DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Od sveze šume kitnjaka (Quercion roboris sessiliflorae): Sumu rebrače i bukve (Blechno — Fagetum Horv.). Od sveze smrekovih šuma (Piceion): Sumu rebrače i jele (Blechno-Abietetosum Horv.) Gorsku šumu smreke (Piceetum cr. montanum Horv.) Predplaninsku šumu smreke (Piceetum cr. subalpinum Horv.). 1. Primorska šuma bukve (Fagetum croaticum seslerietosum Horvat). Iznad šume hrasta medunca, crnoga graba i crnoga jasena (Quarcetoostrietum- carpiniofoliae) prostire se na vapnenoj podlozi uporedo sa Jadranskom obalom pojas primorske šume bukve. Na sjevernom Jadranu dolazi već iznad 600 m nadmorske visine, a prema jugu sve se više diže. U svom gornjem dijelu (cea 1000—1200 metara nadmorske visine) postepeno prelazi u šumu bukve sa jelom. (Fagetum croaticum abietetosum Horvat). Pojas primorske šume bukve, bio je ranije mnogo širi nego danas. U potrebi sa zemljom čovjek je krčio tu šumu, plodnije dijelove pretvorio u obradivo tlo, a ostalo u pašnjak, koji je postepeno uslijed neracionalne ispaše prešao u golet. Na tako degradiranom tlu vrši se sada pošumljavanje, a obzirom na biološka svojstva bukve, velik dio tih površina ne će se moći ponovno pretvoriti u raniju primorsku šumu bukve. Iako primorska šuma bukve traži preborno gospodarenje, ipak se ono u pojedinostima odvaja od uobičajenog načina tog gospodarenja. Postoje znatne površine takovih šuma, u koje se uslijed jačeg otvaranja sklopa u godinama bez uroda sjemena U velikoj mjeri naselila trava sašika, podlesnica (sesleria-autumnalis) i djelomično ili potpuno onemogućila prirodno pomlađenje. Sastojine u kojima su vršene sječe u doba odbrog uroda sjemenja bukve veoma dobro su pomlađene. Prema tome u primorskoj šumi bukve treba sječe uskladiti sa urodom sjemenja, u čemu se ovo gospodarenje razlikuje od gospodarenja ostalim prebornim šumama. Izvršiti ćemo analizu primorske šume bukve u šumariji Krasno, gospodarske jedinice Jelovac—Knežev vrh odjel 1, 3 i 4. Tabela broj 1 daje nam podatke inventarizacije drvnih masa po vrstama drveća i debljinskim razredima, svedenu na 1 ha površine. Tabela br. 1 DRVNA MASA PRIMORSKE SUME BUKVE PO 1 ha Odjel 4 Odjel 1 Odjel 3 Debljinski razred Bukva Bukva Bukva Jela Svega I —10—20 cm m3 75 m3 14 m3 13 °/o 41 m3 19 o/o 59 m3 32 I I —21—30 cm 70 52 62 73 17 27 79 II I — 31—40 cm 16 95 114 93 8 7 122 I V —41—50 cm 5 60 89 98 2 2 91 V — 51—60 cm 2 9 19 95 1 5 20 VI — 61—70 cm — 3 3 100 — — 3 VII — 7 le m — — 1 100 — — 1 10 348 Svega: 168 233 301 84 47 Bonitet V. IV. III. II. Fizička zrelost 35 cm 45 cm 50 cm Expozicija Zapad Istok J—Z. Jug -- jugozapad Nadmor. visina 1100—1250 1200—1324 1050—1300 Odjel 4 je čista bukova sastojina sa pojedinačnim jelovim pomlatkom koji je zasijan od stabala viših predjela. Koristeći mikro-klimu on se razvija u sastojini samo |