DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 7     <-- 7 -->        PDF

razmatranih vremenskih perioda, mijenjali bi se samo odnosi vrsta u svim
debljinskim razredima, a time i u cijeloj sastojini.
Prema tome nakon prvog vremenskog perioda Ti mijenja se postotni
odnos jele:


U I. razredu uraštajem u iste mase ispod taksacione granice tako da umjesto
59% jele bude 40%.


U II. razredu mijenja se prelazom drvne mase iz I. u II. razred postotak jele
od 27% na 59´%, u III. razredu od 7% na 27"Vo, u IV. razredu od 2% na 7%, u V. razredu
od 5% na 2´%> i konačno u VI. debljinskom razredu, koji nije imao jele dobiva
5%.
Ako sada nakon prvog vremenskog perioda Ti obračunamo drvnu masu jele po
debljinskim razredima dobijemo:


Ti — 32 m3 <(masa I. debljinskog razreda) X 40% (postotak jele u I. debljinskom
razredu) + 79 m3 (masa II. razreda) X 59% (postotak jele u II. razredu) + 122 m*
(masa III. razreda) X 27% (postotak jele u III. razredu) + 91 m3 X 7% (postotak jele u IV. razredu) + 20 m3 (sama V. razreda) X 2°/o {postotak jele u


V. razredu + 4 m3 (masa VI. razreda) X 5% postotak jele u VI. razredu) = 13 m1 +
47 m3 + 33 m3 + 6 m3 + 1 m3 = 100 m3.
Ukupna drvna masa jele po 1 ha iznosi u vrijeme Ti = 100 m3 ili u odnosu na
sveukupnu masu (jele i bukve) od 348 m3 = 348 :100 = 35%.
Donji dio grafikona broj 1 prikazuje formiranje debljinskih razreda u vremenskim
razmacima Ti, T2, Ts i t. d.
Iz grafikona broj 1 se vidi da predmjevamo daljnje sniženje jele izvan taksacione
granice od 40% na 25´% i ako izvršimo isti obračun dobijemo u drugom vremenskom
periodu T2 slijedeću drvnu masu jele: Za I. debljinski razred 32 m3 X 25%
« 8 m3, za II. 79 m3 X 40% = 32 m3, za III. 122 m3 X 59% = 72 m3, za IV. 91 m3 X 27%
» 25 m3, za V. 20 m3 X 7% = 1 m3 ili ukupno 8 + 32 + 72 + 25 + 1 = 138 m3 što podjeljeno
sa ućkupnom masom od 348 m3 daje 39%, što znači da se postotak jele digao
od 35% (TI) — na 39´% (T2).


Za treći vremenski period T3) uzimamo postotak jele izvan taksacione granice
sa 7% (u skladu .sa njenim razvitkom u prvotnom stanju) i nea isti način dobijemo
drvnu masu jele p odebljinskim razredima 3 + 20 + 48 + 59 + 5 = 131 m3 : 348 m3 =
38%.


U četvrtom vremenskom razdoblzju T4 uzimamo % jele u pomladku 2%, što je
jednako % V. debljinskog razreda prvotnog stanja, pa istim načinom dobijemo za jelu
1 + 8 + 31 + 30 + 12 + 1 = 89 m3 ili 25%.


Predmjevajući u petom vremenskom periodu T5 postotak jele u pomladku sa
7%, u šestom T6 sa 27% i sedmom T7 sa 59% (u skladu sa prvotnim stanjem po
principu uspona) dobijemo postotke učešća jele u petom periodu T5 17%, šestom T6
12% i u sedmom T7 se vraćamo na početnih 18%.


Prema tome u ovoj sastojini kretao bi se postotak učešća jele od 12
do 39%, a jedan period oscilacije bi trajao 7 vremenskih perioda, pa ako
računamo vrijeme prelaza sa 20 godina bilo bi to 140 godina.


Grafikon 2 predočuje dinamiku učešća jele u primorskoj šumi bukve
(odjel 3).


Razmatranjem grafikona broj 2 vidimo da je u vremenu od jedne
ophodnjice (10 godina) najjače % povećanje drvne mase jele u prvom
vremenskom periodu gdje se diže od 16 na 26% što čini 10%.


Zaključak :
U primorskoj šumi bukve može se postići maksimalno učešće jele od
40% time, da u jednoj ophodnici od 10 godina ne treba povećavati drvnu
masu jele za više od 10%.
U sastojini gdje jela ne rađa sjemenom treba učešće jele povećati
sjetvom sjemenja (očetinjavanjem) jelu uzgajati u sastojini tanjih dimenzija.