DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 41 <-- 41 --> PDF |
UČEŠĆE I RASPORED NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA U GOSPODARSKOJ JEDINICI RAVNA GORA Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora Neprava srž (crveno srca) bukovih stabala, po JUS-u, je greška boje, koja ne umanjuje čvrstoću drveta. Kako se u praksi kod procjene bukovih stabala, često nalazimo u nedoumici, a naročito kod procjene vrijednijih sortimenata, da li će procjenjeni sortimenti, iako po vanjskim uslovima zadovoljavaju, moći zadovoljiti i obzirom na učešće crvenog srca, proveli smo mjerenje promjera i učešća crvenog srca na bukovim stablima. Izvršena mjerenja trebala su nam dati odgovor na pitanje kako je raspoređeno crveno srce u deblu bukve u longitatinalnom smjeru, kao i da li postoji pravilnost u rasporedu neprave srži. Podaci koje smo dobili vrijede za G. J. Ravna Gora, a obzirom na vrlo slične sastojinske i stojbinske prilike, mogu korisno poslužiti i za šumarije Mrkopalj, Jasenak i Gomirje. Mjerenje smo izvršili u odjelima 145, 55 i 8. Uporedna mjerenja u komparativne svrhe na manjem broju stabala, izvršena su u odjelima 34, 79, 108 i 52. Kod odabiranja odjela u kojima smo vršili mjerenje, nastojali smo ujedno i da ustanovimo, da li ekološke prilike staništa utječu na veličinu i raspored nepravog srca. Radi toga odabrali smo jedan odjel s plitkim tlom i »toplom« ekspozicijom, jedan sa srednje dubokim tlom i toplom ekspozicijom, te jedan sa srednje dubokim tlom i »hladnom« ekspozicijom. Odjel 145 je mješovita sastojina jele 0,6 i bukve 0,4 stablimične i grupimične smjese. Teren je srednje strm sa vrtačama. Temeljno kamenje, vapnenci i dolomiti izbijaju na površinu u neznatnoj količini. Tlo je srednje duboko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 870—1020 m. Ekspozicija N, bonitet za bukvu I/II. Odjel 55 je mješovita sastojina jele 0,4 i bukve 0,6 stablimične smjese. Teren je strm sa vrtačama. Temeljno kamenje izbija na površinu u vidu većih blokova. Tlo je plitko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 1000—1160 m. Ekspozicija W i SW, bonitet za bukvu III. Odjel 8 je mješovita sastojina jela 0,6 i bukve 0,4 stablimične smjese. Teren je srednje strm. Tlo je srednje duboko, a kamenje izbija djelomično na površinu. Nadmorska visina 1000—1120 m. Ekspozicija S i W, bonitet za II/III. U odjelu 145 mjerenje crvenog srca je izvršeno na 51 stabala, u odjelu 55 na 61 stabala, a u odjelu 8 na 63 stabala. Izvršena su mjerenja jednobojne, svijetle, crvenkasto-smeđa srži približno pravilnog oblika, i smeđe srži nepravilnog oblika i nejednolične boje. Kod srži nepravilnog oblika ustanovljivan je promjer srži aritmetskom sredinom iz nekoliko najkarakterističnijih promjera, i zaokruživan na pune cm. Mjerenja su izvršena do visine deblovine, koja se za bukovinu u G. J. Ravna Gora kreće do 10 odnosno 12 m, do koje visine i dolaze najvrijedniji sortimenti, trupci za ljuštenje i furnir, kao i pilanski trupci I. i II. klase. Osim promjera srži na pojedinom prosjeku debla, ustanovljeno je i procentualno učešće srži, t. j . odnos između površine srži i površine bijeli. Površina srži odnosno površina bijeli ustanovljena je na temelju promjera srži i promjera debla odnosno stabla. Za mjerenje korištena su oborena stabla u sječinama DIP-a Ravna Gora. Obzirom na to da je u svakom odjelu izmjeren prilično veliki broj stabala, podaci mjerenja nisu prikazani tabelarno, nego u grafikonu br. 1 u kojem su iskazane prosječne vri 407 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 42 <-- 42 --> PDF |
jeđnosti za izmjere na stablima debljinskog razreda 40—50 cm. Mjerenja su izvršena na stablima svih dimenzija, a iskazani su podaci za debljinski razred od 40—50 cm. jer smo u tom debljinskom razredu imali najveći broj izmjerenih stabala. Kako je iz grafikona br. 1 vidljivo prosječno najveći promjer neprave srži imaju bukova stabla u odjelu 55, dakle na plitkom tlu, lošem bonitetu (III), i toploj W i SW ekspoziciji. Prosječno manji promjer nepravog srca imaju bukova stabla u odjelu 8 na srednje dubokom tlu, II/III. bonitetu i toploj ekspoziciji. Prosječno najmanji promjer nepravog srca imaju bukova stabla u odjelu 145, na srednje dubokom tlu, I/II. bonitetu i hladnoj N ekspoziciji. Iz grafikona je također vidljivo, da kulminacija promjera neprave srži nastupa između jedan i četiri m od panja, odakle više manje nepravilno opada prema panju i prema krošnji. Opadanje prema panju je jače (brže), nego što je ono prema vrhu krošnje. Dalje se može konstatirati, da kulminacija promjera neprave srži nastupa kasnije na stablima koja imaju prosječno manji promjer nepravog srca. Kod bukovih stabala u odjelima 8 i 145, može se konstatirati ponovni porast promjera nepravog srca od 6 m dalje, s kulminacijom u 8 m. Kulminacija na 8 m manja je od one između 1 i 4 m. Porast promjera nepravog srca od 6 m dalje s kulminacijom u 8 m, mogli smo konstatirati i na bukovim stablima u odjelima gdje smo vršili uporedna mjerenja radi komparacije. Kako smo već istakli izvršeno je i mjerenje promjera stabala odnosno trupaca, na istim presjecima na kojima je mjeren promjer neprave srži, odakle smo izračunavali površinu srži odnosno procentualno učešće srži. Dobiveni rezultati iskazani su u grafikonu br. 2. Kako je iz grafikona br. 2 vidljivo, kulminacija procentualnog učešća neprave srži na bukovim stablima u odjelu 55 dolazi na 4 m, odakle opada prema krošnji i prema panju. Opadanje učešća jače je prema krošnji, dok u opadanju prema panju imademo još jedan maksimum na 1 m. Ovaj maksimum manji je od onoga na 4 m. Procentualno učešće neprave srži na bukovim stablima u odjelu 8 pokazuje znatne nepravilnosti, s maksimumom na 8 m, te s još 2 maksimuma jednakih vrijednosti na 3. i 5. m od panja, koji su niži od onoga na 8 m. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 43 <-- 43 --> PDF |
U odjelu 145 procentualno učešće neprave srži kulminira na 4 m od panja, dakle na istoj visini od panja na kojoj kulminira i promjer neprave srži. Iz rezultata kojeg smo dobili na osnovu mjerenja, može se izvući zakjučak da će nam procjenjeni sortimenti u bukovoj deblovini, ukoliko odgovaraju JUS-u po vanjsokm izgledu, odgovarati i obzirom na veličinu i učešće neprave srži. Već smo napomenuli da smo kod odabiranja odjela u kojima smo vršili mjerenje srži nastojali i da ustanovimo da li, ekološke prilike staništa utječu na veličinu j raspored nepravog srca. U tehnologiji drveta Ugrenovi ć navodi za nastanak neprave srži mišljenje Tuzson-a , prema kojem je nepravo srce posljedica rastvaranja što ga u živome drvetu izazivaju izvjesne gljive, odnosno reakcija kojom se drvo bori i zaštićuje protiv napadaja gljiva, na taj način, da se u napadnutome drvetu sakupljaju gumene tvari, a sudovi se pune tilama. Povod pojavljivanja nepravog srca daju spoljašne povrede živog debla, za kojima slijedi napadaj izvjesnih gljiva. Kišpati ć u raspravi Pokusi zaštite bukovih trupaca od prešlosti, navodi novu teoriju Zych e o uzroku crvenila te osrženja bukve. Prema toj teoriji primarno se ne radi o djelovanju gljiva, odnosno o reakciji drveta na napadaj gljiva. Po Zychi se radi o reakciji živog drveta (stojećeg ili oborenog), na prodor kisika kroz sva otvorena mjesta (rane, čeona strana), kod određenog kritičnog sadržaja vode u pojedinim dijelovima drveta. Zycha tvrdi, da i samo osržavanje, a ne samo promjena boje drveta (crvenilo), u stojećeg drveta nastupa uslijed prodora kisika u drvo. Napad gljiva je prema tom autoru sekundaran i ne mora u svim slučajevima uslijediti. Po mišljenju Kišpatića pokusi zaštite bukovih trupaca koje je izveo, govore u prilog teorije Zyche, da je kisik iz zraka primaran uzrok crvenila i nepravog srca, a ne, kako se dosada općenito smatralo prodor gljiva, odnosno reakcija drveta na taj prodor. Prodor gljiva slijedi sekundarno. Ne ulazeći u ocjenu navedenih teorija, iz naših istraživanja nužno se nameću neki zaključci u pogledu veličine i učešća neprave srži, odnosno odnosa neprave srži i ekoloških prilika staništa. Možemo konstatirati da u pogledu rasporeda i učešća neprave srži postoji izvjesna pravilnost. I promjer i učešće neprave srži manje je u odjelima (sastojinama) na dubljem tlu (boljem bonitetu). U još jačoj mjeri na veličinu i učešće nepravog srca utječe ekspozicija. Promjer i učešće nepravog srca veće je u odjelima (sastojinama) na toplim (S i W) ekspozicijama. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Prema napred iznesenom očito je da nepravo srce bukve ovisi o ekološkim prilikama staništa (tlu i ekspoziciji). Potrebna su još daljnja istraživanja da bi se utvrdio uzrok nastanka neprave srži, odnosno ustanovilo da li je neprava srž patološkog porijekla, ili je možda za izvjesna staništa normalna pojava. Vrlo korisno bi po našem mišljenju bilo ispitati da li postoji zavisnost između površine nepravog srca i veličine (volumena) krošnje. Zaključak: Na temelju izvršenih mjerenja o veličini, rasporedu i učešću nepravog srca na bukovim stablima u gospodarskoj jedinici Ravna Gora, može se zaključiti slijedeće: 1. Kulminacija promjera nepravog srca nastupa između 1 i 4 m od panja, odakle opada prema panju i prema krošnji 2. Prosječno veće promjere nepravog srca imaju bukova stabla na lošijim bonitetima, i na toplim (S i W) ekspozicijama. 3. U većem broju slučajeva može se konstatirati ponovni porast promjera nepravog srca od 6 m dalje, s ponovnom kulminacijom na 8 m. Ova kulminacija je manja od one između 1 i 4 m od panja. 4. Procentualno učešće neprave srži kulminira između panja i 8 m. I ovdje bukova stabla na lošijim bonitetima i toplim ekspozicijama imaju procentualno veće učešće nepravog srca. 5. Veličina i učešće nepravog srca ovisi o ekološkim prilikama staništa, ekspoziciji i tlu. 6. Prilikom procjene sortimenata bukovine na panju, ovi će zadovoljiti JUS-u obzirom na nepravo srce, ukoliko zadovoljavaju po vanjskom izgledu. PROPORTION AND DISTRIBUTION OF HEARTWOOD IN BEECH STEMS IN THE MANAGEMENT UNIT OF »RAVNA GORA« On the basis of measuring the size, distribution and proportion of (false) heartwood in Beech stems in the management unit of »Ravna Gora«, it is possible to draw the folowing conclusions: 1. Culmination of the heartwood diameter occurs between 1 and 4 m. from the butt from which part it decreases towards butt end and tree crown. 2. On the average greater diameters of heartwood occur in Beech stems on the poorer sites as well as on the warmer southern and western slqpes. 3. In a greater number of stems it was possible to establish a recurrent increase of the heartwood diameter from 6 m. onwards with a second culmination at 8 m. This culmination is smaller than the one occurring between 1 and 4 m. from the butt end. 4. The percentage of heartwood culminates between the butt end and 8 m. Here, too, Beech stems from the poorer sites and warmer slopes display a higher percentage of heartwood. 5. The amount and proportion of heartwood depend on the ecological conditions of the site. 6. When estimating assortiments in Beech standing trees they will meet the JUS (Yugoslav standards) as regards heartwood only if they are satisfactory in respect of their outer face. |