DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 68     <-- 68 -->        PDF

odabiraju se na oko 20 m od ruba sastojine. Insekti se na platno stresaju (mehanička
metoda) ili se stabla na plohi zamagljuju aparatima tipa Schwingfeuer. Svakih 10
dana insekti se sakupljaju na ovaj način i određuje se kvantitativni omjer (Schütte).
Nedaleko plohe gdje se vrše biocenotska istraživanja nalazi se ploha za određivanje
rane prognoze malog i velikog mrazovca (Cheimatobia brumata i Hibrnia defoliaria),
koji ovdje predstavljaju štetnike velikog značenja. Na hrastovim stablima postavljeni
su Ijeipivi prstenovi na koje se hvataju beskrilne ženke a i krilati mužjaci. Na taj
način moguće je odrediti seksualni indeks i gustoću populacije pa prema tome stvoriti
sud o predstojećoj opasnosti golobrsta. Sukcesivni godišnji podaci daju nam sliku
dinamike populacije.


U proučavanju dinamike populacije hrastova savijača njemački istraživač
Schütt e došao je do veoma zanimljivih rezultata, između ostaloga da vremenske
prilike nisu odlučne za gustoću populacije ovoga štetnika, već koincidenca između razvoja
lišća odnosno otvaranje pupova i eklozije gusjenica. Jednom ta koicidenca postoji
između kasnotjerajućih hrastova (v. tardissima), a drugi put između ranotjerajućih
hrastova i vremena izlaska gusjeniqa. U tom smislu ispitivana su sredstva koja
retardiraju otvaranje pupova.


Svagdje u njemačkim šumama nalazili smo veliki broj kućica za ptice. Znajući
da je mogućnost za leženje osnovni zahtjev za razmnažanje ptica, Nijemci pričvršćuju
u šumi na drveću razne tipove kućica u kojima se ptice gnijezde. Te kućice prenose
se iz jedne sastojine u drugu već prema pojavi štetnika. Utvrđeno je da je redukcija
faune uslijed djelovanja ptica 70´%>. To međutim ovisi o biotopu i vrsti insekata. Ptice
ne jedu samo štetnike već i njihove parazite čime je postotak redukcije nešto umanjen.
Smatra se da ptice ne mogu spriječiti štetu kada je nastupila kulminacija. Također
je ustanovljeno da je djelovanje ptica na hrastova savijača (Tortrix viridana)
gotovo neznatno. Prema karakteru svoga djelovanja ptice kao i mravi imaju važnost
u profilaksi odnosno higijeni šume. Zanimljivo je da mravi moraju da se navikavaju
na uzimanje nekih insekata za hranu. Tako je na pr. potrebno kod vrste Nematus da
prođe gotovo 15 dana dok mravi ispolje svoju grabežljivu djelatnost. To znači da su
larve Nematusa u ranijim fazama pošteđene. Ipak redukcija u slučaju ako se nalazi
8 mravinjaka po jednom ha iznosi 70´% od ukupnog broja larvi.


U Njemačkoj se vrše istraživanja o biocenotskoj ravnoteži naročito s obzirom
na primjenu kemijske metode suzbijanja. Prema dobivenim rezultatima ustanovljeno
je da se na većim površinama ova ravnoteža brže uspostavi a na manjim kasnije.
Istraživanja Cramer a pokazala su da je inicijalno djelovanje insekticida ovisno o
stupnju disperzije a njegova trajnost o efikasnosti sredstva za prihvatljivost. Štetnost
insekticida na biocenozu ovisi također o pokrovu tla (biljnom). Trave i korov sprečavaju
prodiranje insekticida na tlo pa u tom slučaju fauna ostaje pošteđena. Prskanje
je štetnije od zamagljivanja.


Proučavanje biocenotskog kompleksa vrše u Göttingenu i stručnjaci Instituta za
zaštitu bilja Univerziteta (Institut für Pflanzenphatologie und Pflanzenschutz der
Universität Göttingen — dr. S. B o m b o s c h). Značajne su postavke, da biocenoza postoji
i u poljoprivrednim kulturama a ne samo u šumi. Najveći broj vrsta nalazi se
na rubu šume i livade. Kod tretiranja hrušta ustanovio je dr. Bombosch da su veće
koncentracije sa dugotrajnijim djelovanjem štetnije od manjih koncentracija koje
djeluju u kraćem intervalu. Heksa preparati su pri tome manje štetni za faunu na
tlu od DDT preparata.


Odjeljenje za praktično suzbijanje u Institutu prof. Schwerdtfeger a proučava
se praktično suzbijanje štetnika. Njega vodi dr. Schindler . Ovdje se jedno
izdaju certifikati za proizvedene insekticide. Bez toga certifikata ne smije se u Njemačkoj
upotrebiti ni jedan insekticid. Od velikog broja preparata koji se ispituju
tek neznatni dio ispunjava uvjete i preporuča se za upotrebu. Institut raspolaže sa
velikim količinama insekticida, fungicida i sredstava protiv glodavaca i ima priličan
broj aparata za suzbijanje počam od prskalice do atomizera.


U trećem odjeljenju ovoga Instituta proučavaju se fitopatološki problemi odnosno
štetne gljive (dr. Rack) na šumskom drveću. Kod istraživanja o mogućnosti
prognoze gljivičnog oboljenja borovih iglica (Lophodermium pinastri) upotrebljava
se aparat za hvatanje spora, koga je konstruirao dr. R a c k. Brojenjem spora za vrijeme
od 24 sata postoji mogućnost da se utvrdi prijeti li opasnost infekcije u toj godini.


434