DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 38 <-- 38 --> PDF |
prirast (z;). U šestom stupcu upisana su odstupanja A = z; — zv. Suma tih odstupanja nije nula kako bi trebalo biti, no razlike nisu velike (uzrok je griješka uslijed grafičkog očitanja ordinate pravca i zbog rada s logaritmima) i nisu značajne za praksu. Neizjednačeni volumni prirasti naneseni su na funkcionalni papir križićem. Očito je, da ti križići ne leže baš na pravcu, i da bi se izjednačenje dalo bolje provesti jednom krivuljom, koja je blago zakrivljena i konkavna prema dolje. Razlog je tome taj, što je upotrebljen funkcionalni papir s b = 20, dok za Jasle II, b iznosi 5. 5. Na istom papiru naneseni su neizjednačeni podaci s pravcem izjednačenja za pokusnu plohu Javorov Kal (vidi: Kiep ac [1] str. 11, tabela 6). Naneseni su također (i spojeni slomljenom crtom) podaci za volumni prirast hrasta na pokusnoj plohi »Krstovi « (vidi: Klepa c [5], strana 613, tabela 7). Ta slomljena crta dobro bi se dala izjednačiti pravcem, što izaziva pomisao, da bi se predloženi funkcionalni papir možda mogao korisno upotrebiti za određivanje volumnog prirasta i ostalih vrsta drveća, a ne samo jele u Gorskom Kotaru. Nadalje se na tom grafikonu vidi, da svi pravci imaju jednak nagib (isti iznos parametra c), to bi se taj nagib mogao na funkcionalnom papiru unaprijed fiksirati (t. j . na papiru bi već bio nacrtan jedan pravac s tim nagibom). Za konstrukciju volumno prirasnog pravca neke određene sastojine potrebno bi bilo odrediti samo jednu točku, kojom bi se onda provukle paralele s pravcem unaprijed određenog nagiba. Koordinate te točke odredile bi se na isti način kao koordinate težišta grupa, t. j . na bazi izvrtaka izračunali bi se volumni prirasti za pojedine debljinske stepene, a nakon toga bi se svi ti podaci uzeli kao jedna jedina grupa, pa bi se izračunale koordinate težišta E i iq fformula (7)]. Kako bi kod tog načina bilo dovoljno, da se odredi samo jedna točka (na koju bi se samo »objesila« već unaprijed određena šablona = pravac određenog nagiba), to bi za cijeli postupak bilo možda dovoljno i manje podataka (izvrtaka)), što bi pridonijelo daljem pojeftinjenju. Ipak pretpostavka, da su parametri b i c [vidi jednadžbu (1)] konstantni, ne zadovoljava niti za tako, relativno, jednoliku grupu sastojina, kao što je »jela u Gorskom Kotaru«. Konstantni iznos parametra b znači, da je dovoljan jedan jedini funkcionalni papir [u našem slučaju papir s funkcionalnom skalom na apscisnoj osi jednadžbe | = —85 cm . log I 2o + x/> t. j . b = 20], na kojem bi sve volumno prirasne linije morale biti pravci. Konstantnost parametra c znači, da bi svi ti pravci morali biti paralelni. Međutim volumno prirasne linije za spomenutih osam pokusnih ploha niti su pravci, niti su paralelni pravci, t. j . sve je to tek približno. Možda bi bilo dobro, da se pretpostavi nekoliko iznosa parametra b — na pr. b = 5, 10, 20, 50, 100 — a isto tako i nekoliko c — iznosa, t. j . da se konstruira nekoliko funkcionalnih papira i na svakom papiru po nekoliko pravaca s unaprijed određenim nagibom ( = iznos parametra c), pa da se za konkretnu sastojinu odabere papir i na njemu nagib pravca, koji toj sastojini najviše odgovara. Za to bi pak bilo potrebno istražiti, što sve utječe na veličine parametara b i c. Već je na početku spomenuto, da je veličina parametra b na vapnencu (= preborni tip) približno 2—3 puta |