DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARS Kl LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 83 JANUAR—MART GODINA 1959 GOSPODARENJE POJEDINIM VRSTAMA DRVEĆA U PREBORNOJ ŠUMI Ing. Branko Milas, Rijeka Pitanje odnosa pojedinih vrsta drveća u šumama, jedan je od najvažnijih problema šumarstva. Potrebno je da se izvrši analiza tog problema i donesu zaključci radi njegove primjene u praksi. Predmet ovog razmatranja biti će problematika gospodarenja prebornim šumama, sa osobitim obzirom na međusobni odnos vrsta koje tu šumu čine. Razmatranja su vršena u šumama Gorskog kotara i Sjevernog Velebita, područja koja obuhvaćaju osnovne tipove prebornih šuma u Hrvatskoj. Na tom području šumarije su vršile pod rukovodstvom sekcije za uređivanje šuma u Rijeci, klupiranje svih stabala iznad 10 cm prsnog promjera u svrhu revizije dugoročne osnove sječa. S ovom inventarizacijom drvnih masa služio sam se kod razmatranja pojedinih problema i donošenja zaključaka. Od svih načina gospodarenja šumama, preborno je najbliže prirodnoj selekciji stabala u prašumi, pa se najuspješnije, najlakše i u najkraćem vremenskom razdoblju može pratiti odnos i izmjena pojedinih vrsta. Za preborne šume dolazi u obzir razmatranje odnosa osnovnih vrsta, bukve, jele i smreke. Fitocenologija dijeli šume na pojedine fitocenoze, utvrđuje i opisuje njihove strukture i postavlja princip njihovog općeg vegetacijskog razvoja. Ona je postavila princip da se za svako pojedino područje treba održati klimatogena zajednica, po vrstama koji ju čine. Prema tome prekomjerno forsiranje neke vrste, samo zbog njene ekonomske vrijednosti u suprotnosti je sa biološkim principima uzgoja šuma. Veliki broj biljnih zajednica sačinjavaju dvije i više vrsta drveća, pa je izmjena njihovog međusobnog odnosa tokom gospodarenja od važnosti za utvrđivanje smjernice gospodarenja tim šumama. Taj proces je u prašumi spor i teže primjetljiv, ali čim se pristupi bilo kakvoj sječi u šumi on postaje snažniji i uočljiviji. Ne može se usvojiti gledište, da je međusobni odnos između vrsta u prebornim šumama uvijek i jedino ovisan samo o načinu provedene sječe. Pravilno i uspješno može se promatrati problem izmjene odnosa vrsta u prebornoj šumi samo unutar pojedinih biljnih zajednica, pa ćemo promatrati slijedeće fitocenoze: Od sveze bukovih šuma (Fagion): Hrvatsku bukovu šumu: (Fagetum croaticum australe Horv.), Sumu bukve sa jelom (Fagetum cr. abietetosum Horv.), Predplaninsku šumu bukve (Fagetum cr. subalpinum Horv.), Primorsku šumu bukve (Fagetum cr. seslerietosum Horv.). |