DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Iz naprijed iznijetog slijedi zaključak da rakava jelova stabla treba uklanjati iz sastojine ne samo radi toga, jer je kod njih manja tehnička drvna masa, nego i radi toga, jer rakava stabla slabije prirašćuju od zdravih jelovih stabala. THE INCREMENT OF CANKER-DISEASED FIR STEMS SUMMARY The Fir canker causes decay {rotting) of the merchantable cubic volume, and the canker-infested trees break even at a slight wind blow and when breaking they inflict considerable damage on the neighbouring trees and young growth. Fir trees in which the canker has developed in the lower portions of the stem are not infrequently affected by frost shakes. Canker-diseased Fir trees are by 1 to 5 m. lover than sound ones, and therefore they have a lesser volume than sound trees of the same d. b. h. From thinner and medium thick Fir stems in which canker has developed in the mid-stem portion of the tree it is not possible to work out high quality assortments such as piles and power transmission poles. The curve of the increment % of canker-deseased Fir trees is lower than that of sound trees, i. e. canker-diseased trees display a considerably slower growth rate than sound ones. DIPLODIA PINEA (DESM) KICKX — UZROČNIK SUŠENJA SADNICA BORA Ing. Aleksandar Böhm, Zagreb Prilikom pregleda rasadnika šumarije Krnja k u Bosiljevu zapazio sam veoma snažno propadanje jednogodišnjih sadnica crnog bora, očigledno uzrokovano jednim gljivičnim oboljenjem. Međutim simptomi bolesti nisu ukazivali ni na kojeg od kod nas opisanih i utvrđenih uzročnika bolesti sadnica bora. Pregled rasadnika obavljen je početkom marta 1957. godine. Utvrđeno je da je u prosjeku zaraza obuhvatila oko 60% sadnica. Oboljele biljke nisu sagnjile niti polegle već su sasušene, većinom bez vrha, stajale među još zelenim zdravim ili već djelimično žućkastim biljkama. Intenzitet napada nije bio podjednak u svim partijama rasadnika; na pojedinim gredicama potpuno su uništene sve biljke, na nekima je zaraza bila osjetno manja, ali je na svakoj gredici bilo moguće zapaziti veći ili manji broj sasušenih sadnica. Najviše su stradale sadnice na nešto nižim položajima u rasadniku gdje je tlo bilo vlažnije. Među svim spoljnim oznakama bolesti najuočljivija je bila pojava sušenja apikalnog dijela sadnica. Na tim sasušenim vršnim iglicama bile su uočljive mnogobrojne sitne crne točkice. Determinacijom uzetog materijala utvrđeno je da na sasušenim iglicama nađeni piknidi odgovaraju vrsti Diplodi a pine a (Desm) Kickx.* Kod nas ova vrsta parazitne gljive još nije opisana kao mogući uzročnik propadanja sadnica četinjača. U SAD i nekim drugim zemljama gljiva je poznata kao uzročnik sušenja i propadanja sadnica mnogih četinjača. Malo je vjerojatno da je ovo stvarno prvi slučaj pojave ove gljive kod nas. * Determinaciju sam izvršio zajedno sa dr. Ivankom Milatović, asistentom u Zavodu za fitopatologiju Polj. šum. fakulteta u Zagrebu. |