnog, jer su u njemu uključeni
kako prelazi od stabla do stabla, tako i potrebni prekidi rada (predasi
u toku rada i potrošak vremena za prirodne potrebe, te dodaci na račun
veće granatosti stabala, veće strmosti terena, pripreme oruđa prije rada
i si.).


Prema tome za pravilno utvrđivanje normi učinka odnosno normalnog
potroška vremena kod obaranja stabala i izrade sortimenata potrebno
je u prvom redu poznavati osnovni potrošak čistog vremena rada za izvođenje
pojedinih operacija, a zatim veličinu pojedinih dodataka tome
čistom vremenu rada. Tek suma osnovnog potroška vremena i dodataka,
daje temelj za obračunavanje normalnog potroška radnog vremena kod
radova sječe i izrade, a prema tome i za obračun normi učinka.


U ovoj raspravi nastojali smo utvrditi osnovni potrošak čistog vremena
rada kod obaranja jelovih stabala i izrade tehničke oblovine pri
ljetnoj sječi na području Gorskog Kotara. Na temelju rezultata potroška
čistog vremena rada pokušali smo prikazati način za brzo utvrđivanje
realnih normi učinka.


Budući da na osnovni potrošak čistog vremena rada utiču debljina i
drvna masa stabala istražili smo to njihovo djelovanje na učinak rada te
odnos, koji postoji između promjera odnosno drvne mase stabla s jedne
strane i potroška čistog vremena rada s druge strane. Ispitivanja potroška
vremena vršili smo u ljetnoj sječi. Rad su obavljali domaći profesionalni
šumski radnici iz Gorskog Kotara. Detaljniji prikaz uslova izvođenja rada,
koji smo snimali, donosimo u posebnom poglavlju.


2. Osnovni potrošak čistog vremena rada
20. Karakteristike radilišta i radnika
U cilju utvrđivanja potroška čistog vremena rada obavljali smo snimanja rada
obaranja stabala i izrade tehničkih sortimenata (trupci i rudničko drvo) u sječinama
Tešna, Poklani Vrh, Klane i Vršiće Lug na području Drvno-industrijskog poduzeća
Delnice. Nadmorska visina radilišta iznosila je oko 8D0 m. Inklinacija se kretala od
10 do 35% odnosno u prosjeku na svima sječinama oko 20%>. Tlo je kamenito kraško.
Rad se obavljao u mješovitim sastojinama bukve i jele smjese 0.8 jele i 0.2 bukve.
Drvna masa iznosila je prije sječe uz obrast 0.8 oko 350 m3 jele, oko 40 m3 bukve i
10 m3 ostalih vrsta, tj. svega oko 400 m3. Intenzitet sječe je bio vrlo jak i iznosio je
oko 30°/o drvne mase jele, tj. u prosjeku oko 130 m3 po ha.


Kod proučavanja potroška vremena za pojedine operacije obavljana je kronometraža
rada na slijedećem broju stabala:


Operacija Broj stabala
Obaranje stabala 235 kom.
Kresanje (čišćenje) grana 242 „
Guljenje kore drvenim guljačima 333 „
Guljenje kore željeznim guljačima 119 „
Trupljenje oblovine (izrada trupaca i rudničkog drveta) 235 „


Sva snimanja potroška vremena obavljena su tokom VI. i VII. mjeseca 1949.,
tj. za ljetne sezone rada.
Efekat rada kod sječe i izrade stabala u eksploataciji šuma obično iskazujemo
u jedinicama proizvoda. U našem slučaju jedinica proizvoda je m3 tehničke oblovine.


l




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Snimanja potroška vremena vršena su po pojedinim stablima. U svrhu njihovog preračunavanja
na m3 tehničke oblovine (trupaca i rudničkog drveta), pokazalo se neophodno
nužno prije svega utvrditi količinu tehničkog drveta u pojedinim stablima.


Prikaz učešća tehničkog drveta u sastojinama gdje smo vršili ispitivanja donosimo
u posebnoj točki (vidi toč. 11).


Ispitivanje potroška vremena za pojedine operacije vršili smo sa radnim grupama
od 2 odnosno 3 radnika. Tako su obaranje vršila 3 radnika a sve ostale operacije
2 radnika. Radnička grupa od 2 radnika raspolagala je sa slijedećim ručnim
oruđem: jednom pilom amerikankom marke »Simons«, sa 2 sjekire domaće proizvodnje
(radionica u Čabru), 1 batom, 2 željezna klina i 1 okretačom (vukom) te kod
guljenja kore sa odgovarajućim brojem željeznih odnosno drvenih guljača. Drvene
guljače izrađivala je radna grupa na licu mjesta u šumi od jelovih grana. Kvalitet
alata odgovarao je normalnom kvalitetu alata, kojim se služe radnici u Gorskom
Kotaru. Alat je bio vlasništvo radnika, koji su ga sami održavali.


21. Drvna masa i učešće tehnike
Prilikom mjerenja potroška vremena za pojedine operacije i radne zahvate u
fazi sječe i izrade stabala utvrdili smo ove podatke: prsni promjer stabla sa korom,
totalnu visinu stabla (izmjerenu na oborenom stablu) te kubaturu trupaca i rudničkog
drveta izrađenu iz pojedinog stabla.


Iz podataka o veličini prsnog promjera sa korom i visini stabala, utvrdili smo
totalnu masu sa korom dotičnih stabala. Drvnu masu stabala utvrdili smo prema
Emrovićevim dvoulaznim tabelama za jelu. Ova masa poslužila nam je kod određivanja
učešća tehnike u drvnoj masi stabla. Za praktične svrhe, a i za svrhe procjene
stabala više od procentualnog učešća interesirala nas je kubatura trupaca i rudničkog
drveta.


U tablici 1 donosimo promjere stabala, visine stabala te drvne mase stabala
izvađene iz Emrovićevih dvoulaznih tabela za jelu, kao i količinu izrađenih trupaca
i rudničkog drveta.


Drvne mase i učešće tehnike kod jelovine iz Gorskog Kotara


Tablica 1


si
si
Š P o d a c i m j er enj a Izravnati podaci


o


CO


OJ Tehnika
8 cu


S-i


o H
M 3


Rudnič


03 o oj 03 Trupci OJ


& s CO |« _ Rudnič-00


Ö .BJO
OJ


Trupci OJ g ko drvo


co 3 a


proko
drvo >


od-do . W > A> P-2


mjer CO
W


s 3 3 3 3 3


cm kom i. m mm9/o m´°/o m»/. m´ %> mK/o m


16-20 18 4 16.0 0.23 — — 0.25 100 0.25 — — 0.12 — 0.12
21-25 23 6 17.8 0.41 — — 0.26 100 0.26 63.4 — — 0.35 — 0.35
26-30 28 6 17.3 0.58 0.33 55.9 0.26 44.1 0.59 100.0 0.29 50.0 0.29 50.0 0.58
31-35 33 9 21.7 0.96 0.56 61.5 0.35 38.5 0.91 94.8 0.58 68.0 0.27 32.8 0.85
36-40 38 13 23.6 1.39 0.99 83.2 0.20 16.8 1.19 80.6 0.94 81.4 0.22 18.6 1.16
41-45 43 25 22.8 1.69 1.24 89.2 0.15 10.8 1.39 82.2 1.33 88.5 0.17 11.5 1.50
46-50 48 18 25.1 2.27 1.68 90.3 0.19 9.7 1.89 83.3 1.74 92.0 0.15 8.0 1.89
51-55 53 30 26.4 2.88 2.23 93.4 0.10 6.6 2.41 83.7 2.18 94.0 0.14 6.0 2.32
56-60 58 40 27.7 3.57 2.68 96.1 0.11 3.9 2.79 78.1 2.72 95.5 0.13 4.5 2.85
61-65 63 63 29.0 4.36 3.27 95.6 0.15 4.4 3.42 78.3 3.36 90.5 0.12 3.5 3.48
66-70 68 36 29.4 5.10 4.09 97.4 0.11 2.6 4.20 82.3 3.99 97.3 0.11 2.7 4.10
71-75 73 49 29.3 5.80 4.52 98.9 0.05 1.1 4.57 78.8 4.64 97.7 0.11 2.3 4.75
76-80 78 18 30.2 6.76 4.92 97.4 0.13 2.6 5.05 74.7 5.36 98.0 0.10 2.0 5.46
81-85 83 18 31.0 7.80 5.33 91.9 0.27 9.1 5.80 74.4 5.95 98.5 0.09 1.5 6.04


371




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Totalne drvne mase stabala, te količinu trupaca i rudničkog drveta prikazali
smo u tablici 1 kao funkciju prsnog promjera sa korom. Izravnanja smo obavili grafičkom
metodom, koja za ovu svrhu daje dovoljno točne rezultate. Na si. 1 prikazali
smo količinu tehnike i učešća trupaca i rudničkog drveta i kao funkcije prsnog promjera
debla (sa korom). Ovom prilikom napominjemo da tabele za totalnu masu


» u « a> » "tr n fnm prvnjm


print fUtmjtt


SI. 2. Potrošak vremena za trupljenje
SI. 1. Drvna masa i njena struktura. (prerezivanje debala).


stabla i to kako Emrovićeve, tako i Schubergove ne daju točne podatke sa stabla
manjih promjera jer je stvarna drvna masa tehnike bila veća od totalne mase stabla
obračunate na osnovu promjera i visine stabla iz tablica drvnih masa. Ipak se na
osnovu podataka o procentu tehnike može zaključiti da su maksimalni procenat
tehnike imala stabla od 30 do 50 cm prsnog promjera sa korom, što bi trebalo posebno
istražiti, jer bi moglo dati vrijednu direktivu za određivanje ophodnje.


Sva izravnanja masa i odnose trupaca i rudničkog drveta izvršili smo grafičkim
putem, koji je za ovu svrhu dao dovoljno točne veličine. Nama su naime podaci o
masama bili potrebni samo radi obračunavanja potrošaka vremena za pojedine operaije
po 1 m3 tehnike.


Unatoč toga smatramo da naši podaci iako se osnivaju na malom broju stabala
mogu korisno poslužiti kod procjenjivanja jelovih stabala u dubećem stanju. To se
pogotovo odnosi na relacije između trupaca i rudničkog drveta.


22. Metodika rada
Snimanje potroška čistog vremena rada pojedinih operacija vršili smo upotrebom
džepnog kronometra sa točnošću na sekunde. Podatke snimanja razvrstali smo
prema debljinskim razredima stabala tako da pojedini debljinski razred obuhvaća
5 cm.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Za svaki debljinski razred obračunali smo srednji potrošak vremena za izvođenje
pojedine operacije. Iz odnosa koji postoji između prosječnog promjera debljinskog
razreda stabla i srednjeg potroška vremena za dotičnu operaciju obračunali smo
jednadžbu korelacije. Kod izjednačivanja upotrebili smo ove izraze:


a) Obaranje stabla i trupljenje oblovine
y = a + bx + cx2 (1)
b) čišćenje debla od grana i guljenje kore
y = ai x i´ . . . \ (2)
U ovim izrazima x označava prsni promjer stabla (sa korom) u cm, a y potrošak
vremena za izvođenje dotične operacije u minutama, a, b, c, ai i bi su parametri
jednadžbi korelacije. Obračunavanje parametara korelacionih jednadžbi izvršili smo
transformiranjem osnovne jednadžbe u normalni oblik.
Kod obračuna parametara a, b i c, jednadžbu (1) transformirali smo u ove nor


malne jednadžbe:
an + b2(x) + c2 (x)2 = 2 (y) (1 a)
a 2 (x) + b 2 (x)2 + c 2 (x)3 = 2 (x . y) ...(lb)
a 2 (x2) + b 2 (x)3 + c 2 (x)4 = 2 (x2 . y) . . (1 c)


Veličine n (broj opažanja), 2 (x), 2 (x2), 2 (x3), 2 (x4), 2 (y), 2 (x. y) i
2 (xs . y) smo obračunali iz podataka snimanja.
Obračun korelacione jednadžbe (2) izvršili smo transformirajući je u logaritamski
oblik
log y = log ai + bi . log x (2 a)


a parametre ai i bi transformiranjem jednadžbe u normalni oblik
n 2 log ai + bi 2 (log x) = 2 (log y) .(2 b)
(log ai) . (2 log x) + bi 2 (log x)2 = 2 [(log x) . (log x)] (2 c)


Iz ovih jednadžbi obračunavali smo logaritme parametara a time i veličinu samih
parametara.
Veličinu korelacije izraženu korelacionim koefecijentom kao i srednju grešku
korelacionog koeficijenta obračunali smo po ovim obrascima:
korelacioni koeficijenat:


f __fxL

srednja greška korelacionog koeficijenta:


1 _ r2
ir -Vn (4)
s y f (x) =
2 (y — Y)2
n — 2
(5)*
odnosno
S y f (x) =
2 (y — Y)2
n — 3
(5a)*
ö 2 =
2 y2
n — 2
— (6a)*
odnosno
a2y = 2 t —n — 3 .n —3
(6)*


* Izrazi upotrebljeni kod obračuna korelacije jednadžbe 2;
** Izrazi upotrebljeni kod obračuna korelacije jednadžbe 1.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 8     <-- 8 -->        PDF

23. Rezultati istraživanja
Rezultate istraživanja potrošku čistog vremena rada prikazali smo po
pojedinim radnim operacijama iz kojih se sastoji faza obaranja stabala i
izrada oblovine. Kod naših snimanja i promatranja ograničili smo se samo
na izradu obloga drveta (trupaca i rudničkog drveta), jer celulozno drvo
nije za vrijeme naših opažanja uopće izrađivano. Izradu celuloznog drveta
iz dijelova stabla, koji nisu bili upotrebljivi za tehničku oblovinu, obavljale
su posebne grupe radnika nakon završene izrade tehničkog drveta.


230. Obaranje stabala
Prilikom snimanja potroška vremena za obaranje stabala, promatrali
smo posebno potrošak vremena čistog rada oko obaranja (obrada žilišta,
otvaranje zasjeka, podpiljivanje i padanje stabla), a posebno potrošak
vremena za predahe u toku rada te za prelaze od stabla do stabla.


Podatke izmjere te broj stabala prilikom izrade kojih su vršena snimanja
potrošaka vremena donosimo u tablici broj 2. Kod promatranja
rezultata ovih mjerenja treba imati na umu da se radi o zajedničkom radu
grupe od 3 radnika te da prema tome podatke mjerenja potroška vremena
radničke grupe treba umnožiti sa 3, kako bi se dobio potrošak vremena u
radnim minutama.


Potrošak vremena na obaranje ´ v


(podaci snimanja) Tablica br. 2


1 CO


<0 U -rj Potrošak vremena za rad


Prsni promjer


stabla


<*-*> s%k


Broj stab, r
kojima su v
šena snimar


CO Po stablu Po m3 tehnike


u3 "a ui 3 ´5 L (fl 3 N


CO co
T3o> CO M S !-< T3 ro M


co M 03 CO


w co ,_, CD "ČD GJ


> -* O SH U >


Ö o 0, 3 P-, t/3 O O CL: 3 w


cm kom. m3 minu t a
16—20 18 4 0.12 3.58 1.75 0.50 5.83 29.83 14.32 4.17 49.58
21—25 23 9 0.35 4.43 4.33 1.81 10.57 12.66 12.37 5.17 30.20
26—30 28 7 0.58 5.33 2.57 1.14 9.04 9.19 4.43 1.97 15.59
31—35 33 4 0.85 7.75 6.50 3.88 18.13 9.12 7.65 4.56 21.33
36—40 38 11 1.18 8.18 1.55 1.95 11.68 7.05 1.34 1.68 10.07
41—45 43 12 1.50 9.56 2.08 1.43 13.07 6.37 1.39 0.95 8.71
46—50 48 34 1.89 10.15 2.26 2.82 15.23 5.37 1.20 1.49 8.06
51—55 53 32 2.32 11.84 2.53 2.28 16.65 5.10 1.09 0.98 7.17
56—60 58 49 2.85 13.99 2.45 3.18 19.62 4.91 0.86 1.12 0.89
61—65 63 24 3.48 18.37 2.79 3.33 24.49 5.28 0.80 0.96 7.04
66—70 68 27 4.10 19.85 3.37 5.96 29.18 4.84 0.82 1.45 7.11
71—75 73 9 4.75 22.67 6.22 4.44 33.33 4.77 1.31 0.93 1.07
76—80 78 13 5.46 28.15 3.15 3.38 34.68 5.16 0.58 0.62 6.36
SVEGA: 235 627.95 3283.50 664.00 729.80 1717.30 5.23 1.06 1.10 7.45




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Ukupno snimamo vrijeme iznosilo je kako slijedi:


1. Čisto vrijeme rada . . . 3283.50 minuta;
2. Predasi u toku rada . . 664.00 minuta;
3. Prelazi od stabla do stabla 729.80 minuta.
Prema tome predasi u radu iznosili su u prosjeku 20.22´°/° od potro»
šenog vremena za čisto obaranje, dok su prelazi obaranja iznosili u prosjeku 22.23% u odnosu na potrošak vremena
za čisto obaranje.


Statistička obrada potroška vremena za čisto obaranje jelovih stabala u ljetnoj
sječi stabla pokazuje da se odnos između veličine prsnog promjera potroška čistog
vremena za obavljanje operacije´može prikazati korelacionom jednadžbom


y = 7.29 — 0.252 x + 0.0065 x2


gdje x predstavlja prsni promjer a y potrošak radnog vremena grupe od 3 radnika
za obaranje stabla dotičnog prsnog promjera.
Korelacija predstavljena ovom korelacionom jednadžbom je potpuno jer veličina
korelacionog koeficijenta iznosi


r = 0.992 ± 0.001


Uzevši u obzir da su kod obaranja radila tri radnika, potrošak vremena za obaranje
izražen u radnim minutama sa dovoljnom točnošću predstavlja izraz


y = 21.87 — 0.75 x + 0.0195 x2


Način obračuna korelacione jednadžbe iz podataka snimanja ne donosimo nego
čitaoca upućujemo na poglavlje o metodici rada i na odgovarajuću statističku literaturu
(vidi u popisu literature).


Odnos između veličine prsnog promjera stabla sa korom i potroška vremena
pokušali smo prikazati i jednadžbom općeg oblika


y = a xb
odnosno u našem slučaju oblika
y = 0.045 . x 1-429


Pokazalo se da stvarnim podacima mjerenja potroška vremena bolje odgovara
naprijed navedeni polinom oblika


y = a + bx + cx2


Naime, korelacija je u drugom slučaju manja i, izražena veličinom korelacionog
koeficijenta r, iznosi
r = 0.957 + 0.0O55


Napominjemo da korelaciona jednadžba vrijedi tek iznad prsnog promjera debla
sa korom od 19 cm. Za manje promjere ne daje dobre rezultate, ali obaranje stabala
prsnog promjera ispod 19 cm u praksi nema značenja.


Cisti potrošak vremena za obaranje iskazan u radnim minutama kao funkcija
prsnog promjera stabla teoretski obračunat iz korelacione jednadžbe po stablu te po
1 m3 tehničke oblovine prikazujemo u tablici br. 3. Kod ovoga namjerno izostavljamo
predahe u toku rada te prelaze od stabla do stabla. O tim veličinama će biti govora
u drugom dijelu rasprave.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Potrošak vremena za obaranje


(obračunat iz korelacione jednadžbe)


Tablica br. 3


Ukupni potrošak vremena





a


U


3 vremena
5´ grupe na


izvođenje


CO 5.


3


t-t QJ
u


co


OS


3 co


M


"a


´ĆJ "o


* ´T? o


S 6 3


1 m3


cO


u


u po po


M


B cO


TS


stablu tehn. obi.


in


Lg CO o


C0


3


ft


o


3


rad. minuta


cm m20


0.26 4.80 3 14.58 56.08
25 0.44 5.06 3 15.18 34.50
30 0.66 5.60 3 16.80 25.45
35 0.93 6.45 3 19.35 20.81
40 1.25 7.63 3 22.89 18.30
45 1.60 9.14 3 27.42 17.14
50 2.04 10.97 3 32.91 16.13
55 2.50 13.13 3 39.39 15.76
60 3.05 15.71 3 47.13 15.45
65 3.65 18.41 3 55.23 15.13
70 4.25 21.54 3 64.62 15,20
75 4.85 25.00 3 75.00 15.46
80 5.50 28.78 3 86.24 15.68


231. Kresanje grana
Potrošak vremena za kresanje grana obradili smo u jednom prijašnjem
radu (vidi Benić, 1957.)


U tome radu smo dokazali da za odnos između veličine prsnog promjera
i potroška vremena za kresanje grana sa debla općenito vrijedi
jednadžba parabole oblika


b


y = a x


odnosno obračunavsi parametre jednadžbe na osnovu podataka snimanja


17561


y = 0.216 . x


Ovaj izraz dobro pokazuje potrošak vremena za čišćenje debla od
grana jer je korelacija izražena veličinom korelacionog koeficijenta vrlo
velika i iznosi


r = 0.972 + 0.0036.


Uzevši u obzir da su kresanje grana kod naših snimanja vršila tri radnika,
potrošak radnog vremena izražen u radnim minutama predstavlja
izraz


17561


y = 0.648 . x


Na temelju ovih jednadžbi obračunati potrošak radnog vremena za
čišćenje oborenog debla od grana donosimo u tablici 4.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Potrošak vremena za kresanje grana


(izravnati podaci)


Tablica br. 4


Ukupni potrošak


vremena


03


U


0)


05


M


C0


Potrošak
3 vremena
p po stablu


grupe


´a


CIS


Broj
radnika
u grupi


si´


05 Ö


po po


3


3 0)


stablu


tehnike


m


rad. minuta


cm


20 0.26 4.15 3 12.45 47.88
25 0.44 6.15 3 18.45 41.93
30 0.66 8.47 3 25.41 38.50
35 0.93 11.11 3 33.33 35.84
40 1.25 14.03 3 42.09 33.67
45 1.60 17.25 3 51.75 31.72
50 2.04 20.76 3 62.28 30.53
55 2.50 24.54 3 73.02 29.45
60 3.05 28.66 3 85.98 28.19
65 3.65 32.91 3 98.73 27.05
70 4.25 37.48 3 112.44 26.46
75 4.85 42.31 3 126.93 26.17
80 5.50 47.39 3 142.08 25.83


Prilikom snimanja potroška vremena utvrdili smo da je na predahe
u toku rada otpadalo samo 3.48% računajući za osnvo stvarno vrijeme
rada na čišćenju debla od grana (kresanju grana).


232. Guljenj e kor e
Potrošak vremena za guljenje kore takođernavedenom radu. (Vidi Benić, 1957.).
smo obradili u naprijed
Za odnos između promjera debla sa korom i potroška čistogza guljenje kore sa oborenog debla također vrijedi zakonitostkorelacionom jednadžbom
y = ax b
vremena
izražena


Prilikom ispitivanja efekta guljenja kore istraživali smo učinak rada
sa drvenina i sa željeznim guljačima.
Za rad sa drvenim guljačima potrošak vremena grupe od 3 radnika
prikazuje jednadžba


075596


y = 1.3227 .x


a za rad sa željeznim guljačima


y = 0.81076 . x °-76455


Veličina korelacionog koeficijenta iznosi u prvom slučaju (drveni
guljači)
r = 0.892 + 0.0111




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 12     <-- 12 -->        PDF

a u drugom slučaju (željezni guljači)
r = 0.916 + 0.0148.


Uzevši u obzir da gornje jednadžbe prikazuju rad trojice radnika,
potrosak vremena izražen u minutama rada jednog radnika prikazuju
jednadžbe


za drveni guljač
y = 3.9671 . x °-75596
odnosno za željezni guljač
y = 2.43228 . x °-76455
Na temelju ovih jednadžbi obračunati potrosak vremena za guljenje
kore u mezgri iznosi (vidi tablicu br. 5):


Potrosak vremena za guljenje kore


(izravnati podaci)
Tablica br. 5


Drveni ;guljači Željezni guljači
Poti ošak Potrosak


Prsni
promjer
stabla


Kubaturg
tehničke
oblovine


Potrosak
vremena
grupe


Potrosak
vremena
grupe


es


a


a


3


3


"


3


3


M


2-a u


Mg


a


o >Ö
M o 3


3 o


3


cm m3 min. minuta min. minuta
On


20 0.26 12.74 3 38.22 147.00 8.01 3 24.03 92.42
25 0.44 15.07 3 45.21 102.75 9.50 3 28.50 64.77
30 0.66 17.30 3 51.90 78.64 10.92 3 32.76 49.64
35 0.93 19.44 3 58.32 62.71 12.29 3 36.87 39.65
40 1.25 21.51 3 64.53 51.62 13.61 3 40.83 32.66
45 1.60 23.51 3 70.53 44.08 15.10 3 45.30 28.31
50 2.04 25.46 3 76.38 37.44 16.14 3 48.42 23.74
55 2.50 27.36 3 82.08 32.83 17.36 3 52.08 20.80
60 3.05 29.22 3 87.66 28.74 18.55 3 55.65 18.25
65 3.65 31.04 , 3 93.12 25.51 19.73 3 59.19 16.22
70 4.25 32.83 3 98.49 23.17 20.87 3 62.61 14.73
75 4.85 34.69 3 104.07 21.46 22.00 3 66.00 13.61
80 5.50 36.32 3 108.96 19.81 23.39 3 70.17 12.76


Predasi u radu prilikom guljenja kore iznosili su na temelju naših
podataka potroška vremena ukupno 4.05%.


Prilikom daljih razmatranja i obračunavanja osnovnog potroška čistog
vremena rada uzimali smo u obzir samo rad sa željeznim gul jačima,
jer je on ekonomičniji.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 13     <-- 13 -->        PDF

233. Trupljenje (prerezivanje) debla i izrada
teh. oblovine
Kao i kod obaran ja stabala, prilikom snimanja potroška vremena za
trupljenje mjerili smo potrošak vremena za čisti rad trupljenja, potrošak
vremena za prelaze od jednog do drugog reza te potrošak vremena za
predahe u toku rada.


Podatke snimanja potroška vremena donosimo za grupu od 2 radnika,
koji su zajednički obavljali rad trupljenja (prerezivanja) debla na Sortimente
tehničke oblovine.


U tablici br. 6 donosimo rezultate tih snimanja.


Potrošak vremena za trupljenje


(podaci snimanja)


Tablica br. 6


Potrošak vremena po m3 Potrošak vremena po i stablu


Prsni promjer CO


3


stabla CD 3 <1)


Scc! C0
a L " cd L "O CO
pro°
s 3 CD V, «a
´o


i G OD i ´a ao


"ČD CD a M u >


CD f_


sjek ^ u
& 3


cm kom m3 minuta minuta


16—20 18 4 0.12 3.75 2.00 3.46 9.21 21.25 16.67 28.83 76.75
21—25 23 9 0.35 3.68 5.12 3.97 12.77 10.51 14.63 11.34 36.48
26—30 28 7 0.58 4.62 3.62 3.21 11.45 7.97 6.24 5.53 19.74
31—35 33 4 0.85 5.08 3.75 4.24 13.07 5.98 4.41 4.99 15.38
36—40 38 11 1.16 8.47 2.92 7.11 18.50 7.30 2.52 6.13 15.95
41—45 43 12 1.50 11.16 4.44 6.29 21.89 7.44 2.96 4.19 14.59
46—50 48 34 1.89 13.78 5.19 8.40 27.37 7.29 2.75 4.44 14.48
51—55 53 32 2.32 17.69 3.73 9.59 31.01 7.62 1.61 4.13 13.36
56—60 . 58 49 2.85 19.43 4.68 9.72 33.83 6.82 1.64 3.29 11.75
61—65 63 24 3.48 22.82 4.35 ´ 9.99 37.16 6.56 1.25 2.87 10.68
66—70 68 27 4.10 26.05 2.45 7.45 35.95 6.35 0.60 1.82 8.77
71—75 73 9 4.75 27.06 1.56 6.67 35.29 5.70 0.33 1.40 7.43
76—80 78 13 5.46 36.21 1.75 9.36 47.32 6.63 0.31 1.71 8.68


SVEGA: 235 628.35 4279.84 912.30 : 1934.07 7126.21 6.81 1.45 3.08 11.34


Statistička obrada rezultata mjerenja potroška vremena za trupljenje
debla u tehničke Sortimente pokazuje da se odnos između veličine prsnog
promjera debla i utroška vremena može, u općem obliku, prikazati jednadžbom


+ bx
y = a c x´
odnosno na temelju podataka u obliku:


y = 0.05 + 0.040 x + 0.0051 x2


379




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Korelacija je potpuna, jer je korelacioni koeficijent obračunat po formulama
iznijetim u metodici rada vrlo visok i iznosi


r = 0.0993 + 0.0009


Budući da su kod rada radila dva radnika potrošak vremena za trupljenje
debla u Sortimente tehničke oblovine treba umnožiti sa dva. Prema
tome taj potrošak kao funkciju prsnog promjera debla sa korom prikazuje
izraz


y = 0.11 + 0.081 x + 0.0102 x2


Prilikom rada potrošak vremena na predahe i odmaranja u toku rada
iznosio je 21.31% uzevši za bazu čisti potrošak vremena za trupljenje
(prerezivanje), a potrošak vremena na prelaze od jednog do drugog reza
iznosio je 45.19%.


Predasi u toku rada su ovisni o trajanju čistog rada i proporcionalni
su sa njime.


Prelazi od jednog do drugog reza prilikom trupljenja su ovisni o
dužini debla jer o njoj ovisi broj rezova. U vezi sa time u tablici br. 7
donosimo obračunate potroške vremena sa prelaza od reza do reza u toku
piljenja debla u proporciji sa dužinom debla. Ovaj potrošak vremena usko
je povezan sa čistim vremenom rada, te smo ga tako i promatrali i uključili
u njega.


Na temelju korelacijske jednadžbe donosimo u tablici br. 7 i na si. 2
obračunate potroške vremena po stablu te po 1 m3 tehničke oblovine (trupaca
i rudničkog drveta).


Potrošak vremena za trupljenje


(izravnati podaci) TabHca bn ,


Potrošak vremena Ukupni potrošak vremena


grupe radnika * po gtablu po 1 m, teh oU
a po stablu a


^ H "O -rt


ill §!! It--* 1 I fa f § 1 f If | t


cm m3 minut a minuta


20 0.26 2.90 4.47 7.37 2 5.80 8.94 14.74 22.31 34.38 56.69
25 0.44 4.25 5.35 9.00 2 8.50 10.70 19.20 19.32 24.32 43.64
30 0.66 5.86 6.05 11.91 2 11.72 12.10 23.82 17.76 18.33 36.09
35 0.93 7.71 6.71 14.42 2 15.42 13.42 28.84 16.58 14.43 31.01
40 1.25 9.84 7.25 17.09 2 19.68 14.50 34.18 15.74 11.60 27.34
45 1.60 12.18 7.68 19.86 2 24.36 15.30 39.72 15.22 9.60 24.82
50 2.04 14.83 8.06 22.89 2 29.66 16.12 45.78 14.54 7.90 22.44
55 2.50 17.69 8.50 26.19 2 35.38 17.00 52.38 14.15 6.80 20.95
60 3.05 20.85 8.82 29.67 2 41.70 17.64 59.34 13.07 5.78 19.45
65 3.65 24.25 9.07 33.32 2 48.50 18.14 66.64 13.29 4.97 18.26
70 4.25 27.89 9.30 37.19 2 55.78 18.60 74.38 13.12 4.38 17.50
75 4.85 31.72 9.42 41.14 2 63.44 18.84 82.28 13.08 3.88 16.96
80 5.50 35.92 9.50 45.42 2 71.84 19.00 90.84 13.06 3.45 10.51




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 15     <-- 15 -->        PDF

234. Ukupni potrošak čistog vremena i njegova
struktura
Na temelju podataka obračuna potroška vremena za pojedinu operaciju
obaranja stabala i izrade tehničke oblovine u tablici br. 8 donosimo
prikazanu strukturu čistog vremena rada obaranja jelovih stabala i izrade
tehničke oblovine. Strukturu toga vremena prikazali smo i na si. br. 3.
Rezultati obračunavanja pokazuju da je učešće potroška vremena za pojedinu
operaciju usko vezano sa prsnim promjerom debla, koje se obara i
izrađuje.


Učešće potroška vremena za obaranje stabala u ukupnom čistom vremenu
rada za obaranje stabala i izradu sortimenata najmanje je kod stabala
prsnog promjera 35—40 cm. Kod stabala prsnog promjera 20 i 80 cm
ono je približno najednako.


Učešće potroška vremena za kresanje grana raste, dok učešće vremena
za guljenje kore u ukupnom vremenu čistog rada opada, sa prsnim
promjerom stabla.


Učešće potroška vremena za trupijenje (prerezivanje) debla na tehničke
Sortimente uglavnom je najednako bez obzira na debljinu stabala,
iako postiže maksimum kod prsnog promjera u intervalu između 30 i
40 cm.


/ obaranje


2 kresanje grana


Ö guljenje kore


4 purezivanje (kupljenje)


3 2


s´*


s


// / /


--: — *


:> 1 S´´


jf


i \


2


3


Sjf ^V^*—_ — f


"


— t
J/s ^ \ ´"-=/


5 S


^*7S / v **** t*Jin*.&,w -..


Wjf / *-obamy» . . *"


V / a. Irriionjv prano. i*


/ 3 guljtnjt kor* .... 3´


i !rvplj»Hj1 (prtntivafj»). . *´


t.. ukvpno abaranjt 1 .IJO* i


5.. kubaturo tttinJki (trvpti rvdn.+ra).


*) IO X to 30 60 TO tO cm !D * M *> to m <


prim´ promjer


SI. 3. Struktura potroška čistog SI. 4. Odnos potrošaka čistog vremena
vremena rada. pojedinih operacija.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Sveukupno




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Tablica br. 9
Potrošak vremena po stablu Potrošak vremena po m3 teh. oblovine
Prsni
promjer
cm
´a
a
to
O
OJ E
S to
tD g
s-, to
*
"a
tu
2 j 073 SH
r K O
e?
a
u
H
o to
fl
OJ N> W
._
tu
"S
tfl u a
Si
O
CO
´a
to tO
OJ g
´c
tu
65
´ö
V
a3 u
O to
si
> -H
post o tak a »/o
20 53.2 24.1 53.0 37.1 4011 327.2 150.9 3,26.5 229.6 248.1
25 55.4 35.7 62.9 48.3 49.5 206.5 132.2 228.8 187.9 184.1
30 61.3 49.1 72.3 60.0 00.2 148.5 121.4 175.3 145.4 146.7
35 70.6 64.4 81.4 72.6 72.1 121.4 113.0 140.1 124.9 124.8
40 83.5 81.3 90.1 86.1 85.3 106.8 106.1 115.4 113.4 110.5
45 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0
50 120.6 120.3 106.9 115.3 115:3 94.1 96.2 83.9 90.4 91.0
55 143.7 142.3 115.0 131.9 132.5 91.9 92.8 73.5 84.4 85.2
60 171.9 166.1 122.8 149.4 151.1 90.1 88.9 94.5 78.4 79.7
65 201.4 190.8 130.7 167.8 170.4 88.3 85.3 57.3 73.4 75.1
70 235.7 217.3 138.2 187.3 191.3 88.6 83.4 52.0 70.9 72.5
75 273.5 245.3 145.7 207.2 213.3 90.2 82.5 48.1 68.5 70.8
80 314.5 274.6 154.9 228.7 237.1 91.5 81.4 45.1 66.6 69.4


U tablici br. 9 prikazali smo potrošak čistog vremena za izvođenje
pojedinih operacija kao i ukupnog vremena za obaranje i izradu u postotcima,
uzevši za bazu potrošak vremena za stablo prsnog promjera 45 cm.
Ti odnosi prikazani su i na si 4.


Izračunavanje tih odnosa ima praktično značenje, jer se mogu primijeniti
kod brzog utvrđivanja normi za obaranje jelovih stabala i izradu
tehničke oblovine. Tu primjenu prikazat ćemo u posebnom poglavlju ovog
rada.


Odnosi između potrošaka čistog vremena rađa
(baza potrošak vremena za stablo pr. promjera 45 cm)


3. Dodaci čistom potrošku vremena za rad
30.
Prelazi od stabla do stabla te lične potrebe
i predasi u toku rada
Potrošak vremena za prelaze od jednog do drugog stabla snimali smo
pri našim ispitivanjima zajedno sa obaranjem stabala. Ovo vrijeme iskazali
smo u tablici br. 2. Ono je u prosjeku iznosilo 22.2% od čistog potroška
vremena za obaranje, odnosno kada bi to stavili u odnos prema ukupnom
potrošku vremena za fazu sječe (rušenja) i izrade stabala najviše oko 5%
od vremena čistog rada.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Predasi u toku rada iznosili su kod naših ispitivanja — kako smo to
već prikazali u tablici br. 8 — u prosjeku 10% od ukupno potrošenog vremena
za čisti rad.


Prema njemačkom uputstvu za istraživanje učinka kod rada u šumarstvu
(Forstarbeit Nr. 2/3—1957, str. 1—18), čistom potrošku vremena za
rad treba dodati za pripremu oruđa 4% te za druge potrebne prekide u
radu 2%. Prema tome obzirom na izloženo te rezultate naših mjerenja
potroška vremena, ne prelaze od stabla do stabla te na potrebne osobne i
neotklonive prekide u toku rada dovoljno je dodati oko 20% čistom potrošku
vremena za izvođenje rada.


31. Granatost stabala
Sva naša ispitivanja vršili smo kod sječe i izrade normalno granatih
stabala iz preborne šume.


Budući da veća granatost stabala zahtijeva veći potrošak vremena, u
Njemačkoj se osnovnom potrošku vremena za rad dodaje izvjesni dodatak.
Taj dodatak ovisi o veličini faktora granatosti.


Faktor granatosti izražava se zbrojem dvostruke širine krošnje, njezine
dužine i visine stabla izražene u metrima.


G = 2 D + lk + h.


Normalni faktor granatosti ovisi o prsnom promjeru debla i on za smrču,
a obzirom na sličnost habitusa stabla jele i smrče, i za jelu iznosi kako je
to iskazano u slijedećoj tablici (tab. 10).


32. Strmost terena
Otežavajući faktor kod sječe i izrade predstavlja uz ostalo i nagib
terena na kojem se rad obavlja.


Prema istraživanjima, koja su vršena u Njemačkoj, utjecaj nagiba
terena na potrošak radnog vremena je to veći što je veći nagib terena. Na
račun povećanog potroška vremena kod rada na strmom terenu, čistom
vremenu rada dodaju se ovi iznosi:


Nagib terena Dodatak osnovnom
od — do vremenu


%» °/o
25—30 3
31—35 7
36—40 11
41—45 15
46—50 19
51—55 23
56—60 27
61—65 31
66—70 37


Naša snimanja obavljali smo na terenu prosječne strmosti do 25%,
tako da faktor strmosti terena nije uključen u potrošak čistog vremena.
Tu činjenicu treba imati na umu kod obračunavanja normi sječe i izrade
u konkretnom slučaju.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Dodatak na račun veće granatosti stabala


Stvarni faktor granatosti


Tablica br. 10


e´%3 to O. Q
s-< SH OJ 0-, ftT5
cm
a
5
g
i
osi
^ j co M M
C5
Ü
41 51 61
dodatak
70
u min.
80
po m3
90
oblovine
100
k25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
80
36
41
46
51
56
61
66
70
75
80
90
10








30
10
5






30
20
10
5






25
17
10
5






20
15
10
5







15
10








20
10
Osnovne norme obaranja i izrade jelovih stabala
Tablica br. 11
Potrošak vremenapo stablu
Potrošak vremena
po m3 teh. oblovine
Dnevna norma izrade


1


T3 cu OJ


CO M


Dodatak
20»/«


=


C0





cO


+-*


U


>o


C0


CO


>


a


u


C0


B0


Ö


o


60


to


o


.



3-s
>


OJ > 0


3 JS


C/3


cfl si


3


Ž


0


°


Vi


73 0)


cm m3 minu t a minut a kom. % Hm3 o /.
20 0.26 65.80 13.16 78.96 253.07 50.61 303.68 6.08 249.2 1.58 40.3
25 0.44 81.33 16.27 97.60 187.84 37.36 225.40 4,92 201.6 2.13 54.3
30 0.66 98.79 19.75 118.54 149.68 29.94 179.62 4.05 166.0 2.67 68.1
35 0.93 118.39 23.67 142.06 127.39 25.46´ 152.77 3.38 138.5 3.14 80.1
40 1.25 139.99 28.00 167.99 112.77 22.56 135.33 2.86 117.2 3.55 90.6
45 1.60 164.19 32.84 197.03 102.02 20.40 122.42 2.44 100.0 3.92 100.0
50 2.04 189.39 37.88 227.27 92.84 18.56 111.40 2.11 86,5 4.31 109.9
55 2.50 217.47 43.49 260.96 86.96 17.39 104.35 1.84 75.4 4.60 117.3
60 3.05 248.10 49.62 297.72 81.35 16.27 97.62 1.61 66.0 4.92 125.5
65 3.65 279.79 55.96 335.75 79.66 15.34 92.00 1.43 58.6 5.22 133.2
70 4r.25 314.05 62.81 376.86 73.99 14.80 88.79 1.27 52.0 5.41 138.0
75 4.85 350.24 70.05 420.29 72.23 14.44 86.67 1.14 46.7 5.54 141.3
80 5.50 389.33 77.87 467.20 70.79 14.16 84.95 1.03 42.2 5.65 144.1
385


Prsni
promjer
stabla




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 20     <-- 20 -->        PDF

4. Osnovne norme obaranja stabala i izrade sortimenata
U tablici br. 8 obračunati su stvarni potrošci vremena po m3 odnosno
po stablu. Na račun predaha uzimani su tamo na temelju stvarnih mjerenja
obračunati iznosi, a zanemareno je vrijeme prelaza od stabla do
stabla.


Kao što smo naprijed prikazali (vidi toč. 2), na račun pripreme oruđa,
prirodnih potreba te predaha u toku rada treba čistom vremenu rada
dodati 20%.


U tome slučaju ukupni potrošak vremena po stablu odnosno po m3
tehničke oblovine te norme izražene brojem stabala, odnosno količinom
m3 tehničke oblovine po jednom radniku i danu, iznose (vidi tablica 11).


5. Primjena rezultata kod normiranja u praksi
Cilj naših naprijed iznešenih promatranja i obračuna je da se na
njihovom temelju omogući brzo normiranje rada na sječi i izradi. Praktičnu
primjenu tih rezultata kod obračunavanja normi pokazat ćemo na
jednom primjeru.


PRIMJER: Prilikom preuzimanja sječine utvrđeni su slijedeći elementi:


a) prsni promjer stabla u intervalu 40—60 cm odnosno prosječna debljina stabala
50 cm; b) nagib terena 40%; c) granatcjst stabala izražena faktorom granatosti 70.


Da se odrede ispravne norme, koje će u sebi uključiti mjesne uslove rada, potrebno
je snimati stvarni potrošak vremena za bilo koje izvođenje operacije na stablu
normalne granatosti i na nagibu terena do 25%. Najjednostavniji način je snimanje
potroška vremena za obaranje stabla. Potreban broj snimanja iznosi najmanje 4 kod
stabla.


Snimanjem smo dobili ove podatke (tablica br. 12)


Podaci snimanja
Tablica br. 12
Red. Prsni Kubatura Potrošak vremena
br. promjer tehnike za obaranje stabla Opask a
1.
2.
40
47
1.40
1.78
26
30
* Prosječni promjer obračunat
iz kružne plohe
3. 46 1.70 29
4. 43 1.64 28
SVEGA: 6.52 113
Prosjek 44* 1.63 28.25
Potrošak po 1 m3 tehn. 17.33


´ Iz tablice br. 8 odnosno iz si. br. 3 vidimo, da u danim uslovima potrošak vremena
za obaranje stabla iznosi 16.64% od ukupnog potroška vremena za sječu i izradu.


Prema tome će ukupni potrošak čistog vremena rada za sječu i izradu za stabla
promjera 44 cm iznositi


17.33 100
tv44 ~ 104.15 minuta


16.94




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Budući da ukupni potrosak vremena po lm3 tehničke oblovine uzevši za bazu potrosak
vremena za sječu i izradu stabla prsnog promjera 45 cm iznosi 100, iz tablice
br. 9 interpolacijom, odnosno iz grafikona (si. br. 7), očitavamo da potrosak vremena
po 1 m3 tehničke oblovine za stablo prsnog promjera 44 cm iznosi 102.1a/o, a za stablo
promjera 50 cm 91.0´%>.


Prema tome prosječni potrosak vremena za obaranje i izradu po 1 m3 tehničke
oblovine iznosi:


t 91.00 10415 =92.83minute


102.1


Dodatak na račun prelaza od stabla do stabla, predahe u toku rada, te na račun pripreme
oruđa i si. iznosi 20°/o odnosno 18.58 minuta. Dodatak na račun povećanog potroška
vremena radi veće granatosti stabala iznos; (vidi tablicu br. 10) 10 min/m3.


Prema tome ukupni potrosak vremena za sječu i izradu 1 m3 tehničke oblovine


iznosi:
a) Osnovni potrosak vremenab) Dodatak za prelaze, predahec) Dodatak na granatost
i siSVEUKUPNO:
92.83 min/m3
18.58 min/m3
10.00 min/m3
121.41 min/m3
Dnevna norma izrade bila bi u danim uslovima
480 : 121.41 = 4.00 m3 tehničke oblovine
po 1 zaposlenom radniku.


U slučaju da se radi o stablima normalne granatosti dnevna norma izrade iznosila
bi


480 : 121.41 = 4.00 m´ tehničke oblovine
U tome slučaju se do norme može doći i jednostavnijim načinom. Naime tada je
potrebno samo utvrditi normu sa stabla, koja su stvarno obarana, tj. za stabla prosječnog
prsnog promjera 44 cm.
Stvarni potrosak vremena 104.15 min/ms
Dodatak 20 °/o = 20.83 min/m3


SVEUKUPNO: 124.98 min/m3


Dnevna norma sa stabla promjera 44 cm je


480 : 124.98 = 3.85 m3
Uzevši za bazu normu sječe i izrade stabala prsnog promjera 45 cm kao 100°/o, tada iz
tablice 11 odnosno iz si. br. 8 očitavamo da norma za stablo prsnog promjera 44 cm
iznosi 98.5°/o, a za stablo promjera 50 cm 109.9%).


Budući da smo ustanovili normu za stablo promjera 44 cm sa 3.85 m8, to norma
za stablo promjera 50 cm iznosi


3.85


—qo2 ´ 109.9 = 4.30 m3 tehničke oblovine.


Na jedan i na drugi način dobili smo potpuno isti rezultat. Norma izrade u traženom
slučaju iznosi 4.30 tehničke oblovine.


6. Zaključne napomene
Iz prednjih razmatranja o utvrđivanju osnovnih potrošaka čistog vremena
rada za izvođenje pojedinih operacija u fazi obaranja stabala i izrade
sortimenata, mogu se za postavljanje realnih normi za obaranje stabala
i izrade tehničke oblovine izvući slijedeći zaključci:


38?




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 22     <-- 22 -->        PDF

1. Osnov za utvrđivanje realnih normi kod obaranja stabala i izrade
sortimenata treba da predstavljaju potrošci vremena čistog rada za obavljanje
pojedinih operacija.
U cilju utvrđivanja vremena čistog rada pojedinih operacija potrebno
je u prvom izvršiti snimanje potroška vremena čistog rada po pojedinim
debljinskim podrazredima.


Kod utvrđivanja osnovnog potroška čistog vremena rada treba sni


mati rad prosječnih radnika snabdjevenih ispravnim alatom. Kod izbora


stabala treba odabrati stabla normalne granatosti na terenu nagiba do


25%.


Istraživanja provedena u Gorskom Kotaru kod obaranja stabala i


izrade jelovih sortimenata pokazuju, da je potrošak vremena po stablu u


ovisnosti o prsnom promjeru stabla.


Odnos između veličine prsnog promjera stabla i potroška čistog vremena
rada dade se predočiti ovim formulama:


a) Obaranje stabala:


y = 21.87 — 0.75 x + 0.0195 x2;


b) Kresanje grana sa oborenoga stabla:


y = 0.648 x 17561


c) Guljenje kore željeznim guljačima:


y = 2.43228 . x °-70455;


d) Trupljenje (prerezivanje) debla na tehničke Sortimente (trupce i
rudničko drvo):
y = 0.11 + 0.081 x + 0.0107 x2


(y = potrošak čistog vremena za izvršenje radova u minutama; x — promjer
stabla u prsnoj visini u cm).


2. Osnovne potroške čistog vremena rada trebalo bi izraditi za pojedine
vrste drveta. Za praktične potrebe korisno je ove potroške vremena
iskazati u postotcima uzevši za osnov prsni promjer stabla od 40 ili 45 cm.
3. Stvarni potrošci vremena dobiju se da se osnovnim potrošcima vremena
čistog rada dodaju dodaci na račun pripreme alata, prelaza od stabla
do stabla, granatosti stabala i nagiba (strmosti) terena. Prilikom obračunavanja
normi za područje Gorskog Kotara upotrebili smo dodatke, koje
primjenjuju u Njemačkoj.
Kod daljih istraživanja trebalo bi realno istražiti iznos dodataka za
naše uslove.


4. Poznavajući osnovne norme potrošaka čistog vremena rada, strukturu
vremena i iznose dodataka, moguće je za sve terenske uslove vrlo
jednostavno utvrditi realne radne norme, kako je to pokazano i na primjeru
u ovoj raspravi.
5. U ovoj raspravi izvedene zakonitosti mogu se korisno upotrebiti za
određivanje realnih normi rada kod ljetne sječe jelovine.
388




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 23     <-- 23 -->        PDF

UPOTREBLJENA LITERATURA


1. Richter-Altschäffer H.: Theorie und Technik der Korrelationsanalyse,
Berlin 1932.
2. Hil f H. H.: Die Erforschung und Verbesserung der Waldarbeit, Hannover 1941.
3.
Hil f H. H.: Arbeitsstudien in der Forstwirtschaft, Refa Nachrichten 1949.
4.
Hilf H. H.: Arbeitsgestaltung und Arbeitsleistung im Hauungsbetrieb, Allg.
Forstzeitschrift 1949., str. 141.
5.
Zehuder J. — Soom E. — Auer Chr.: Untersuchungen über Holzhauerei im
Gebirge, Mittig d. schw. Anst. f. d. f. Versuchswesen, Bd XXVII, p. 76-246, Zürich
1951.
6. Zehn der
J. — Weber A. — Linder A.: Etude du rendement des scies par
les methodes statistique; Mittig d. schw. Anst. f. d. f. Versuchswesen, Bd XXVII,
p.
1—18, Zürich 1951.
7.
Ben i ć R.: Ljetna i zimska sječa jelovine u Gorskom Kotaru. Drvna industrija
br. 1—2/1954., str. 1—7.
8. B e n i ć
R.: Istraživanja o potrošku vremena za čišćenje debla od grana i guljenje
kore u ljetnoj sječi jelovine, G. Š. P. knj. XIII., Zagreb 1957.
9..Geffa: Anweisung für Leistungsuntersuchungen bei Forstarbeit, Forstarbeit
Nr. 2/3-1957.


ZUSAMMENFASSUNG


Auf Grund seiner eigenen Untersuchungen sowie auch Angaben aus dem Fachschriftum
hat der Verfasser einen Versuch gemacht, in dieser Abhandlung eine
schnelle Methode für die Aufstellung tatsächlicher Fällungs- und Aufarbeitungsleistung
im Tannenhauungsbetrieb zu entwerfen.


Zu diesem Zweck wird die Ermittlung der Grundwerte für den Aufwand an
reiner Arbeitszeit bei der Verrichtung einzelner Arbeitsakte empfohlen.


Der Verfasser berechnet ein tatsächlichen Zeitaufwand derart, dass er der reinen
Arbeitszeit die entsprechende Zuschlagswerte für die Ruhepausen und den notwendigen
Stillstand während des Arbeitsablaufs sowie für Gehen von Stamm zu Stamm,
für Astigkeit und Hangneigung hinzufügt.


Auf Grund der Untersuchungen kommt der Verfasser zum Beschluss, dass im
allgemeinen zwischen dem Stammittendurchmesser und dem Zeitaufwand diejenigen
Verhältnisse bestehen, die mit den folgenden Gleichungen ausgedrückt werden können,
und zwar:


a) beim Fällen
y = a + b x + c x2


b) beim Entasten
y = a xb


c) beim Entrinden während des Sommereinschlags


y
= a . xb


d) bei Ausformung des Stammes in einzelne Rundholzsorten (Blockholz und
Grubenholz)
y = a + bx + cx2


wo a, b und c die Parameter in der Gleichung darstellen. Der Aufwand der reinen
Arbeitszeit im Tannenhauungsbetrieb während des Sommereinschlags beträgt beim:




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 24     <-- 24 -->        PDF

a) Fällen
y = 21,87 — 0,75 x + 0,0195 x2


b) Entasten des gefällten Stammes
y = 0,648 . xi,56i


c) Entrinden des aufgeasteten Stammes mit eisernem Rindenmesser
y = 2,43228 . xo,76455


d) Ausformung (Einschneiden) des Stammes in einzelne Rundholzsorten


y = 0,11 + 0,081 + 0,0107 x2
(in allen diesen Ausdrücken stellt x den Brusthöhendurchmesser
mit Rinde in cm dar und y den Aufwand an reiner Arbeitszeit (in
Minuten), welche für die Verrichtung entsprechender Arbeitsakte
am Stamm notwendig ist.


Diese Ausdrücke geben den Zeitaufwand deutlich wieder, weil die Korrelationen
die Korrelationskoeffiziente ausgedrückt sehr hoch sind und zwar folgende Werte
ergeben:
a) beim Fällen des Stammes
r = 0,992 - 0,001


b) beim Entasten des gefällten Stammes
r = 0,972 ± 0,0036


c) beim Entrinden mit eisernem Rindenmesser
r = 0,916 ± 0,0148


d) bei Ausformung der Rundholzsorten
r = 0,993 ± 0,0009


Die Struktur der reinen Arbeitszeit, d. h. das Verhältnis zwischen dem Zeitverbrauch
einzelner Arbeitsakte beim Fällen und Aufarbeitung hängt von dem
Brusthöhendurchmesser ab und ist in der Tabelle 8 dargestellt.


Um die tatsächliche Zeiterfordernisse bei Fällung und Aufarbeitung zu bekommen,
werden vom Verfasser folgende Zuschlagswerte empfohlen und zwar für:


a) Gehen von Stamm zu Stamm, persönliche Bedürfnisse, Werkzeuginstandhaltung
und Ruhepausen 20%;


b) grössere Astigkeit die in der Tabelle 10 angegebenen Zahlenwerte;


c) grössere Hangneigung die unter Punkt 32 angegebenen Zahlenwerte.


An Hand der Grundzeiten und Zuschlagswerte für Gehen von einem Arbeitsobjekt
zum anderen, bür persönliche Bedürfnisse, Werkzeuginstandhaltung und Ruhepausen
sind die Grundnormen des Zeitaufwands je Stamm und für aufgearbeiteter
Rundholzsorte, sowie die täglichen Normalleistungen im Tannenhauungsbetrieb während
des Sommereinschlags aufgestellt.


Die Methode der Ermittlung der Arbeitsleistungen in konkreten Bedingungen
ist durch einen Beispiel erläutert.


Damit man für andere Holzarten die tatsächlichen Arbeitsnormen ermitteln
könnte, würde es unentbehrlich zuerst die Grundnormen aufzustellen und dann den
Einfluss der Baumastigkeit und Hangneigung auf den normalen Arbeitszeitaufwand
zu erforschen.


Es ist ratsam, sich bei diesen Arbeiten der Methoden der Variationsstatistik zu
bedienen.