DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 19 <-- 19 --> PDF |
2u godina) dobijemo ordinatu od 43%, a što je samo 2% različito od postotka u 1951. godini, koji iznosi 45%. Grafikon broj 22 pokazuje nam da sastojina još nije postigla maksimum uspona jele, koji iznosi 48%. Kao i u odjelu 1, i ovdje se može diči postotak jele i preko granice od 48%, ali ista ne može kroz duži vremenski period biti u tom stanju, već se treba vratiti u svoj prirodni odnos. Zaključci: U šumi bukve sa jelom izmjena odnosa obiju vrsta vrši se u kraćem vremenskom periodu nego u ostalim biljnim zajednicama. Prosječni period od 3 ophodnjice (30 godina) obično je dovoljan da se provede maksimalno učešće jele u sastojim. Odnos vrsta treba da bude na bazi njihove kvalitete i održanja mješovite sastojine. U najpovoljnijim slučajevima jela ne treba da pređe maksimum od 70% mase. U nepovoljnijim slučajevima ovisan je postotak jele o njenoj kvaliteti. Ranim oslobađanjem pomlatka i potištenih jelovih stabala, može se dići kvaliteta jele i time njeno postotno učešće u sastojini. Radi održavanja jele u sastojini izbjegavati jače sječe za vrijeme uroda bukve. 5. Predplaninska šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum Horv.) Ovo je najviša pretežno čista bukova sastojina na vapnencima i dolomitima, a diže se iznad šume bukve sa jelom (Fagetum abietetosum) te u svojim najvišim dijelovima prelazi u klekastu bukvu. To je tip preborne šume za koju se najteže (kao i za primorsku šumu bukve) u cijelosti mogu primjeniti opći principi i elementi gospodarenja prebornom šumom, a koji su najviše usklađeni sa potrebama gospodarenja u šumi bukve sa jelom (Fagetum abietetosum). Nadalje su to šume područja, koja su najkasnije otvorena iskorištavanju, pa imamo za radove u istim najmanje iskustva i najmanje podataka o njihovom dosadašnjem gospodarenju. Ranije je dobar dio tih šuma bio stavljen izvan eksploatacije iako su postojali svi uvjeti za njeno pravilno korištenje. Uz bukvu susrećemo u ovoj fitocenozi jelu i smreku. Smreka se ubacuje u ovo područje iz svoje dve tipične zone, gorske šume smreke (Picetum montanu) koja se redovito nalazi ispod te bukve, i iz zone predplaninske šume smreke (Picetum subalpinum) koja obuhvaća isti visinski pojas kao i bukva, ali zauzima hladnije sjeverne i istočne ekspozicije. Jela ulazi u tu sastojinu iz viših predjela fitocenoze bukve sa jelom i postepeno nestaje u višim nadmorskim visinama. Razmotriti ćemo 2 sastojine predplaninske šume bukve, i to u njenoj donjoj zoni šumarije Crikvenica gospodarska jedinica Viševica odjel 14, te u gornjoj zoni iste šumarije Viševica odjel 6. Podaci tih sastojina izneseni su u tabeli broj 5. 17 |