DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 20 <-- 20 --> PDF |
1 J1 X´il>ela t>r 5DRVNA MASA PREDPLANINSKE ŠUME BUKVE po 1 ha Bebljinskirazred Bukva Viševica odjel 14 Jela Smreka Svega Bukva Viševica odjel 6 Jela Smreka Svega I. II. III. IV. V. VI. 18 43 54 44 23 8 82 79 71 58 45 25 3 9 17 26 24 18 13 16 22 34 47 59 1 3 5 6 4 5 5 5 7 8 8 16 22 55 76 76 51 31 2885 6124 7384 6050 1576 304 100 100 99 90 67 45 121 120 422 684 775 380 _ — 2 10 33 55 61822412916 — — — — — — 3012 6262 7828 6775 2380 700 VII. 137 57 104 43 5 — 246 VIII. 55 62 27 38 — — 82 Svega: Bonitet 190 II] 61 97 31 IV. 24 8 III. 311 24512 III 90 2653 IV 10 137III. — 27285 Nad. visina 1160— 1250 1220— 1380 Expozic severo —istok Sjevero— istok Podaci za masu Visevice odjel 14, odnose se na 1 ha, a za Viševicu odjel 6 na cijelu površinu-od 115 ha. Stanje postotnog odnosa vrsta drveća vidi se za Viševicu odjel 14 u grafikonu broj 23, i za Viševicu odjel 6 u grafikonu broj 24. T 1 1 1 1 1 1 1 1 i « ! sa ! Jmraka 56 rir - * an >b „ 0 U ´ Ui 5 . 5 i 7 [ 3*h Bukvo Ora.f.25. Unatoč toga što je analiza kvalitete, pojedinih vrsta drveća u svakoj pojedinoj fitocenozi poseban problem, a čije razmatranje treba da nadopuni ova izlaganja, ipak treba za predplaninsku bukvu o tome nešto iznijeti. Iz tabele broj 5 se vidi da su utvrđeni boniteti za bukvu i smreku bolji od onog jele. Nadalje je analizom kvaliteta po debljinskim razredima utvrđeno da jela već prelazom u VI. debljinski razred naglo gubi na kvaliteti, unatoč toga što joj postotni odnos u sastojini raste. Naročito je zapaženo naglo širenje crvene truleži u unutarnjem dijelu stabla. Općenito poznata pojava da u šumi bukve sa jelom, ozljeda na smreki mnogo brže prodire u stablo nego kod jele, ne vrijedi za ove šume, gdje je proces takovog trulenja brži i snažniji kod jele nego kod smreke. 18 |