DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 74     <-- 74 -->        PDF

sposobnost dolazi do izražaja u njegovu
daljnjem službovanju na terenu: u Delnicama,
Ogulinu, Sušaku i Senju. Upravo
tamo na golom kršu, gdje su oduvijek najteži
uvjeti za rad šumarskog stručnjaka,
stvorio je prof. Kauder s golemo djelo.
25 godina provedenih na području, koje
ljeti sunce pali, a zimi bura bije, predstastavlja
za njega u doba u kome neumorno
vodi bitku sa teškim ekološkim uslovima
da na siromašnom i degradiranom primorskom
Kršu podigne zelene šume.


Da li je potrebno govoriti o njegovim
uspjesima, kada gotovo i nema šumara bio
on iz mlađe ili starije generacije, koji ne
bi poznavao to velebno djelo šumarskog
znanja i sposobnosti. To je djelo postalo
ponos c::jele jedne generacije, koja u tome
djelu vidi ne samo požrtvovni rad jednog
pasioniranog šumara već mogućnost da se
čovjek uspješno bori sa prirodom za podizanje
novih šuma i spriječavanje sigurne
degradacije tla. I stoga nije slučajno da
ekskurzije naših i stranih stručnjaka ne
mimoilaze Krš na kome mnoge zelene oaze
u sivom kamenom moru predstavljaju rezultate
dugogodišnjih napora prof. Kau ri
er sa i njegovih sljedbenika.


Njegov je rad zapažen i van šumarskih
krugova. Pred nama su već požutjele stranica
listova: Jugoslavenski Lloyd, Jutarnji
List, Lički kalendar, Priroda ... Čitamo
opširne članke u kojima se toplim riječima
govori o prof. Kauders u, o njegovu
požrtvovnom radu, o njemu kao stručnjaku
i čovjeku. Čovjeku za koga je u Hrv.
Primorju i Velebito znalo i malo i veliko.
I upravo u tome jeste njegova vrijednost.
Narod onoga kraja osjetio je njegovu ljubav
za taj kraj i ljude koji u njemu žive,
pa je stekao simpatije stanovništva i popularnost
kakovu je rijetko koji stručnjak
prije njega doživio.


27 godina proveo je prof. Kauders
u Senju. Za to vrijeme pošumljeno je stotine
hektara Krša, izgrađeni su mnogi putevi
za potrebe stanovništva i turizma; podignuti
su mnogi rasadnici i uređeni parkovi.
No bolje nego ikakove riječi govore
njegova djela. U njima je mnogi mladi šumar
našao primjer i poticaj za svoj rad na
Kršu, rad plemenitiji i teži od svih drugih
na polju šumarstva.


Prof. Kauders nije ostao samo na
terenskom radu. Svoje iskustvo i bogatstvo
znanja prenosio je na mlađe putem mnogih
članaka objavljenih u raznim stručnim
časopisima. Mi ih namjerno ne citiramo,
jer iz njegova pera niču uvijek nova djela.
Upravo sada kada bi za svoj 80, rođendan


bilo za očekivati da od struke i zajednice
primi u znak priznanja i zahvalnosti dar,
prof. Kauders daje. struci jedno neobično
vrijedno djelo: Šumarsku bibliografiju II.
dio (1945—1955), u kome je donio sva djela
sa područja šumarstva, drvne industrije
i lovstva u razdoblju od 10 poslijeratnih
godina. To je rad pod kojim bi se umorile
sigurno i mlađe snage. To djelo stvoreno
u 80. godini života dokazuje kolika se energija
krije u njegovu autoru. No, kako mi
je jednom zgodom izjavio sam prof. Kauders,
25 godina je senjska bura čistila zrak
koga je udisao, a kroz to vrijeme organizam
je akumulirao energiju žarkog primorskog
sunca! Otuda tolika snaga i upravo
mladenački polet u radu. No ima još
i nešto drugo. Kod prof. Kaudersa ljubav
za domovinu našla je s.voj izraz u ljubavi
za šumu i šumarstvo. Mi koji smo ga slušali
prilikom proslave 60-godišnjice osnivanja
Šumarskog doma i Šumarske akademije
bili smo ganuti zanosom kojim je
govorio o razvoju naše struke i nauke. Samo
takovi osjećaji mogli su da pokrenu
divovskom snagom prof. Kauders a da
stvori na polju struke svoje veliko djelo,
na kome mu mora odati priznanje cijela
struka i naša zajednica. On je to priznanje
već i dobio. God. 1949. imenovan je saradnikom
Jugoslavenske Akademije znanosti
i umjetnosti u Odjelu za prirodne
nauke. Iste godine je imenovan počasnim
članom Šumarskog društva, a Ministar poljoprivrede
i šumarstva pohvalio ga je za
njegov rad na polju šumarske djelatnosti


i nauke.


Naša se struka ponosi da u svojoj sredini
ima čovjeka kao što je Alfons
Kauders , Život mu je ukrašen najljepšim
vrlinama koje mogu resiti jednoga čovjeka:
poštenjem i skromnošću. Uvijek
vedar i nenametljiv, rado je viđen od svojih
starijih kolega, a cijenjem i poštovan
od mlađih.


Malo je toplih riječi kojima bi mogli
našem drugu Kaudersu izraziti našu radost
i želje da ga još dugo imamo u našoj
sredini. Jedna latinska poslovica kaže:
Digni luce pauca; prof. Kauders ne samo
da je dostojan svjetla već i poštovanja cijele
struke u čijoj će povijesti jednom njegovo
ime biti upisano blistavim slovima.


Našem dragom jubilarcu, počasnom članu
našega Društva, vrijednom saradniku
našega Lista, Šumarsko društvo i redakcija
Šumarskog lista želi još dugi i plodonosan
život na korist naše struke i cijele zajednice.


Androić


440