DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U smislu Cl. 139 Zakona o udruživanju ženja ustanove sa samostalnim finansirau privredi stručna udruženja mogu osninjem (šumska gazdinstva, šumarije, sekcije vati, pa prema tome biti i članovi Udruza borbu protiv erozije i uređenja bujica). IZ ŠUM. SEKCIJE POLJ. ŠUMARSKE KOMORE SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA POLJ. ŠUMARSKE KOMORE NRH-e održane dne 24. XII. 1958. g. Dnevni red: 1. Šumarstvo u izvršenju perspektivnog plana privrednog razvoja NRH od 1957.—1961. godine: a) Kontinentalni dio; b) Krš. 2. Problematika privatnih šuma, 3) Šumska paša i opskrba pučanstva drvom, 4. Tekući problemi. O svakoj točci dnevnog reda vođena je opširna diskusija na temelju koje su donesena slijedeća mišljenja i zaključci: Po točki 1 a) a) Perspektivni plan grane 311, po jednodušnoj ocjeni, postavljen je realno. Njegovo je izvršenje u prve dvije godine ispod odgovarajuće dinamike. Glavni razlog ne izvršenja plana jeste postojeća organizacija u šumarstvu i to kako sama organizaciona forma, tako i financijski instrumenti koji proizlaze iz takovih organizacionih formi. Dokumentirano je, da su postojeće organizacione forme u šumarstvu ozbiljna kočnica razvoja šumarstva kao privredne grane, tako da su dovedena u pitanje izvršenja i tako skromno postavljenih planova. Smatramo da su isti skromni iz razloga, jer je naše šumarstvo u odnosu na napredno gospodarenje još uvijek ekstenzivno, što najviše dokazuje, — unatoč povoljnom sastavu raznih faktora, kao klimatskih, pedoloških, stručno-kadrovskih i ostalih, — niski prosječni prirast naših šuma, koji se kreće oko 4 m3/ha, dok je u zemljama sa naprednim šumarstvom on višestruko veći. Isto je tako ilustrativan dokaz ekstenzivnosti našeg šumskog gospodarenja stepen otvorenosti šuma, koji je prosječno 3 km na 1000 ha, dok je evropski prosjek 10 km na 1000 ha. Eventualni prigovor, da šumarstvo nije u stanju sa postojećim kadrom izvršavati veće zadatke otpada, u koliko se pređe sa današnjih mnogobrojnih šumarija na privredne organizacije bazirane na cjelovitim šumsko-ekonomskim područjima, gdje će stručni kadar biti oslobođen svih nepotrebneih i suvišnih nestručnih poslova, i gdje će se. moći primjeniti najmodernija naučna dostignuća i mehanizacija. Osim toga moći će se uposliti stalna kvalificirana radna snaga, koja je uslov za radničko samoupravljanje i opći progres u privredi. Prema navedenom, odbor je mišljenja, da se plan ne bi smio mijenjati na niže, jer zato nema objektivnih razloga. b) Izvršenje planskih zadataka, pri današnjim uslovima organizacije šumarstva, izaziva stalna pomanjkanja sredstava, koja dovode u pitanje naročito investicione radove u šumarstvu. Veliki broj teritorijalno malih i ekonomski neusklađenih šumarija, organiziranih kao ustanova sa samostalnim financiranjem rade po grani 311 kao ustanove, a po grani 313 kao privradna poduzeća. Takovo stanje onemogućava prelijevanje i akumulaciju predviđenih i planom osiguranih sredstava u malim teritorijalno ograničenim jedinicama, što je dobrim djelom razlog neizvršenju planskih zadataka. Usprkos stanovitim rezultatima dolazilo je u tim uslovima, vrlo često do zapuštanja uzgoja, njege i zaštite šuma, djelomično i do neracionalnog korištenja sječivih masa. Društveno upravljanje u šumarijama kao ustanovama sa samostalnim financiranjem, nije bilo dovoljno da pokrene potrebnu zainteresiranost cijelog kolektiva u otklanjanju nedostataka u borbi za progres u šumarstvu, jer ne postoje osnovni uslovi borbe za progres u privredi, a to su: radničko samoupravljanje, materijalna zainteresiranost radnog kolektiva, primjena stimulativnih mjera za povećanje obima poslovanja i podizanja produktivnosti rada. Šumarije kao ustanove, naročito kada su formirane na malim neekonomskim područjima, nisu u stanju formirati stalnu radnu snagu, podizati njihov standard i kvalifikaciju, niti uvesti za progres te grane nužnu mehanizaciju. Iz navedenih razloga upravni odbor Sekcije je mišljenja, da je u današnjim uslovima nespojivo spajanje grane 311 i 313. Razmotrivši iznesene postavke sadanje stanje šumarstva kao i nužne mjere za daljnji razvitak te grane privrede, Upravni odbor je mišljenja, da šumarstvo treba organizirati na slijedećim principima: 1 — šumarstvo je grana privredne djelatnosti, 2. — šume su opće narodna svojina i zbog interesa Društva, ne bi se mogle u sa63 |