DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 70     <-- 70 -->        PDF

sistemom nastave studenata šumarstva iz predmeta zaštita šuma. U njegovoj pratnji
posjetili smo entomološke zbirke u Munchenu (Stats Versammlung) te u Kiitzinu blizu
Miinchena jednu od najljepših privatnih zbirki Coleoptera u Evropi.


S obzirom na sve ono što smo saznali u Njemačkoj zaključujemo da je služba
zaštite šuma na neobično velikoj visini. Naučno istraživački rad je svestran i daje
veoma dobre rezultate. Mi ćemo u Jugoslaviji moći koristiti iskustva stečena u Darmstadtu
u primjeni biološke borbe, pa se nadamo da će to pridonijeti očuvanju naših
šuma od gubara, borova četnjaka i ostalih štetnika.


Radovi prof. Gösswalda o naseljavanju malog šumskog mrava u šume lišćara
daju nam uvjerenje da se taj način borbe može primjeniti i u Jugoslaviji.


DRUŠTVENE VIJESTI


PROSLAVA 100-GODKSNJICE ROĐENJA
ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA JOSIPA
KOZARCA U VINKOVCIMA


Navršilo se upravo stotinu godina od rođenja:
velikog sina slavonske ravni, ljubitelja
svog zavičaja i poziva, desetgodišnjeg
urednika »Šumarskog lista«, autora »Mrtvih
kapitala« i drug;h književnih djela, te
mnoštva stručnih radnji — od rođenja J osipa
Kozare a. Ali, nije se navršio niti


m,,Amm


Spomenik Josipu Kozarcu podignut


30. studenoga 1958. u Vinkovcima
Dr. M. Anđroić


jedan ljudski vijek, otkako je Kozarac u
svojoj autobiografiji ispisivao svoju ispovijed:
»Nakon šestgodišnjeg potucanja kao
vježbenik, smirim se napokon kao upravitelj
kr. šumarije u Lipovljanima, selu novskog
kotara, a županije požeške. Na tom zabitnom
seocu, bez pošte i brzojava proživio
sam deset godina, što bi drugome možda
bio taj život kao robovanje, za mene je bio
slast i uživanje, kakvog ja valjda više ne
ću doživiti. Daleko od svjetske vreve,
sprovodio sam dane međ knjigama i šumama.
Sve što mi je negda mladenačko
srce željkovalo, sve mi se je to po naravi
šumarske službe samo po sebi nadavalo.
Prostrane hrastove šume — moje malo
kraljevstvo — tihi seoski mir, i ničim nepomućeno
moje duševno zadovoljstvo, to
su ona tri blaga, koja se u sadanjem fin
dfc siecle-u rijetko kada nalaze ujedinjena.


U tom zatišju usredotočila su se sva
moja čuvstva i svi pređašnji doživljaji, te
se slili kao gorski potočić u mirno jezero.«


Nije na ođmet potsjetiti se baš danas,
kada slavimo 100-godišnjicu Kozarčevog
rođenja na sadržaj njegovog rada i ovjekovječene
misli uzornog šumara. Kao dalekovidan
narodni gospodar, po naravi
skroman, napredan po idejama, Kozarac
je preteča naprednog šumarstva i uzor savremenih
generacija. Kao takovom njegovi
štovatelji mu podižu spomenik, koji će biti
vidan dokaz poštivanja i ljubavi spram
svega što je on svojim duhom i umom stvarao.
Spomenik će i buduće generacije podsjećati
na uzor-šumara i učitelja, koji uči
kako se treba odnositi spram vlastitog naroda,
zavičaja i životnog poziva, te kako
treba pretvarati mrtve-kapitale u žive.


Spomenik je podignut u parku koji nosi
ime Josipa Kozarca. Njegovim podizanjem
su društveni, politički i prosvjetni predstanici
grada, u zajednici sa šumarima kotara
Vinkovci, izvršili svoju preuzetu oba