DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 59     <-- 59 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


SAVEZNO SAVJETOVANJE O KRŠU


I.
Nakon višegodišnjih priprema1 Savjetovanje
o ekonomsko-socijalnim problemima
Kraškog područja održano je od 30. VI. do


3. VII. 1958. god. u Splitu. Od svih do sada
održanih konferencija i savjetovanja o kršu,
ovo je najznačajnije ne samo po broju
učesnika nego još više po razmatranju problema
ekonomike privrede i života ljudi na
krasnom području. Savjetovanju je prisustvovalo
preko 300 učesnika stručnjaka raznih
grana (ekonomisti, šumari, poljoprivrednici,
energetici i dr.) i političkih funkcionera
saveznih, republičkih i lokalnih.
Iako su kao priprema za samo Savjetovanje
izašle posebne edicije, koje su prikazane
u Šumarskom listu br. 10/1958., ipak
su kao neposredna priprema bili izrađeni
i posebni referati i dostavljeni s pozivom
za sudjelovanje na Savjetovanje. Referati,
koji su održani i na samom Savjetovanju,
kao uvod u diskusiju, su slijedeći:


1. Ekonomski problemi jugoslavenskog
krša (ing. V. popović);
2. Ekonomika krša (Dr. Zv. Potočić);
3. Krš Jugoslavije u Društvenom planu
od 1957. do 1961. (Dr. VI. Farkaš);
. 4. Poljoprivreda na kršu (više referenata:
ing. D. Momčilović, ing. A. Jelavić, ing.


M. Jelaska, ing. E. Modun, ing. S. Bubić,
dr. N. Zdanovski, ing. Br. Bajčetić i F.
Grubišić);
5. Šumarstvo na kršu (ing. D. Bura);
6. Kompleksno korišćenje vode i vodnih
tokova na kršu (ing. S. Rešetarić);
7. Saobraćaj i veze na području krša
(ek. Br. Vegar i ing. N. Variandi).
Ovi referati, osim pod 1. i 3. t. j . »Ekonomski
problemi jugoslavenskog krša« i
»Krš Jugoslavije u društvenom planu od
1957. do 1961.«, u stvari su rezimei istovrsnih
referata objavljenih u pripremnoj ediciji
za ovo Savjetovanje, pa se stoga i ne
iznosi njihov sadržaj.


II.
Iznosimo samo neke, najmarkantnije teze
nekih diskutanata, a kojih je bilo preko


60.
1. »Problematika kraške oblasti pro blematik
a je čovjeka«, naglasio je
u svojem izlaganju ing. A1 i k a 1 f i ć i prema
tome prvenstveno je potrebno intezivirati
poljoprivredu uz koju je kraški čovjek-
seljak najuže vezan. Potencijalne mogućnosti
poljoprivrede su velike, konstatira
dalje ing. Alikalfić. To isto konstatira i F.
Bezinić, koji je naglasio, da »zemlja
nije pasivna, nego smo samo mi
pasivni«. Inače Bezinić vidi osobito
velike mogućnosti u voćarstvu, a što neki
drugi (kao N. P o 1 o m b i t o) ne prihvaćaju
tako lako naglašavajući potrebu da se
voćnjaci osnivaju tek nakon solidnih ispitivanja
svih ekoloških uslova.


Postizanje većih prihoda u poljoprivredi
međutim vezano je za veće investicije, ali
koje se brzo i višestruko isplaćuju. Prema
gospodarskoj osnovi za Livanjski bazen
svakih 1.000 Din uloženih u poljoprivredu
{uključujući i livade i pašnjake), donijet će


4.000 Din, a nacionalni dohodak u socijalističkom
sektoru povisit će se od 35.000 Din
na 129.000 Din (Šunjić). A još veći dohoci
bili bi podizanjem industrije za preradu
poljoprivrednih proizvoda (S a d i k o v ić).
Međutim treba imati u vidu, da je modernizacija
(mehanizacija) poljoprivrede na
Kraškom području ograničena na svega cea
50% obradivih površina ´(D. T u d o r).
2. Više govornika osvrnulo se na stočarsku
proizvodnju odnosno na osiguranje krme
za stoku. Tako je izraženo mišljenje, da
šumarstvo treba služiti poljoprivredi (S.
Đ i k i ć, P. Z i a n i), odnosno mora voditi
računa o potrebi prehrane stoke i sa šumskih
površina (R. K o 1 a k o v i ć). No taj
»najvažniji problem Kraške oblasti« (M.
Obradović ) može se uspješno rješavati
i povišenjem prinosa na pašnjačkim
kamenjarama i unošenjem krmnog bilja u
plodored usjeva, dok ostale kamenjare treba
pošumiti radi poboljšanja ekoloških
uslova (P. S t r e 1 e c). Investicije za podizanje
travnjaka na poljima amortiziraju se
za 2 godine uz proizvodnu cijenu sijena 4,5
Din/kg, a melioracijom pašnjačkih kamenjara
povisuje se prinos sijena od 6—9 q
na 50 q/ha (rezultati pokusa na Kupreškom
polju). Predloženo je donošenje posebnih
propisa za korištenje kraških pašnjaka (A.
H o r v a t). U NR Bosni i Hercegovini međutim
se na boljem iskorišćavanju tih pašnjaka
već radi u priličnoj mjeri, te je za
petogodište 1957.—1962. god. predviđeno za
intenziviranje proizvodnje i korišćenje pašnjaka
investirati 450,000.000 Din (uz ostalo
i za putove, zgrade, osiguranje vode i
istraživačke radove).
3. »Suzbijanje erozij e tla uopće, a na
kraškom području posebno predstavlja


ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 60     <-- 60 -->        PDF

obranu zemlje i obranu naroda«, naglasio
je ing. G o d e k smatrajući da je potreban
poseban zakon o zaštiti tla od erozije. Sprečavanje
erozije tla potrebno je radi osiguranja
normalnog rada hidroelektrana
(I m a m o v i ć) i saobraćaja (S a r a j 1 i ć).
Prioritet pošumljavanja traži se radi zaštite
velikih posjeda (R o m a c), a u istu
svrhu treba podizati i poljozaštitne pojaseve
(S i m u n o v i ć). Nasuprot tezi o pošumljavanja
golih kamenjara samo u zaštitne
svrhe (ing. M. Novakovi ć koji je
govorio i u ime Poljoprivredno-šumarske
komore Hrvatske), naglašena je mogućnost
i potreba podizanja i ekonomskih šuma
(Potočić, Piškor i ć). Naglašena je
i potreba posebnog tretiranja šumarstva
u Kraškoj oblasti (Vučković),
što je ujedno i protuteža tezi, da se finansiranje
radova na obnovi šuma vrši prema
nacionalnom dohotku odnosnih krajeva
(N o v a k o v i ć). O finansiranju radova na
obnovi šuma bilo je riječi i u okviru razmatranja
finansirania svih radova na ovom
području.


4. Potpukovnik M i 1 a t o v i ć iznio je
rezultate o istraživanju pitke vod e na
otocima, a koja ispitivanja vrši Komanda
mornarice. Otoci danas oskudijevaju ne samo
pitkom nego vodom uopće, a prevoz vode
već i na kratkoj relaciji kao što je SplitBrač
stoji 1,8 Din/litra. Vršena istraživanja
pokazala su pozitivne rezultate na svim
otocima, a količina vode u ljetnom dobu
kreće se između 1,5 do 20 lit./sek. Nadalje
je naglašena nužnost pravilno g iskorištavanja
vode po poljoprivredi i hidroenergetskim
uređajima (Senjano v
i ć), kao i potreba donošenja saveznog
zakona o vodama.
5. Više govornika, uglavnom ekonomista,
osvrnulo se na pitanje f i n a n s i jskih
sredstava za izvršenje poslova
na kraškom području. Konstatirano je, da
su dosadanje investicije na ovom području
bile u odnosu na ostale državne dijelove
srazmjerno niske, a osobito, ako se izuzme
elektroprivreda. Sredstva bi trebala biti iz
različitih izvora počam od saveznih i republičkih
do lokalnih, a trebalo bi poraditi i
za dobivanje kredita od Međunarodne banke
(Murko). Nasuprot mišljenju, da se
na Kraškom području vrše isključivo produktivne
investicije i to u glavnom u poljoprivredi
(I. B u k o v i ć) više govornika
je naglasilo potrebu ne samo tih nego i onih
posredno produktivnih: »treba voditi računa
i o degradiranom kršu« (akademik Guš
i ć), jer »nema rentabiliteta uvijek pod
svaku cijenu« (prof M e d a r i ć). Više je
govornika također naglasilo, da kod finansiranja
radova na obnovi šuma treba razlikovati
ekonomske i zaštitne šume. Prve se
podižu na osnovu ekonomske računice pd
ustanovama za upravu i gospodarenje sa
šumama, a druge, zaštitne, na teret neposrednih
interesanata ili na teret zajednice
kao investicije bez obaveze vraćanja istih.
Značajno je, da je bilo viš e zastupnjka
teze, da se investiranja na Kraškom području
vrše ne samo u podhvate kod kojih račun
pokazuje neposredni rentabilitet (a u
prvom redu među ekonomistima), nego
onih, koji od svake investicije traže neposrednu
rentabilnost. Iznijeto je, da nema
razlika između »lokalnih« i »općih« interesa.
Tako na pr. želj. pruge Split—Livno ili
Foča—Bileće, koliko god bile od lokalnog
toliko su i od općeg interesa (P e j a k ović),
dok s druge strane i neke velike investicije
ne znače mnogo za svoju neposrednu
okolicu kao na pr. HE Jablanica, koja
istoimenoj općini donosi manje neposredne
koristi nego li inače skromno ugostiteljstvo
(J a g o d i ć).


6. Za posebni zakon o kršu plediralo
je više govornika (P i š k o r i ć, Potočić,
S a d i k o v i ć), kao i o potrebi osnivanja
tijela za koordinaciju rada po
pojedinim oblastima i sektorima rada te o
potrebi jednog centralnog instituta za istraživalačku
djelatnost (T a m b a č a). Prema
Sadiković u takove institucije trebale
bi biti od lokalnih do saveznih sa zadatkom:
a) rukovodstvene, b) naučno-istraživačke,
c) operativno-tehničke, d) projektne
i d) komercijalne službe. Ing. A. Horva t
smatra, da bi za rad u biljnoj proizvodnji
trebao novi stručnjak — agromeliorat
o r, kao što je iznijeto i to, da bi bilo potrebno,
da se svi stručnjaci koji započinju
rad na Kraškom području kao ekonomisti,
poljoprivrednici, šumari, pravnici hidrotehničari
i dr. prethodno upoznaju s problematikom
i specifičnostima Kraškog područja
putem specijalnih tečajeva (P i š k or
i ć.)
7. Nadalje je bilo govora o zaštiti prirodnih
rijetkosti na kršu (Ržehak), o potrebi
planiranja i rejoniziranja svih radova (Kolaković),
o značaju saobraćaja za to područje,
jer bez dobrih prometnih veza nema
ni ekonomskog napredka (J a g o d i ć), kao
i o potrebi jednog časopisa, koji će tretirati
problematiku Kraškog područja.
8. U sklopu Savjetovanja ing. Bel t
r a m održao je referat o primjeni boraksa
u zaštiti bilja (posebno od pozeba i osiguranja
uroda) i diapozitivima (dijelom i u
boji) ilustriranu informaciju o ergeli Lipica,
koja može poslužiti kao uzor za iskorišćavanje
mnogih kraških površina.
Posljednji dan, 3. VII., održane su dvije
ekskurzije: jedna u Peruču, a druga u oko




ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 61     <-- 61 -->        PDF

lini Splita. Prvoj je bio cilj da se vidi brana
Peručkog jezera i zaštitna pošumljavanja,
a drugoj upoznavanje nekih objekata
Instituta za jadranske kulture u Splitu i
Stanice za maslinarstvo u Kaštel Sućurcu.


III.
Obilje materijala ovog Savjetovanja
omogućilo je i donošenje brojnih zaklju čaka
. Konačni tekst prihvaćenih zaključaka,
a koje su izradile tri komisije: općeekonomska,
poljoprivredna i šumarska, dat
će pripremni odbor Savjetovanja, budući
da je bilo premalo vremena, da se to izvrši
u toku samog Savjetovanja. Međutim smatramo
korisnim, da i prije konačnog teksta
saopćimo zaključke onakve, kakvi su formulirani
na Savjetovanju.


1. Iz oblasti opće problematike
i finansiranja radova na Kraškom području
u Zaključcima se:
a) konstatira:


1. da je kraško područje izdvojivši nekoliko
privredno razvijenih centara, privredno
nerazvijeno i da znatno zaostaje od
prosjeka ostalog područja FNRJ;
2. da područje krša obuhvaća gotovo 1/4
površine FNRJ s 1/7 stanovništva Jugoslavije,
protežući se kroz četiri Narodne republike;
3. da je privredna nerazvijenost ovog
područja posljedica historijskih i određenih
nepovoljnih prirodnih uvjeta. Istovremeno
na ovom području postoje i određeni vrlo
povoljni uvjeti, koji su do sada bili uglavnom
neiskorišteni, a predstavljaju znatan
privredni potencijal. Taj privredni potencijal
moguće je iskoristiti za obilnu i vrlo
rentabilnu proizvodnju dobara od interesa
za privredu cijele zemlje, a pored toga pojedina
prirodna bogatstva i sam smještaj
većeg dijela ovog područja pružaju Jugoslaviji
krupne ekonomske i političke prednosti;
3. da unapređenje i razvijanje njegove
privrede uklanjanjem nepovoljnih, a korišćenjem
povoljnih prirodnih uvjeta ovisi o
tehničkim zahvatima koji u postojećem sistemu
raspodjele nacionalnog dohotka prelaze
ne samo ekonomsku snagu lokalnih zajednica,
nego i republika;
5. da se i pored nekih općih, zajedničkih
karakteristika, krš može smatrati kao skup
većih ili manjih područja, koja u izvjesnoj
mjeri predstavljaju zasebne prirodne i ekonomske
jedinice;
b) predlaže:


1. da se izrade kompleksne privredne
osnove za svaku pojedinu prirodno-ekonomsku
jedinicu, usklađujući pri tome interese
svih privrednih oblasti i grana u
cilju postizavanja optimalnog rezultata. Izrada
privrednih osnova treba da bude rezultat
prethodnih studija i istraživanja svih
zainteresiranih privrednih oblasti i grana;


2. da se osnuje koordinaciono tijelo, koje
će prikupljati, sređivati i obrađivati dokumentacioni
materijal, usklađivati studijske
i istražne radove za izradu privrednih osnova
i predlagati privredne osnove nadležnim
organima;
3. da finansiranje studija i istraživanja
te pripremnih radova od većeg značaja za
šira područja t. j . onih radova, koji služe
za više privrednih i neprivrednih oblasti i
grana, treba .vršiti iz saveznih sredstava
preko koordinacionog tijela. Finansiranje
studijskih i istraživačkih radova specifičnih
za pojedine privredne grane treba vršiti
putem njihovih institucija i organa;
4. da finansiranje privrednih investicija
treba vršiti prema načelu najveće rentabilnosti
i društvene korisnosti i to radi brzog
vraćanja uloženih sredstava. Uporedo
s finansiranjem privrednih objekata treba
ulogati i izvjesna sredstva u izgradnju i
rekonstrukciju saobraćajnica i saobraćajnih
objekata te uređaja za vodoopskrbu pučanstva;
5. da prema veličini i važnosti pojedinih
investicionih objekata treba koristiti slijedeća
načela finansiranja:
a) iz općedruštvenih sredstava bez vraćanja,


b) kreditiranje iz društvenih investicionih
fondova uz pojedinačno ocjenjene
uvjete,


c) samofinansiranjem iz fondova obrazovanih
akumuliranjem dohotka iz ranije
uloženih općedruštvenih sredstava,


d) korišćenjem postojećih fondova pojedinih
privrednih oblasti i grana na tom području,


e) korišćenjem lokalnih izvora f´nansijskih
sredstava i radne snage;


6. da je nužno raspoloživu vodu na kraškom
području najracionalnije koristiti, jer
je voda jedan od bitnih preduvjeta za život
i privredni razvoj krša;
7. da prilikom izgradnje hidroenergetskih
izvora treba nastojati da se u što većoj
mjeri provede elektrifikacija krškog
područja;
8. da je potrebno primjenjivati povlaštene
tarife električne energije za crpljenje
vode u svrhu odvodnje, natapanja i
vodoopskrbe pučanstva u ovisnosti o ekonomskoj
snazi pojedinog područja, te osigurati
poreske olakšice za degradirane
objekte koji se melioriraju;
9. da radi korištenja postojećeg prirodnog
bogatstva i zaposlenja kraškog stanovništva
treba razvijati odgovarajuće privre59




ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 62     <-- 62 -->        PDF

dne grane i oblasti (industrija, saobraćaj,
turizam i t. d.);


10. da je potrebno podržavati i dalje razvijati
najužu suradnju naše zemlje u komisiji
FAO za Mediteran.
2. U zaključcima iz oblasti poljoprivred
e ima ponavljanja teze iz općih zaključaka,
pa stoga ovdje navodimo samo
neke značajnije točke. U zaključcima se
a) konstatira:


1. da je ukupna poljoprivredna proizvodnja
na cjelokupnom području u prosjeku
vrlo niska, iako su potencijalne mogućnosti
vrlo velike;
2. da narodna zajednica ulaže znatna
sredstva za što bolje iskorišćavanje prirodnih
uslova na kršu, ali da još nema u tom
pravcu neke široke inicijative ili jedinstvene
akcije;
3. da se ogromne površine općenarodne
imovine koriste na naj ekstenzivni] i način,
koji izaziva i ubrzava propadanje ovih zemljišta
putem erozije;
4. da na intenziviranje poljoprivredne
proizvodnje ne utiče povoljno nerazvijenost
industrije, saobraćaja, otkupne mreže, trgovine
i dr.
b) predlaže:


1. da se za potpunije korišćenje prirodnih
uslova poljoprivredne proizvodnje daju
konkretna rješenja s obzirom na smjer proizvodnje,
kulture, agrotehnike, gnojenja
i t. d.;
2. da se osiguraju veća investiciona sredstva
za agromelioracione radove kao odvodnjavanja,
navodnjavanja, zaštitu zemljišta
od bujica i t. d.;
3 da se površine općenarodne imovine
(pašnjaci i si.) rasterete ekstenzivnog korišćenja
putem krupnih gospodarstava time,
da će se u tom slučaju neki dijelovi takvih
površina pravilnije koristiti ako se izvrši
pošumljavanje. Da se to izvrši potrebno je
načiniti popis i evidenciju takvih površina;


4. da se za ostvarenje suvremenije proizvodnje
stvore i odgovarajuće organizacije
kao poduzeća, zadružni savezi i dr.;
5. da se investicije ulažu tamo, gdje će
one biti najrentabilnije;
6. da se kod rješavanja proizvodnje pojedinih
rajona vrši na osnovu prethodnog
konzultiranja svih zainteresiranih faktora,
kao šumara, agronoma, elektro inžinjera i
dr.;
7. da se organizira jaka i efikasna naučna
služba za poljoprivredu i šumarstvo
kao i služba prenošenja i primjene naučnih
rezultata u praksi;
8. da se donese niz raznih zakonskih odredbi
saveznog, republičkog i lokalnog značaja
za pravilno usmjeravanje unapređenja
poljoprivrede na ovom području;
9. da se za rješavanje navedenih problema
angažiraju narodni odbori, zadružne
organizacije i stručnjaci.
3. Tekst Zaključaka iz oblasti šumar stv
a glasi:
U integralnoj melioraciji pojedinih područja
krša, u kojima će biti izdvojenešumarstvu namijenjene površine bilo za
produkciju drveta (ekonomske šume) bilo
za proizvodnju krme (brst, lisnik, šumepašnjaci)
ili za šume isključivo zaštitnog
karaktera, treba zavoditi takvo gospodarenje,
koje će spriječiti dalju degradaciju
tla.


1 U prvom redu u visokim šumama na
kršu zavesti intenzivno gospodarenje, koje
će uz odgovarajuće metode gospodarenja
davati najveće doprinose. U ovim šumama
propisati isključivo preborni način gospodarenja;


2. u degređiranim visokim šumama na
kršu vršiti melioracione radove, popunjavajući
te šume odgovarajućim, prvenstveno
brzorastućim vrstama;
3. u šikarama i makijama, koje budu
namijenjene za proizvodnju drveta provoditi
takve uzgojne mjere, koje će dovesti do
njihovog prevođenja u viši i produktivniji
uzgojni tip;
4. u visoke degradirane osobito lišćarske
šume, šikare i makije unositi visokovrijedne
i brzorastuće četinjače;
5. kod novih ekonomskih pošumljavanja
na kršu u svrhu proizvodnje drveta i ostalih
šumskih proizvoda, posvetiti osobitu
pažnju izboru vrsta uz temeljitu obradbu
tla i uz primjenu odgovarajuće mehanizacije
radova;
6. šume isključivo zaštitnog karaktera,
kao i one, koje će se u tu svrhu na kršu podizati
(bujična područja vjetrobrani pojasevi,
zaštita akumulacionih bazena hidroelektrana,
zaštita saobraćajnica, naselja,
turističkih objekata i si.) treba uzgajati na
način, koji će u najkraćem roku pružiti najjaču
zaštitu objektima radi kojih postoje,
odnosno radi kojih se podižu;
7. za visoke šume u oblasti planinskih
pašnjaka na kršu treba propisati takav način
gospodarenja, koji će biti u skladu sa
održavanjem trajne produktivnosti tih šuma,
a ujedno će štititi interese naprednog
gospodarstva na planinskim pašnjacima;
8. na šumom obraslim i drugim zemljištima
na kršu, koja budu namijenjena proizvodnji
krme (lisnik, brst, trava) zavesti
takav način pregonskog šumsko-pašnjačkog