DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Grafikon broj 7 prikazuje sadanje stanje odnosa bukve i jele, tako da prema
tabeli 3 ima 23% bukve i 77% jele. Sadanje stanje bukve ispod taksacione granice
ocjenjeno je sa 30°/o, a pretpostavlja se daljnji pad na 19, 11 i 5´%. Kako je jela II. a
bukva III. boniteta (za cijeli odjel) to prosječno vrijeme prelaza drvne mase jele iz
nižeg debljinskog razreda uzimamo sa 20 godina, a za bukvu 30 godina. Prema tome


ako za jedno vremensko razdoblje prelazi sva drvna masa jele iz jednog u drugi
razred, to za isto vremensko razdoblje prelazi samo 2/3 drvne mase bukve a 1/3 ostaje
u istom debljinskom razredu. U ovoj šumi također je različita fizička zrelost stabala,
koja u ovom slučaju nastupa kod bukve sa 60, a kod jele sa 80 om prsnog promjera.


Uz pretpostavku da se obje vrste sijeku jednakim intenzitetom, dobiju se za
razna vremenska razdoblja slijedeći podaci postotka bukve:


Za 1. razdoblje TI:


´ Za I. debljinski razred, 12 m3 X 14*/o (ostatak prvog debljinskog razreda početnog
stanja 1/3 od 42) + 20% (prelaz ispod taksacione granice 2/3 od 30) = 12 m3 X (14 + 20)
= 12 m3 X 34% = 4 m3.


Za II. debljinski razerd 29 m3 X 18% (ostatak iz II. debljinskog razreda 1/3 od
52) + 28 % (prelaz iz I. u II. debljinski razred 2/3 od 42)´ = 29 m3 X (18 + 28%) = 29 ms
X 46% = 17 m3.


Istim računom za III. debljinski razred dobijemo 42 m3 X 52´°/o = 22 m3.


Za IV. debljinski razred 58 m3 X (13 + 34) % = 58 m3 X 47% = 27 m8


Za V. debljinski razred 91 m3 X ( 6 + 25) "Vo = 91 m3 X 31% = 28 m3


Za VI. debljinski razred 91 m3 X ( 4 + 13) % = 91 m3 X 17% = 15 m3


Za VII. debljinski razred 105 m3 X ( 2 + 79) "Vo = 105 m3 X 9%> = 9 m3


Ukupna masa svih debljinskih razreda iznosi 4 + 17 + 2 + 27 + 28 + 15 + 9 =
= 122 m3 ili 29%. — Bez zadnja dva debljinska razreda dolazi 23%.


Za drugo vremensko razdoblje T2 istim načinom dobije se 33% (24%). Z atreće
razdoblje T3 dobijemo 27% (24%), za četvrto razdoblje T4 40% (22%), za peto T5 29%
(19%), za šesto T6 37% (15%), za sedmo T7 33% (13%), za osmo T8 29% (10%), za
deveto T9 25% (9%), za deseto T10 23% (9%), za jedanajsto Tll (10%), za dvanajsto
T12 21% (11%), za trinajsto T13 24% (16%). U zagradi bez zadnja dva debljinska
razreda.


Grafikon broj 8 predočuje dinamiku učešća bukve kroz XII. vremenskih
perioda. Amplituda kretanja je od 20—40%, a bez dva zadnja debljinska
razreda od 9—24%.


Grafikon broj 9 pokazuje maksimum (40%) a grafikon broj 10 minimum
(20%) postotka bukve u sastojini, a između jednog i drugog prolazi
7 vremenskih perioda (cea 140 godina). Maksimalna razlika između 2 perioda
4% tako da se u jednoj ophodnjici (10 godina) može odnos vrsta mijenjati
za 2%.


Iz gornjeg razmatranja zaključujemo da u fitocenozi rebrače i jele,
bukva veoma lagano povećava svoje učešće, a isto tako lagano nestaje iz
sastojine, pa prema tome treba istoj posvetiti punu pažnju, jer prekomjernom
sječom može ista potpuno nestati ili poprimiti karakter podstojne
sastojine.


10 r