DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ako na osnovu podataka tabele 3 i grafikona 5, te postavki uzetih u ranijim razmatranjima obračunamo % jele u svakom debljinskom razredu i u cijeloj sastojini, a za razna vremenska razdoblja, dobijemo slijedeće: 1. Razdoblje TI 30X 30% + 31 X 17% + 30 X 26% + 25 X 37%> + 13 X 56%> + 7 X 70% + 1 X 57% = 9 + 5 + 8 + 9 + 7 + 5 + 1 = 44 m3 : 137 = 32%. 2. Razdoblje T2 30 X 50% + 31 X 30% + 30 X 17% + 25 X 260/o +13 X37% + 7 X 56% + 1 X 70% = 15 + 9 + 5 + 7 + 5 + 4 = 46 m3 : 137 = 34%. 3. Razdoblje T3, istim načinom 17+ 16+ 9 + 4 + 3 + 3 + 1 = 53 m3 : 137 = 39% 4. Razdoblje T4, istim načinom 21 + 18+15 + 8 + 2 + 2 = 66 m3 : 137 = 48% 5. Razdoblje T5, istim načinom 17 + 22 + 17 + 13 + 4 + 1 = 74 m3 : 137 - 54% 6. Razdoblje T6, istim načinom 11 + 17 + 15 + 14 + 7 + 2 = 66 m3 : 137 = 48% 7. Razdoblje T7, istim načinom 8 + 11 + 17 + 18 + 7 + 4 = 65 m3 : 137 = 47% 8. Razdoblje T8, istim načinom 5 + 8 + 11 + 14 + 9 + 0,5 = 51,5m3 :137 = 37% Sa razdobljem T8, vratili smo se na početno stanje. Grafikon broj 6 pokazuje dinamiku postotka učešća jele u odjelu VI 2b — Krajc—Pičulin. Ako vremenski period iznosi 25 godina dobivamo potpun obrat sa 25 x 8 = 200 godina. Iz grafikona broj 6 se vidi da polovicu vremena jela povećava, a polovicu umanjuje svoje učešće u sastojini. Amplitude kretatanje je široka, od 32—54% t. j . 22%, dakle dva puta veća od Golog Rtića 27 b. (11%). U ovoj sastojini može jela preći 50% a uz umjetno unošenje jele (podsijavanje) ili metodom stalnog pogodovanja jeli u sječama ili obim načinom zajedno može se stvoriti gotovo čista sastojina jele, što je ali u suprotnosti sa bologijom ove fitocenoze. Prema grafkonu broj 6, maksimalni uspon jele nastupa između 3. i 4. vremenskog perioda, kada iznosi 48%—39% - 9% što podijeljeno sa 25 daje godišnje 0,36% ili za 10 godina (ophodnjica) 3,6%. Budući je urastaj jele nešto brži od bukve, a što nije uzeto u račun, može u jednoj oghodnjici (10 godina) iznositi povećanje drvne mase jele za 5%. Ako se napred navedenom analizom sastojine utvrdi da u konkretnoj sastojini postoji potreba i uslovi za povećanje postotka jele, onda se to povećanje ima provoditi na 2 načina. U prvom redu regulacijom odnosa vrsta putem sječe, a u okviru naprijed obrazloženog maksimuma, a zatim unošenjem jele u drvnu masu ispod taksacione granice sjetvom sjemena. Moramo napomenuti da i prigodom sjetve sjemena moramo imati pred očima tip preborne šume u kojoj vršimo radove, pa je na j uputni je da sjetvu provodimo tako da odnos vrsta u sastojini za jelu ne prelazi utvrđen maksimum, u ovom slučaju 54%. Zaključci: U šumi rebrače i bukve može se gospodarskim mjerama podići učešće jele maksimalno od 40% južna ekspozicija) do 52% (sjeverna ekspozicija) time da povećanje učešća jele u jednoj ophodnjici od 10 godina ne treba iznositi više od 5% drvne mase. Navedeni maksimalni postotak jele u sastojini ne može biti trajan, već se poslije izvjesnog vremenskog perioda treba da opet vrati u svoj raniji odnos. 8 |