DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 54     <-- 54 -->        PDF

izgleda da ne će predstavljati faktor koji će sam biti u stanju reducirati
gustoću populacije na podnošljiv nivo, barem ne na širem području.


U toku su ispitivanje djelovanja bakterija na druge insekte. Prije toga
treba riješiti koji unutrašnji i vanjski faktori djeluju na pojavu oboljenja
i gdje se u organizmu nalaze žarišta bakterija, prije nego se ispolji njihovo
patogeno djelovanje, odnosno prije pojave septikemije.


L´APPARITION DE LA BACTERIOS E CHEZ CU BRUN (NYGMIA PHAEORRHOCA
DON.) INFLUENCE SUR LA DENSITE DE LA POPULATION DE CET INSECT EN
1958.


L´infestation de Cul brun en Croatie a ete en 1957758 tres forte, particulierment
dans les regions de Karlovac et de Popovača (au Sud et a l´Est de Zagreb). On a entre-
pris la lutte chimique par avions en employant l´aerosol DDT. Chez les chenilles du 2
et du 3 stade, ramassees dans la regions de Karlovac avant le traitement, on a pu con-
stater au dernier stade de developpement au Laboratoire une maladie du aux bacteries
pathogenes. Les batonets se colorant tres bien avec Victoria bleu presentaient la forme
vegetative des bacilles.


Dans la region de Popovača on a ete constate des foyers de la bacteriose dans la
foret de Veliki Ravnik toujours chez les chenilles du dernier stade, maleuresement
quand elles ont fait dejä des degäts importants, ce qui a diminue beaucoup le role de
cette maladie dans la reduction de la population de Cul brun en 1958. Malgre la bacterise
du Cul brun en 1958, celui-ci apparüt en 1959 avec une tres forte intensite.


LITERATURA: Lysenk o O.: Report on diagnosis of bacteria isolated from
insects (1954—1958). Entomophaga, Tom IV. No. 1, 1959. Kovače vie Z.: Primjenjena
entomologija (I i HI), Zagreb, 1950 i 1956. Steinhau s E.: Principles of insects pathology,
New York, 1949.


SAOPĆENJA


METODE POJAČAVANJA VIDLJIVOSTI GODOVA NA BUKOVIM IZVRTCIMA


Ing. Mirko Špiranec


U NR Hrvatskoj vrši se utvrđivanje prirasta u svim šumama općenarodne imovine.
U toku rada izbušit će se Presslerovim svrdlima na hiljade modelnih stabala
u svrhu analize izvrtaka t. j . brojenja godova na stanovitoj dužini, radi izračunavanja
vremena prijelaza te daljnjeg obračuna postotka prirasta i samog volumnog prirasta
sastojine.


Kod nekih vrsti drveća analiza izvrtaka može se obaviti odmah neposredno iza
bušenja, kod samog stabla. To su vrsti drveća, kod kojih su granice među godovima
jasne, jer je uočljiva razlika između ranog i kasnog drva. Kod takvih vrsti (na pr.
hrasta, jasena, brijesta, kestena, bagrema, jele, smreke i dr.) mogu se godovi izbrojiti
prostim okom ili pomoću obične džepne lupe.* No mnoge vrsti drveća imaju tako
homogenu građu, da je vrlo teško raspoznati granice godova. Ovamo sipadaju: bukva,
joha, javor, grab, lipa, topole, vrbe i trešnja. Izvrtci takovih vrsti drveća ne mogu se
analizirati na licu mjesta u šumi, već se moraju spremiti i naknadno kod kuće izbrojati
godove. Za njihovu analizu nije dovoljna obična lupa, već su potrebni posebni
aparati ili naročita priredba izvrtaka, da bi se omogućila analiza.


Kako je kod nas bukva najraširenija vrst drveća, to će i prilikom akcije za utvrđivanje
tečajnog prirasta šuma biti najviše bukovih izvrtaka. Oni će nekim ekipama,
koje rade na prirastu, zadavati najviše muke, stoga ćemo opisati nekoliko načina,
kako se bukovi izvrtci mogu lakše analizirati. Naravno, što vrijedi za bukvu, vrijedi
uglavnom i za druge vrsti drveća homogene građe.


Najprije ćemo navesti, kako se taj problem riješava u inozemstvu.


1. Švedski stroj za brojenje i bilježenje godova. U Švedskoj je način utvrđivanja
prirasta metodom izvrtaka veoma raširen. Presslerova svrdla švedske konstrukcije
najbolja su na svijetu i vrlo su tražena.
* Francuski autor J. Parde (4) tvrdi, da analiza izvrtaka na licu mjesta ne daje
točne rezultate, jer je čitač godova u šumi izvrgnut fizičkom naporu i često puta
nepovoljnim uvjetima rada, što negativno djeluje na točnost brojenja godova.


ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Da bi se rad na analizi izvrtaka i obračunu prirasta ubrzao i pojednostavnio,
švedska tvrtka Addo u Malmö-u konstruirala je poseban stroj, koji tako reći automatski
broji godove i mjeri njihovu širinu. Stroj se sastoji od dva dijela: od mikroskopa
s uređajem za pomicanje izvrtka i od električnog računskog stroja, koji bilježi
i zbraja podatke. Oba su dijela spojena horizontalnom transmisionom osovinom.


Izvrtak dolazi u žljebić, koji se nalazi na jednoj pomičnoj plitici. Okretanjem
ručke, spojene sa zupčanicima, plitica se s izvrtkom pomiče ispod mikroskopa slabog
povećanja. Kad se granica goda poklapa s nitnim križem na mikroskopu, pritisne se
posebna tipka na računskom stroju i ovaj odmah registrira ne samo broj goda već i
njegovu širinu, odnosno dvostruku širinu tako, da se odmah dobije i debljinski prirast
stabla za dotičnu godinu. Na kartonu, koji je umetnut u računskom stroju, bilježi se
dakle svaki god kao i njegova širina, odnosno prirast promjera, a po završetku analize,
podaci se automatski zbroje. Stroj obično radi sa točnošću od 1/10 milimetra,
ali se za osobito precizna mjerenja može udesiti na točnost od 1/100 milimetra.


Računski stroj može se po potrebi i odijeliti od mikroskopa i upotrijebiti kao
obični stroj za zbrajanje. Ovaj aparat je skup (stoji 2.200 dolara) i ne može ga nabaviti
svaka taksaeija, ali zbog brzine i točnosti rada dovoljan je jedan aparat za šire
područje, te se s njim mogu vršiti analize izvrtaka i obračuni prirasta, a rezultati
dostavljati jedinicama, koje su vršile terenske poslove.


2. Radiografija izvrtaka. U Švicarskoj su pošli drugim putem. Tamo su primijenili
rentgensko snimanje, da bi dobili jasnije godove. U tu svrhu služe mali aparati
za snimanje sa X-zrakama, slabe voltaže (20—70 kV), koji se mogu nabaviti navodno
uz pristupačnu cijenu t(2). Važno je kod slikanja, da objekt t. j . izvrtak, bude dovoljno
udaljen od izvora zraka. Ustanovljeno je, da se najbolji rezultati postižu, ako je ta
udaljenost 70—100 cm, i ako izvrtak leži na fotografskoj ploči, odnosno filmu. Da bi
se postigla ekonomičnost ovog načina, ne slika se svaki izvrtak posebno, već se snima
po 70—80 komada odjedamput. U tu se svrhu izvrtci smjeste na jedan karton veličine
24X30 cm. Budući da će biti među njima izvrtaka iz stabala raznih debljinskih stepena,
to je potrebna oznaka i to slovima ili brojkama od olova, odnosno s natpisom
u minium boji. Rentgenski snimci daju vrlo jasne granice godova za sve vrsti drveća
(izuzev johe). Analiza se može vršiti na samom filmu. Za vrijeme opsežnih uređajnih
radova snimanje i razvijanje filmova može se vršiti serijski (kad se sakupi veća količina
izvrtaka), čime se čitav posao znatno ubrzava. Da bi se postigla maksimalna
točnost u snimkama, potrebno je, da izvrtci budu što svježiji i da se prilikom bušenja
stabla pazi strogo na to, da svrdlo ide okomito na os debla.
Spomenuta dva načina — švedski i švicarski — za čitanje nejasnih godova, prilično
su skupa za naše prilike. Moramo stoga tražiti jednostavnije i jeftinije metode.
U njemačkoj literaturi spominje se nekoliko načina, koji se osnivaju na obradi i priredbi
izvrtaka mehaničkim i kemijskim sredstvima. Specijalno za bukvu J a z ewitsc
h (1) ističe kao najbolje sredstvo poliranje izvrtaka finim staklenim ili smirkovim
papirom, pošto su prethodno bili izglađeni blanjanjem. Neki su autori protiv
upotrebe staklenog papira (2), jer prilikom toga postupka fina strugotina ispuni sitne
pore drvenih stanica i time još više otežava raspoznavanje granica među godovima.
Međutim Jazewitsc h tvrdi, da kod bukve nije taj slučaj, zbog tvrdoće njezina
drva i neznatne veličine poprečnog presjeka traheja.


Daljnje su metode premazivanje izvrtaka raznim bojama i kemikalijama. Kao
uspješne spominju se boja safranin, crni tuš razređen u destiliranoj vodi, zatim
alkoholna raštopina fuksinske kiseline, pocrnjivanje grafitnom ili ugljenom prašinom.
Svi ti preparati mogu se upotrijebiti samo uz prethodno glađenje i poliranje izvrtaka.
Zbog toga nisu naročito ekonomični, jer se nakon glađenja odnosno poliranja uz jače
povećanje kod bukve mogu obično citati godovi i bez posebnog prepariranja. Kod
drugih vrsti glađenja t. j . blanjanje (hoblanje«) i poliranje staklenim papirom ne vodi
cilju, jer se pore zaista zatvaraju strugotinom, kako je već napomenuto.


Kod postupka pomoću sumporne kiseline po Kisser u (1), izvrtak mora biti
zračno suh. Njegova se površina premaze koncentriranom sumpornom kiselinom, a
zatim vodom i tvrdom četkom istrlja. Nakon toga godovi postaju vidljivi na taj način,
što je kiselina jače izgrizla proljetno meko drvo od jesenskog tvrđeg drva, te se ovo
posljednje relijefno ističe kraj prvoga.


U zagrebačkom Institutu za šumarska i lovna istraživanja vršeni su također
pokusi s raznim bojama i kemikalijama, ali bez prethodne obrade (glađenja i poli


\