DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 46 <-- 46 --> PDF |
de recherches forestieres, Stockholm (1936) i dr. Njegova naučna aktivnost zapažena je i van naše zemlje. Tako je 1926. god. postao dopisni član Československe Akademie zemedelska, Prag, od 1933. god. dopisni član Finskog šumarskog naučnog društva Helsinki, a od 1957. god. počasni član Academia italiana di scienze forestali Firenze. Za svoj naučni, pedagoški i stručni rad big je više puta odlikovan. Sahrana je obavljena 23. rujna 1958. u Zagrebu na Mirogoju. Aleksandar Ugrenović bio je čovjek velike erudicije i visoke kulture. U toku svog života razvio je vrlo živu naučno-istraživačku, pedagošku i stručnu aktivnost. Osnovao je i uredio laboratorij za istraživanja tehničkih svojstava drveta. Pod njegovim rukovodstvom započeta su istraživanja tehničkih svojstava drveta naših domaćih vrsta drveća. Veći dio njegovih radova zasjecaju u područje šumarske politike i zakonodavstva, iskorišćavanja šuma i´ tehnologije drveta. Kasnije kao akademik i direktor Instituta za eksperimentalno šumarstvo organizira naučno-istraživački rad na području šumarstva, obuhvativši njegov biološki i tehnološki dio. Kroz više od 40 godina rada objavio je mnogo naučnih i stručnih radova, više priručnika i udžbenika, popularnih djela, putopisa, prikaza i drugih rasprava, kako se to vidi iz popisa njegovih radova. U rukopisu je ostavio opsežan šumarski terminološki rječnik na 6 jezika. Ovaj rukopis sadrži na srpsko-hrvatskom, njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom i ruskom jeziku oko 12.000 termina. Njegovi naučni radovi zahvaćaju u raznovrsna područja šumarske politike, šumarskog zakonodavstva, povijesti šumarstva, iskorišćavanja šuma i tehnologije drvet. Sa područja šumarske politike i zakonodavstva objavio je niz naučnih radova. U toku 1923. godine izradio samostalni projekat zakona o šumama, kritički prikaz šumarsko-političkih motiva i rasprava o šum. požarevima u Jugoslaviji (1923., Int. šum. kongres, Paris). Nakon toga objavljuje raspravu o šumarskom zakonodavstvu Jugoslavije, (1926., Int. šum. kongres, Bim), raspravu o problemu krša sa gledišta šumarske politike i zakonodavstva (1928), kritički prikaz ministarskog projekta zakona o šumama (1928), raspravu o privatnim šumama i državi (1931., Int. šum. kongres, Rim). Sa područja povijesti šumarstva piše nekoliko rasprava u Pola stoljeća šumarstva (1926.). U Analima Francuskog Instituta u Zagrebu 1933. god. objavljuje studiju o francuskoj šumarskoj aktivnosti u ilirskim provincijama {1809.—1813.). Sa područja iskorišćavanja šuma objavljuje rasprave o drvarskom oruđu (1929), o smolarenju (1932., Int. šum. kongres, Nancy), o istraživanju o tehnici smolarenja crnog i običnog bora (1936., zajedno sa prof. dr. B. Šolajom), o impregniranim i neimpregniranim željezničkim pragovima (1933), o unifikaciji metodike istraživanja smolarenja (1936., Int. šum. kongres, Budapest), o problemu kvaliteta sastojine (1936., Int. šum. kongres, Budapest). Sa područja tehnologije drveta najvažniji naučno-istraživački radovi su slijedeći: istraživanja o specifičnoj težini i količini sirove smole (1931. god. zajedno sa prof. dr. B. Šolajom), metodka istraživanja kvalitete drveta (1936., Int. šum. kongres, Budapest), poznavanje drveta i njegovih svojstava kod Rimljana (1938), metodološka istraživanja o čvrstoći cijepanja (1940), istraživanja odnosa između čvrstoće cijepanja i njenoj zavisnosti od ravnine cijepanja i vlage drveta (1942.), studija o građenju gudačkih instrumenata (1951), istraživanja o granatosti (kvrgavosti) bora (1955), istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine 1955., zajedno sa prof. dr. I. Horvatom). Bio je vrstan padegog, za potrebe šumarske nastave izradio više priručnika i udžbenika. Sa područja šum. politike i zakonodavstva izradio je dva udžbenika: Su^marsko- politička osnovica zakona o šumama (1923.) i Zakoni i propisi o šumama i pilama (1933.). Iz područja iskorišćavanja šuma napisao je prvi udžbenik na srpskohrvatskom jeziku. Ovo djelo obuhvaća 6 svezaka sa ukupno 18061 stranica, to su: Iskorišćavanje šuma (1931.), Tehnologija drveta (1.932.), Tehnika trgovine drvetom I. dio (1934.), Tehnika trgovine drvetom II. dio (1935.), Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta 1947.), Upotreba drveta i sporednih produkata (1948.). Priredio je i objavio II. izdanje pojedinih svezaka tog djela: Tehnologija drveta (1950., uz saradnju dr. I. Horvata), Eksploatacija šuma (1957., uz saradnju dr. B. Benića). Pored ovih priručnika i udžbenika izdao je u nakladi Jugoslavenske Akademije djelo Arboretum Trsteno (1954.). 412 |