DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 76 <-- 76 --> PDF |
SUME I ŠUMARSTVO VJETNAMA Le Diii Trin zamj. min. poljopriv. i šumarstva D. R. V. Vjetnam * je zemlja veoma bogata šumom. Šumom je pokriveno 13,45 miliona hektara, a to je 41% površine čitave zemlje. Više od 65% šuma, t. j . 8,85 miliona hektara nalazi se na teritoriju D. R. Vjetnam. Gotovo sve vjetnamske šume nastale su prirodnim putem. Dijele se u dvije kategorije (prema plodnosti tla i botaničkim osobinama): heliofilne i skiofilne. Prve su na siromašnom tlu i zauzimaju goleme prostore. Druge su na dobrom tlu. Mnoge vrste narastu 20—35 m i promjerom 50—80 cm. U mnogim su područjima očuvane vrijedne šume. O zalihama tehničkog drveta donosimo slijedeće podatke: Vruća klima, obilje oborina i velika zračna vlaga tvore povoljne uslove za rastenje tropskih šuma. U ravnicama d u brdu do 1300 m na jugu i do 700 m nadmorske visine na sjeveru Vjetnama rastu zimzelene šume raznih vrsta drveća. Više se prostiru subtropske vrste i listopadne šume umjerene klime. Na ravnicama raste bam bus, a na morskim obalama palme. U područjima sa zimzelenim vrstama, drveće raste veoma brzo. Uzmimo na pr. godine 1946.-1948. t. j . godine seljačkih buna, kada su plantaže kave francuskih kolonizatora bile do temelja uništene, a za 10—12 godina na tim istim površinama iznikli su neprohodni šumski gustiši u ko * Narodna Republika Vjetnam ima 164.100 km2 i 12 miliona žitelja. jima su mnoga stabalca kroz to vrijeme dostigla visinu od 8—10 m i debljinu 10— 15 cm. D. R. Vjetnam raspolaže sa zalihom oko 1,5 milijarde kub. m tehničkog drva. U šumama je mnogo vrijednih vrsta drveća: palisandar, crno drvo, tikovina, gvozdeno drvo, sandalovina, crveno, ružino, kamforno, cimetno drvo, ebanovina i niz drugih vrsta, od kojih se većina upotrebljava za izradbu pokućtva, škatulja i ukrasnih predmeta. Sjeverni je Vjetnam bogat zelenim i gvozdenim bambusom — našim univerzalnim građevnim materijalom. U D. R. V. ima mnogo šikara, raznovrsnih, a daju vrijedne proizvode. Tu je crni i bijeli kardamon (srdiš, arapski: kirtim — sjeme jedne sa đumbirom srodne biljke; upotrebljava se u medicini i kao začin u kobasicama, likeru i si.), od koga se dobiva već sada 200 tona godišnje; badjan (lili— cium anisatum L. — Sternanis), iz koga se ekstrahiralo oko 3.000 tona vrijednog ulja u medicinske svrhe i za spravljanje poslastica; zatim cimet koga se proizvelo do 6.000 tona; Karanfilić, anis i niz štavila, ljepila, aromatičnih tvari i boja za tkanine. U šumama ima divljih goveda, bivola, jelena, srna, dikobraza i majmuna. Na močvarnim područjima žive nosorozi i slonovi. Brojni su čopori divljih svinja a grabijive su zvijeri zastupane uglavnom porodicom mačaka: tigrom, crnom panterom, bengalskom mačkom. U subtropskim i crnogoričnim šumama žive medvjedi — tibetski na sjeveru, a malajski na jugu Vjetnama. U brdskim predjelima sreće se himalajski medvjed. U šumama je i mnogo ptica: brojne su papige, rajske ptice, divlje kokoši i druge. Za vrijeme gazdovanja francuskih kolonizatora haračile su se nesmiljeno vjetnamske šume. Eksploateri u potjeri za profitom narušavali su sva pravila šumskog gospodarenja. U pravilu sjekli su pored saobraćajnih putova ili u središtima preradbe. Uslijed čestih sječa šume su na tim mjestima razrijeđene, gušene korovom i obezvrijeđene . Pored toga u brdskim krajevima prakticirala se u zemljoradnji sječno-paležna metoda tzv. »raj«. Stabla su sječena na visini 1—1,5 m, sušila se do kišne periode i onda se spaljivala. Na sječinama kultivirala se riža, kukuruz, pamuk i druge kulture. Kad se je takav komad zemlje iscrpao, tražile su se nove šume. Taj je postupak uzrokovao veoma česte i znatne požare. Kolonizatori su poduzimali neke administrativne mjere proti takvog načina zemljoradnje — kazne i zatvor. Ali sve to nije imalo nikakvog efekta, jer Francuzi nisu |