DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 34     <-- 34 -->        PDF

volumnog prirasta pomoću izvrtaka takav je problem, kod kojega se isplati
povećanje troškova obrade uz smanjenje potrebnog broja izvrtaka, jer je
vađenje izvrtaka relativno skup posao [velikim dijelom radi visoke cijene
Presslerovih svrdala).


3. Kod upotrebe papira bio bi način rada slijedeći:
Izvrći — izrađeni Presslerovim svrdlom — sortiraju se po debljinskim
stepenima (širina stepena 2 cm ili 5 cm). Za svaki debljinski stepen izračuna
se prosječna širina zadnjih 5 godova, a iz toga prosječni godišnji
debljinski prirast (koji još treba korigirati obzirom na prirast kore — ako
se želi dobiti točniji rezultat). Množenjem debljinskog prirasta s derivacijom
tarifne linije* izračunava se volumni prirast (prosječni jednogodišnji
volumni prirast jednog stabla u dotičnom debljinskom stepenu).


Volumne priraste treba nanijeti na funkcionalni papir kao ordinate
pripadnih prsnih promjera (sredinama debljinskih stepena); u tako nastali
sistem točaka treba uklopiti liniju izjednačenja. No, kako se ovdje
radi o pravcu — jer je funkcionalni papir tako konstruiran, da linija izjednačenja
bude pravac — to se pravac može uklopiti računskim putem
pomoću t. zv. metode sredina.


Metoda sredine sastoji se u tome, da se podaci razdijele — s obzirom
na nezavisnu varijablu x — u dvije po prilici jednake grupe. Podaci se
poredaju s obzirom na nezavisnu varijablu tako, da na prvom mjestu bude
podatak s najmanjim x iznosom, pa se nastavi po redu, kako raste x,
te se pronađe ona x vrijednost, ispod koje ima po prilici polovina svih
podataka. Ako su podaci grupirani u klase, i ako se radi sa sredinama
klasa, onda se mogu uzeti u obzir i brojevi komada u klasi kao težina. Od
podataka svake grupe izračunaj u se koordinate težišta, t. j . aritmetička
sredina apscisa i aritmetička sredina ordinata. Kod toga treba držati na
umu, da se mora raditi s varijablama, koje daju pravac. U našem slučaju
jednadžba glasi


y = a( V (5)
V 20 + x /


* Kod izrade tarifa .ili kod već gotovih tarifa trebalo bi — uz drvnu masu —
tabelirati i derivaciju tarifne linije. To se može učiniti na jednostavan način pomoću
formule
/ d y\ _ yn + i — yn—i


_


ldxji = x Sn + l - in-1


n


Ta formula bazira na pretpostavci, da su x iznosi u tabeli ekvidistantni (t. j .
xn , , — x = x — x =6 , što je gotovo uvijek slučaj, te da je kroz tri susjedne


"" n n n — 1


točke s koordinatama (x y \ . (x y \ i C x , y„ .^ položena parabola


n> n/ n n


\ n — I, n—\) V V — *» — /
s jednadžbom y = a + bx + cx2. Derivacija te parabole u točki x = xn dana je onda
gornjom formulom. Kako su iznosi drvne mase u tabelama tarifa zaokruženi brojevi,
biti će poželjno, da se podaci dy/dx — dobiveni pomoću gornje formule — još jedamput
grafički izjednače (t. j . nanesu na milimetar papir kao ordinate pojedinim x-iznosima
i izjednače glatkom krivuljom).