DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 77 <-- 77 --> PDF |
išli za tim da poprave život tih gorštaka davši im neku drugu zaradu. Nije malo šuma utamanjeno požarima, koji su nastali uslijed raznih uzroka. Gorani su u vrijeme lova palili šume da bi istjerali divljač na čista polja, palili su stabla da dobiju med divljih pčela itd. Tako je postepeno nestajalo na desetke tisuća hektara šuma s vrijednim vrstama drveća. Za vrijeme japanske okupacije nesmiljeno su pljačkane šume u područjima plovnih rijeka, putova i sela. U Japan je izveze c P min. ha Bak-bo (t. j . Sjeverni Vjetnam) 5,50 Bak-bo (t. j . Sjeverni Vjetnam) 1,95 Nam-bo (t. j . Južni Vjetnam) 6,00 Ukupno: 13,45Od toga na terit. sjeverno od 17. paralele 8,85 no mnogo drva za gradnju brodova i finih vrsta drveća. Velike površine pokrivaju degradirane šume — savane, koje su stradale od požara. Te šume imaju zelenu krunu, a stablo im je ovijeno gustim lijanama, pa je i prirodno pomlađivanje oteščano. No uza sve to, područja su sjevernog Vjetnama bogata vrijednim šumama. Prekrasnih šuma ima još u dalekim rajonima na sjeveru, na jugozapadu provincije Thanh -ho a, Jen-baj, na sjeverozapadu provincije N g e j a n i Hoa-binh, a i u drugim pokrajinama. Ali izradba je tih šuma teška, jer su mnogi šumski masivi teško dostupne džungle kroz koje treba prosi jecati skupe putove i regulirati rijeke za splavarenje. Do godine 1956. šume su se izrađivale najprimitivnijim sredstvima. Za sječu upotrebljavala se samo sjekira i veliki noževi. Transport drva do putova ili splava obavljao se ručno, a tek poneki bogati poduzetnici iskorišćavali su bivole i rijetko kada — slonove. U doba francuske okupacije šume su se mnogo eksploatirale. U visokoproduktivnim šumama poduzetnici su gledali samo na svoj interes,, primjenjivali nezakonit postupak i narušavali određena pravila. Kolonizatori nisu poklanjali nimalo pažnje obnovi šuma i melioraciji, jer je za to trebalo prilično kapitala. Ni narodno predstavništvo nije sve do posljednjih godina ništa poduzimalo, jer je poslije Augustovske revolucije 1945. g. uložilo sve snage u organizaciju otpora francuskim osvajačima. Tokom oslobodilačkog rata šumarski službenici bili su posvema zauzeti radom na Šumska površina S ´S r. I ir r-H n-t rr, <-> H ^3 — M u _ m co o cu S O T> C Kl . ´W-ÖÄ.S >wö^ a KüN-a min. ha %> min. ha °/o min. ha °/o 0,45 8,2 3,43 62,5 1,62 29,3 0,62 31,8 1,10 56,5 0,23 11,7 1,25 20,8 3,50 58,4 1,25 20,8 2,32 17,0 8,03 60,0 3,10 23,0 1,05 12,0 5,80 65,5 2,00 22,5 podmirivanju republike drvom, pa im nije ostalo vremena da ga posvete zaštiti i uzgajanju budućih šuma. Tek nakon oslobođenja Sjeivernog Vjetnama ispod jarma francuskih kolonizatora tj. 1955.—1957. počela je eksploatacija da računa i sa zaštitom i sa uzgajanjem šuma. U posljednje tri godine eksploatacija se povećala gotovo dvostruko spram predratne, kako se vidi iz ovih podataka: Sirovina Jedin. mjere 1939. g. 1956.g Tehničko drvo tis. kub. m 277,6 464,9 Drvo tis. kub. m 208,7 362,2 Bambus tis. kub. m 821,3 1.701,5 Drv. ugalj tis. tona 2,8 65, Palmovo lišće min. kom 27,6 75,2 Užad lij ana min. kom 9,8 22,2 Eksploatacija 1957. bila je ista kao i 1956. Uz povećanu eksploataciju ostvarene su 1955.—1957. mjere zaštite šuma od štetnika i bolesti, vršena sadnja i obnova. Na površini većoj od 400.000 ha provedena je borba sa štetnicima i bolestima drvlja, čišćenje šuma od starih vjetroloma, |