DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 13 <-- 13 --> PDF |
TABLICE DRVNIH MASA ZA HRAST LUŽNJAK U SPACVANSKOM BAZENU (Iz instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH Zagreb) Ing. Mihovil Markić, ing. Mirko Špiranec i Dr. Borivoj Emrović UVOD Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH započeo je rad na prikupljanju podataka za sastav drvno-gromadnih tablica za hrast lužnjak još godine 1947. Prilikom sječe šuma na trasi autoputa na području Spačve, htjelo se iskoristiti priliku, da se sekcioniraju oborena stabla. Prema procjenama trebalo je posjeći oko 50.000 stabala na površini od cea 160 ha. Osim hrasta lužnjaka bilo je tu i stabala jasena, brijesta i graba, koje su vrsti također trebale biti tretirane. Prva je zamisao bila sastaviti tablice za procjenu i obračun drvnih masa u stojećem stanju za tehničko i ogrjevno drvo i sveukupno. Htjelo se time uštedjeti na vremenu i troškovima kod individualne procjene prilikom doznake na terenu ili prilikom naknadne. premjerbe. Tablice su imale biti jednoulazne i dvoulazne, te su za svaki debljinski stepen i pripadnu visinu trebale sadržavati: a) drvnu masu do 7 cm; b) drvnu masu do 3 cm; c) drvnu masu deblovine; d)) prosječnu dužinu i drvnu masu tehnički uporabivog dijela deblovine; e) tehničko i ogrjevno drvo u postocima; f) postotak kore, otpadaka i nadzemnog dijela panjevine; h) prosječan pad promjera po tekućem metru od prsnog promjera do kraja deblovine. Pored toga trebalo je odrediti specifične težine ogrjevnog drveta u svježem i polusuhom stanju, kao i faktore za pretvorbu prostorne mjere u kubnu. Za svaku vrst drveća namjeravale su se izraditi posebne tablice za glavnu, a posebne za sporednu sastojinu. Sastavom posebnih tablica za sporednu sastojinu htjelo se utvrditi, koliko iznose razlike između nabrojenih podataka po debljinskim stepenima prema podacima glavne sastojine, a naročito što se tiče procentualnog odnosa tehničkog i ogrjevnog drveta. U jesen 1947. izvršeni su prvi terenski radovi na izabiranju modelnih stabala kao i njihovo sekcioniranje. Radovi su vršeni u šumskom predjelu Sjeverno Boljkovo. Ali već u početku morao se predviđeni program prilično smanjiti, jer nije bilo dovoljno financijskih sredstava niti radne snage. Zbog toga je napuštena misao, da se mjere stabla svih vrsti drveća, pa je odlučeno, da se uzme samo hrast lužnjak, najvrednija i najjače zastupana vrst u šumama spačvanskog bazena. Program radova izmjenjen je u toliko, što se najprije pristupilo prikupljanju podataka za sastav dvoulaznih tablica za sporednu sastojinu t. j . stabala 4. i 5. razreda klasifikacije po Kraftu. Kasnije su se počeli prikupljati podaci i za tablice dominantne sastojine, a ujedno se proširio izbor modelnih stabala na debljinske stepene do 50 cm. Time je dana mogućnost, da se u prvom redu sastave tablice za sve razrede, dok je pitanje sastava posebnih tablica za sporednu i posebnih za glavnu sastojinu odgođeno na kasnije vrijeme. Prikupljeni podaci mogu se bez poteškoća razlučiti, jer svaki model nosi oznaku razreda, kome pripada. Međutim, da bi tablice imale značaj općih tablica odlučeno je, da se u narednim godinama postepeno prikupe podaci u svim glavnim bazenima hrasta lužnjaka u NR Hrvatskoj. Godine 1948. i 1949. nastavljeni su terenski radovi na navedeni način, a god. 1950. i 1951. sređivani su prikupljeni podaci i izvršeni obračuni elemenata pojedinih modela. Godine 1952. posve je nestalo sredstava´za daljnji rad, pa je tako posao posve prekinut. Do obustave radova bilo je sekcionirano ukupno 2291 stablo; od toga 1255 komada u šumama spačvanskog bazena, a ostatak zapadno od tog bazena sve do Lipovljana. |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Godine 1955., nakon prekida od 3 godine, uspjelo je Institutu ponovno osigurati financijska sredstva za nastavak radova, koje te godine opet vodi ing. Markić uz suradnju ing. M. Spiranca. Iste godine bilo je zaključeno, uz savjetovanje sa Zavodom za dendrometriju i Zavodom za uređivanje šuma Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, da se prikupe podaci za stabla prsnih promjera od 10 do 60 cm, umjesto do 50 cm, kako je bilo ranije zamišljeno. Nakon nastavka radova u 1955. do konca 1956. sekc´on´rano je ukupno 940 stabala u glavnom preko 30 cm prsnog promjera iz sv.h etaža. Prema tomu je do konca 1956. godine sveukupno sekcionirano 3231 stablo, a od toga: u spačvanskom bazenu 1487 komada u svim ostalim predjelima ..... . 1744 komada Svega: 3231 komad Budući da je najveći broj modela uzet u sastojinama spačvanskog bazena, to je odlučeno, da se najprije izrade dvoulazne drvno-gromadne tablice za taj bazen. Obradom podataka iz drugih predjela lužnjakovih bazena nadopunit će se ove tablice na opće tablice hrasta lužnjaka za poručje čitave NR Hrvatske. OPIS OBJEKTA Za drvno-gromadne tablice uzeta su modelna stabla hrasta lužnjaka u slijedećim šumskim predjelima spačvanskog bazena: 1. Banov dol 2. Boljkovo, Sjeverno i Južno 290 « 3. Deš 136 « 4. Grabarje 67 « 5. Kusare, Zapadna i Istočna 211 « 6. Kragujna 58 « 7. Lože 328 « 8. Rastovo 40 « 9. Slavir . . ... 173 « 10. Spačva-Gradina . 105 « 11. Topolovac 43 « Svega 1487 komada Spačvanski bazen pripada u područje umjerene kontinentalne klime s izrazitom i dosta oštrom zimom, a osjeća se i utjecaj stepske klime. Maksimum oborina je u lipnju. Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu, srednje mjesečne i godišnja temperatura zraka za Brčko*, u razdoblju od 1901.—1910. god. iznosile su: Mjesec Brčko I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God. 96 m —1,5 1,6 6,7 11,1 16,6 19,8 21,7 21,2 17,6 11,8 4,9 2,7 11, 1 Apsolutni maksimum iznosio je 39.2° (u srpnju i kolovozu), a apsolutni minimum — 19,2° C (u siječnju). Godišnja količina oborina za isto razdoblje iznosila je 738 mm, a po mjesecima bila je raspoređena ovako: * Brčko je uzeto kao najbliža opažačka stanica, za koju smo mogli dobiti podatke o temperaturi i količini oborina. Raspored oborina za Županju ne razlikuje se mnogo od Brčkog. |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Mjesec Brčko I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God. 47 43 53 81 67 101 46 48 65 72 60 55 738 Iz ovih se podataka vidi, da su klimatske prilike povoljne, .naročito tokom vegetacionog perioda. Tlo je u glavnom p ješko vita ilovača na aluvijalnim naplavinama. Duboko je, humozno, propusne i vlažno. Znatan dio površine bio je izvrgnut redovitim periodičkim poplavama rijeke Save. Bogati taloži pogodovali su hrastu kao i ostalim vrstama drveća. Poznato je, da su se u ovom području nekada nalazili stari slavonski hrastici svjetskoga glasa. U zimskom periodu stradavale su mlade branjevine na nižim položajima pod debelim ledom. Nakon izgradnje obrambenog nasipa Samac—Mitrovica i unutrašnje kanalizacije nekih najnižih depresija barskog karaktera, zaštićeno je čitavo područje od poplavne vode. Oborinska voda zadržava se jedino u onim depresijama, koje nisu obuhvaćene kanalizacijom, ali ne stagnira duže vremena kao nekada. O posljedicama navedenih melioracionih radova može se za sada sigurno kazati samo to, da je snižena razina vode temeljnice i u nekim predjelima, koji nisu nikada bili izvrgnuti poplavama. Da li je uslijed ove bitne promjene umanjen bonitet zemljišta čitave površine na štetu razvoja hrasta i ostalih vrsta drveća, ne može se dati definitivan odgovor, jer su mišljenja različita. Svakako, da pojava suhih vrhova u starijim hrastovim sastojinama, kao i sušenje čitavih stabala nije normalno. Međutim, kako je poznato, već decenijima traje periodička zaraza gubara, pored holandeske bolesti na brijestu, koji je gotovo nestao. Kada se k tome uzmu u obzir i pogrešni zahvati, u glavnom niskim proredama, u strukturi raznovrsnih sastojinskih oblika, naročito u čistim hrasticima, logično je , da navedeni kalamiteti i takovi zahvati ne mogu ostati bez štetnog utjecaja na bonitet zemljišta. Uslijed navedenih zaraza osjetljivo su degradirani i neki predjeli, u kojima je prevladavao hrast ili brijest. Prema tome na pitanje o veličini utjecaja navedenih komponenata na bonitet, posebno na stepen degradacije nekih sastojina, nije moguće dati odgovor, dok se dugotrajnim istraživanjima ne dođe do osnovanih zaključaka. Sastojine spačvanskog bazena, iz kojih su uzimana modelna stabla, pripadaju asocijaciji Querceto-Genistetum elatae Horv. To su većinom mješovite sastojine hrasta lužnjaka s poljskim jasenom, brijestom i grabom, te u manjoj mjeri s topolom, lipom, mjestimice i klenom pored raznih ostalih tvrdih listača. Joha je vrlo rijetka. Lužnjak je ipak u svim tim sastojinama zastupan u pretežnoj mjeri (od 40 do 100%). Modelna su stabla uzimana isključivo iz sastojina visokog uzgoja s prosječnim učešćem lužnjaka sa 0,6 u omjeru smjese. Manji je dio, i to u glavnom stabla jačih debljinskih stepena, uzet iz čistih hrastika. Prosječna starost šuma čitavog spačvanskog bazena iznosi danas 55 godina (1), a modelna su stabla uzimana iz sastojina raznih starosti od 50 do 130 godina. Ukupna površina bazena iznosi 61264 ha državnih i 1257 ha privatnih šuma. Područje, iz kojeg su uzimana modelna stabla, ima površinu 35.720 ha. 93 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 16 <-- 16 --> PDF |
STRUKTURA MATERIJALA Kako je već spomenuto, prvobitno su se namjeravale sastaviti tablice za stabla nuzgredne sastojine, 4. i 5. razreda po Kraftu, od 10—30 cm prsnog promjera. Zbog toga je i izbor modela bio usmjeren u tom pravcu, te je i kasnije, kad se program proširio do 60 cm, ipak ostao u spačvanskom bazenu relativno jači utjecaj potištenih stabala slabijih debljinskih stepeneova prema onima dominantne etaže. Ovo je imalo donekle i posljedica na izračunane prosjeke drvnih masa. Pregled broja mođelnih stabala po debljinskim razredima i predjelima prikazan je u tabeli br. 1. Tabela br. 1 Šumski Debljinski razred cm predjel 10—19 20—29 30—39 40—49 50—59 60—62 Ukupno broj mođelnih stabala Banov Dol — — — 4 25 7 36 Boljkovo 123 159 8 — — — 290 Deš 10 125 1 — — — 136 Grabarje — — 56 11 — — 67 Kusare 35 112 22 8 29 5 211 9 Kragujna — 2 24 27 3 58 Lože 9 265 64 — — — 328 Rastovo — — 40 — — — 40 Slav´r 166 7 — — — — 173 Spačva-Grad. — — 34 52 18 1 105 Topolovac — 14 28 1 — — 43 Ukupno 343 684 245 100 99 16 1487 Detaljan pregled izmjerenog materijala po debljinskim stepenima na centimetre i visinama na cijele metre vidi se iz tabele br. 2. NAČIN RADA NA TERENU Posao prikupljanja podataka za sastav dvoulaznih drvogromadnih tablica nema kod nas velike tradicije. Originalne tablice izrađivali su samo Montecuccoli za bukvu (6), D. Petrović za bagrem (7), Emrov i ć i M i 1 o j k ov i ć za poljski jasen (2, 5), te Kosonogov za bukvu (3). Stoga je unatoč unaprijed pripremljenoj metodici, tokom rada trebalo istu mijenjati, dotjeravati i usavršavati. Metodiku je izradio ing. Mi h o v i 1 M a r k i ć, te ćemo je ovdje prikazati, kako se, uz nadopune, primijenjivala od 1947. godine dalje.* a) Izbor mođelnih stahala Izbor se vršio u stojećem stanju iz svih razreda klasifikacije po Kraftu, kako je u uvodu navedeno i obrazloženo. Jača su stabla izabirana u redovnim sječinama, djelomično i na trasi nove ceste Spačva—Otok. Za modele birala su se stabla: — koja su normalno uzrasla, — koja imaju potpun vrh, * Opis metodike rada na terenu donosimo ovdje nešto opširnije, kako bi ujedno mogao poslužiti kao baza kod izrade standarda za mjerenje mođelnih stabala, do čega će svakako morati jednom doći. |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 17 <-- 17 --> PDF |
95 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— koja nisu tako defektna i oštećena, da bi time njihova kubatura bila daleko ispod prosjeka, — uzeta su i pojedina rubna stabla, ako su inače bila zdrava i čitava, jer je trebalo i takovih reprezentanata. Pošto je stablo izabrano, odredi mu se točno prsni promjer. Radilo se to na slijedeći način: Uza stablo postavi se vertikalno letva, na kojo.i je označena visina 1,30 m iznad tla. Letvu treba postaviti na nagnutom terenu s gornje strane. U ravnici treba paziti na mikrdreljef oko stabla, te se i tu letva smještava na najvišem mjestu. Uz oznaku 1,30 m na letvi prisloni se plosnata daščica (ravnalo, metar) tako, da sa letvom čini pravi kut, i na mjestu, gdje daščica dotiče stablo, načini se oznaka kredom. Zatim se špagom omota deblo u visini 1,30 m t. j . na visini oznake kredom, pazeći na to, da ravnina špage bude okomita na uzdužnu os debla. Najzad se po špagi pređe kredom okolo naokolo debla i time je obilježeno mjesto za mjerenje prsnih promjera. Nakon toga se milimetarska promjerka prisloni uz obilježenu oznaku na 1,30 m visine i očitavaju promjeri oko debla. U manual se unesu najveći i najmanji očitani promjer, iz kojih se kasnije izračuna aritmetska sredina. b) Sekcioniranje mođelnih stabala. , Na oborenom modelnom stablu izmjerila se pomoću mjerače vrpce totalna dužina. Osim toga ubilježila se u manual i dužina debla do prve grane, zatim dužina tehnike u deblovini, ukupna dužina deblovine i dužina stabla do 7 cm debljine. Sve su se dužine zaokružavale na 1 dm. Zatim se prešlo na mjerenje promjera. Dio stabla od panja do 1,30 m visine podijelio se na 3 sekcije dužina: 0,30 + 0,30 + 0,70 m. Od 1,30 m dalje uz male su u pravilu sekcije p 1 m dužine. Nepravilnosti debla i grana (kvrge, jača zakrivljenost, rašlje i si.) uvjetovale su skraćenje sekcije tako, da je odnosna nepravilnost činila posebnu sekciju. Dužina najraće sekcije iznosila je 20 cm. U sredini svake sekcije mjerena su ;DO 2 promjera unakrst pod kutem od 45° prema vodoravnom premjeru. Ovo je rađeno zbog toga, što je u većini slučajeva bilo nemoguće mjeriti vert:kalni promjer, jer je deblo ležalo svom težinom na tlu, a trebalo je dobiti svakako dva međusobno okomita promjera. Kod nepravilnih sekcija očitavano je i više od dva promjera (na početku, u sred´ni i na kraju sekcije). Promjeri su se očitavali na mUimetre. Budući či je prva sekcija trupca od panja i{30 cm dužine) obično djelomično okorana ili čak i otesana (»špronc«), to bi se za tu sekciju dobili premaleni promjeri. Stoga se mjerilo i na panju 4—6 promjera, te se uzela aritmetska sredina svih izmjerenih promjera kao srednji promjer prve sekcije. Sekcioniranje grana vršilo se na isti način kao i deblovine. RAD U LABORATORIJU a) Obračun drvnih masa. Drvna masa stabla izračunana je iz zbroja kubatura svih sekcija u jednom stablu. Kubatura sekcije dobivena je iz aritmetski srednjeg promjera u sredini sekcije i iz dužine sekcije. U drvnu masu uračunata je i kubatura panja, koja je sadržana u prvoj sekciji od 30 cm dužine. Grane su uzimane u račun do 3 cm debljine na tanjem kraju. Tablice prema tome daju ukupnu drvnu masu stabla, koja ce praktički može iskoristiti. Kod obračunavanja drvnih masa pojedinih sekcija kubature su se vadile na 4 decimale, a ukupni zbroj kubatura sekcija (t. j . drvna masa modelnog stabla) reducirao se na 3 decimale i takva drvna masa ušla je u račun izjednačenja. Tablice su konačno izračunate na dvije decimale, jer je to dovoljno za praktičnu upotrebu, dok bi veći broj decimala predstavljao samo prividnu točnost. Prilikom primjene tablica u praksi doći će zacijelo do izvjesnih razlika u kubaturi stabala prema naknadnoj premjerbi. Ova razlika rezultira iz uobičajenog (iako možda i neopravdanog) stalnog zaokružavanja na niže kod izmjere promjer i dužina, a ovisi također i o veličini ostavljenog panja. |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 19 <-- 19 --> PDF |
b) Izjednačenje drvnih masa. Izjednačenje drvnih masa provedeno je računskim putem. Volumen stabla smatran je funkcijom prsnog promjera i visine, te je kod toga upotrebljena formula Schumacher- Halla (8): V = A . d*> . he Primjenom metode najmanjih kvadrata na logaritamski oblik te jednadžbe log V = a + b . log d + c . log h izračunati su parametri log A = a = — 4,285662 b = + 2,0744 ( c = + 0,8536 (0O = 0,024) ö = 0,0371 Za korekturu sistematske greške, koja nastaje radi logaritamskog izjednačenja, upotrebljen je Meyerov korekcioni faktor (Meyer, 4) log f = i o2 ln 10 = 0,001584 pa formula za volumen glasi: V = f . IO* . dt>. hc = 0,00005199 . d 2.07« . h 0,8536 Standardna devijacija logaritama volumena (a — 0,0371) odgovara — po prilici — standardnoj devijaciji volumena u iznosu od 8,2 do 8,9!"/o odnosno u prosjeku cea 8,5%. Schumacher-Hallova jednadžba izračunana je i za podatke iz pojedinih predjela (vidi tabelu br. 3). Rezultati, t. j . iznosi »b« i »c« pokazuju, da se nagnutost logaritamske ravnine u pojedinim predjelima dosta razlikuje od prosjeka. Od prosjeka naročito odskače »b« i »c« iznos predjela »Slavir«, no to će biti radi toga, što su u tom predjelu mjerena sasvim tanka stabla (10—20 cm prsnog promjera, vidi tabelu br. 2 donji dio). Ispitane su također — za ukupni materijal — i konturne linije (logaritamski pravci) za pojedine debljinske odnosno visinske stepene. Ukupan materijal razvrstan je u debljinske stepene širine 1 cm, te je u svakom debljinskom stepenu — po metodi najmanjih kvadrata — izračunana jednadžba logaritamskog pravca: log V = a + c . log h Iznosi parametra »c«, za svaki debljinski stepen, naneseni su na grafikonu 1 kao ordinate sredinama pripadnih debljinskih stepena . Nacrtane su također i granice — 3ac (trostruka srednja greška parametra »c«). Grafikon ne pokazuje nikakovu izrazitu tendencu porasta parametra »c«, koja bi ovisila o prsnom promjeru. Opažaju se samo nepravilne varijacije, koje se mogu smatrati slučajnima. Provjereno je to i računskim putem. U podatke, koji su naneseni na grafikonu 1, uklopljen je, po metodi najmanjih kvadrata, pravac sa jednadžbom c = a + ß d (kod čega je svakom podatku »c« dodijeljena težina u iznosu kvadrata recipročne vrijednosti greške t. j . l/oc2)- U rezultatu je dobiveno ß — — 0,003245, aß = 0,005339 te je prema tome ß nesignifikantno različito od nule (ß < 1,96 aß) pa se može zaključiti, da je nagib d-konturnih linija neovisan o prsnom promjeru. Na isti način ispitane su i h-konturne linije. Ukupan materijal razvrstan je na visinske stepene širine 1 metar, te je za svaki stepen izračunana jednadžba log V = a + b . log d Rezultat, t. j . »b« iznosi (i granice ± 3trh) naneseni su na grafikonu br. 2 kao ordinate sredinama visinskih stepena. Sa grafikona se ne može baš zaključiti, da osim slučajnih varijacija postoji i izrazita tendenca porasta »b« iznosa, ako raste visina. Računski pokus međutim, izveden na isti način kao i kod d-konturnih linija, pokazuje, da je jednadžbi b = v + ö h parametar 8 skoro signifikantno različit od nule: d = + 0,013340, od = 0,005127 pa je d > 0,013207 = 2,58 cr8, što znači, da je vjerojatnost pojave takovog d iznosa — uz nul hipotezu — nešto manja 97 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Tabela br. 3. Predjel N 0a ob öc Boljkovo i Sjev. Boljkovo 290 —4,457 0,056 -1,978 0,033 +1,077 0,064 0,035 Istočna i Zapadna Kusara 211 -4,261 0,048 + 2,100 0,029 + 0,805 0,057 0,038 Lože 328 -4,191 0,054 + 1,921 0,045 + 0,942 0,052 0,036 Slavir 173 -4,196 0,051 + 1,796 0,066 + 1,059 0,070 0,034 Deš 136 -3,931 0,099 + 2,050 0,088 + 0,610 0,080 0,036 Kragujna, Gradina, Rastovo, Banov Dol, Topolo vac, Graber je 349 ,190 0,123 +2,116 0,052 +0,748 0,110 0,038 Ukupno (odnosno prosječno) 1487 —4,286 0,019 +2,074 0,012 +0,854 0,024 0,037 od l´°/o. Prema tome mogao bi se donijeti zaključak, da nagib h-konturnih linija raste sa visinom i kod izjednačavanja primijeniti modificiranu formulu, koja bi tu pojavu uzela u obzir. Ali ipak nije tako učinjeno, već je upotrebljena obična Schumacher- Hallova formula. Nije to učinjeno radi toga. što bi na taj način računanje bilo skuplje, a rezultati (t. j . sume potrebne za metode najmanjih kvadrata) ne bi se mogli upotrijebiti kod izrade općih tablica za hrast lužnjak u Posavini, koje su u izradi. Osim toga ne može se još pouzdano ustvrditi, koji su uzroci toj pojavi ovisnosti nagiba h-konturnih linija o visini. Možda je to karakteristika obličnih brojeva u sastojinama spačvanskog bazena. No isto tako može uzrok biti neravnomjerna distribucija modela (na pr. izrazito maleni »b« iznos dobiven je kod predjela Slavir, u kojem su vađena stabla 1—20 cm prsnog promjera, a izrazito veliki »b« iznos dobiven je kod stabala iz Grafikon f 10 U I* It II » ti I* MU H V I Jt f U M SI i* M IB 98 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 21 <-- 21 --> PDF |
predjela Kragujna i Gradina, gdje su vađena u glavnom debela stabla — uporedi podatke tabela br. 2 i 3). U svakom slučaju potrebna su daljnja istraživanja o obličnom broju hrasta lužnjaka u Posavini, što je i predviđeno u planu Instituta za šumarska i lovna istraživanja, te će se tom prilikom također pokušati razjasniti i ta pojava. Rezultati dobiveni metodom najmanjih kvadrata kontrolirani su pomoću rezultata dobivenih grafičko-računskim putem po metodama Dwighta i Kosonogova. Rezultate ne donosimo zbog štednje na prostoru. Kontrola je pokazala, da je izjednačenje po metodi najmanjih kvadrata dobro. Na kraju donosimo u tabeli br. 4 usporedbu sa njemačkim drvno-gromadnim tablicama za hrast po Schwappachu. Uspoređene su kubature za nekoliko debljinskih stepena i visina i to Schwappachove za totalnu drvnu masu i naše do 3 cm debljine. Razlika se kreće u iznosu od 3,8 do 25,0%> ili prosječno oko 6—8%>. U istom debljinskom stepenu sa porastom visine razlika pada. Tabela br. 4. P r s n i p r o m j e r s tabl a u cm : 10 20 30 40 50 60 a 3 drvn a ma s a s t abl E (m3 ) P o tablicam a : 1 i Schwap pach Spačv. bazen ai w CO a a a a cs a cs CS CS CO CO CO es cs >´ >´ CO >´ M > a ´S > a X es a ä a L* a u a ä ä 3 1* ´ S S Ö L* ´S « N ´ ´S <3 ü a N N ej a N CO N CO M CO N CS e ü CB CS N CB CS o cs o o es Sr- CO N o es = CtJ = a es acs tn o, &CÖ a cs cn a WJ3 u s-<5-L CJ a es a a W a O CS CJ co 10 0,05 0,04 25,0 0,21 0,19 10,5 w a w a 15 0,07 0,06 16,7 0,28 0,26 7,7 0,66 0,61 8,2 1,23 -20 -0,08 -0,36 0,34 5,9 0,83 0,78 6,4 1,52 1,41 7,8 2,43 2,24 8,5 3,71 3,28 13,1 25 0,43 0,41 4,9 0,99 0,94 5,3 1,79 1,71 4,7 2,87 2,71 5,9 4,26 3,96 7,6 30 1,16 1,10 5,5 2,08 2,00 4,0 3,31 3,17 4,4 4,85 4,63 4,8 35 1,33 — — 2,39 — — 3,78 3,62 4,4 5,48 5,28 3,8 &rfi/i´At?tf J |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Kod poslova na sastavu tabela drvnih masa za hrast lužnjak u spačvanskom bazenu sudjelovali su slijedeći saradnici: I. na terenskim poslovima sakupljanja podataka: Ing. Mihovil Markić, kao rukovodioc radova, zatim ing. Đuro Babogredac, ing. Vlado Jelenčić, šum. tehničari Franjo Filipović i Ivan Malnar, lugari Mijo Lacko i Vinko Stojanović, te god. 1955. i 1956. ing. Mirko Špiranec. II. na laborator´jsk;m poslovima: a) obračunavanje volumena modelnih stabala i kontroli ovog obračunavanja: ing. M. Markić, ing. Rudolf Kolibaš, ing. Đ. Babogredac,, Mijo Lacko, Vinko Stojanović i ßtud. šum. Ivica Šponar, a 1956. i 1957. ing. M Špiranec, Mira Böhm, Branko Trbović, Pero Mlinarić, Spiro Kopitović, Alojz Vovnik i Juraj Gašparović; b) Računanje po metodi najmanjih kvadrata izveo je pod rukovodstvom i nadzorom dra B. Emrovića student šumarstva Alojz Vovnik, a crtanje nomograma Ivanka Vrlić. Grafikone i klišeje tablica izradio je Marko Benić. LITERATURA: 1. Babogreda c Đ.: Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području. Šumarski list, Zagreb 1952. 2. Emrovi ć B.: Dvoulazne drvno-gromadne tablice za poljski jasen. Šumarski list, Zagreb 1953. 3. Kosonogo v P.: Nova metoda izrade zapreminskih tablica. Beograd 1956. 4. Meye r H. A.: A Correction for a Systemafc Error Occuring in the Aplication of the Logarithmic Volume Equation. The Pennsylvania State Forest School, Research Paper No. 7. 1941. 5. Milojković D.: Istraživanja oblika i zapremina belog jasena (Fraxinus excelsior) u ravnom Sremu. Glasnik br. 6. Beograd 1953. 6. Montecuccol i M.: Skrižaljke masa za bukvu s osobitim obzirom na masu samog debla i udio debla u cijeloj drvnoj gromadi.- Sarajevo 1923. 7. Petrovi ć D.: Tabele drvnih masa dubećih bagremovih drveta na Deliblatskoj Peščari. Beograd 1951. 8. Tree Volume. Jour. Agr. Research, Vol. 47. 1933. ZUSAMMENFASSUNG Die Feldarbeiten zum Zweck der Sammlung von Angaben zur Aufstellung von Massentafeln für die Stieleiche im Gebiet Kroatiens wurden mit zeitweiligen Einstellungen in Jahren 1947.—1956. durchgeführt. Der Bauminhalt wurde mit 1 m langen Sektionen aufgenommen, wobei die Durchmesser kreuzweise in der Mitte Sektion auf 1 mm genau gemessen wurden. Von der Gesamtzahl der Modellstämme (insgesamt 3231 Stück) stammen die meisten d. h. 1487 Stück aus dem Gebiet von Spaäva (Exhenwaldkomplex in der Nähe von Vinkovci) und deshalb wurden zuerst die Lokalmassentafeln für dieses Gebiet aufgestellt. Dabei wurde die Baummasse bis 3 cm Stärke in Betracht genommen. Die Ausgleichung der Massenangaben wurde rechnerisch nach der Formel von Schumacher-Hall ausgeführt. Die Methode der kleinsten Quadrate wurde auf die logarithmische Form dieser Formel d. h. log = a + b. log d + c. log h angewandt; (hierzu V = Baummasse in Kubikmetern, d = Brusthöhen = durchmesser in cm, h = Totalhöhe in m, und a, b, c die Parameter. Die Endformel lautet V = 0,00005199 . d2-»74* . h °,8536; und auf Grund dieser Formel wurden die Massentafeln mit zwei Eingängen für die Durchmesser von 10—72 cm und für die in Betracht kommenden Höhen aufgestellt. Diese Lokalmassenetafeln können als erste Ergebnisse eines breiteren Plans — nach welchem die einheitlichen Massntafeln für das ganz Eichengebiet Kroatiens hergestellt werden sollen — betrachtet werden. |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 23 <-- 23 --> PDF |
101 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 24 <-- 24 --> PDF |
HßtfiST LUŽNJAK. Spaeyatts/rt ha ion P r s v r pro Tft/e r a em ft Iß 23 24 25 26 27 \28\29 \ 30 31 32 33 34 35 c/rrna mcrscr s/ab/a sgrrer/tcrwo c/o J c?7t c/p&(/inp a "f3 r // 12 13 05! 034 037 13 H 035 036 059 14 15 035 038 042 045 049 053 057 00! 15 16 037 040 044 048 \052 \056 OOO \064 16 17 039 043 046 050 059 \059 063 ´ 068 072´ 1077 i 082 082 093 17 18 041 045 049 053 057 \l202 ´066 071 070 081 087 \092 008 18 19 053 047 05! 055´-060 \069 Oo9 079 080 025 091 096 102 19 20 045 049 053 058 067 067 072 078 083 089 095 101 107 20 11 047 051 056 060 065 070 076 081 087 093 099 105 112 21 22 049 055 058 \063 068 073 079 084 090 \096 103 109 116 22 23 050 055 00o\o65 070 076 0S2 088 099 \lOO 107 114 121 23 2+ 052 057 062 ´´068 073 070 085 091 097 109 111 118 125 24 25 054 059 064 070 076 082 088 094 101 108 115 172 150 25 26 056 007 067 072 078 089 09! 097 104 111 119 126 134 26 2? 058 063 069 075 081 087 099 100 108 115 127 130 158 27 28 060 063 07/ 077 083 090 097 104 111 118 176 154 145 28 29 062 067 075 079 086 003 100 107 114 122 130 158 147 29 i 30 003 069 075 082 088 095 102 110 118 1261 m143 151 30 31 084 09! 098 105 113 121 129 138 147 156 31 32 086 093 101 108 1116 124 135 i 142 151 160 32 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 y< 4 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 25 <-- 25 --> PDF |
MffRST WJNMK, Spačvanski lazit P r J n i pr o mj´e r u em Si 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 drma masa stadia sgrana?r?a do 3 cm debt/´rne -m3 19 109 115 122 128 135 142 150 157 165 173 181 189 197 19 20 m 120 127 134 /´*/ 149 156 164 172 180 189 197 206 20 i 21 m /// 132 m 147 155 163 171 179 188 197 206 215 21 22 m no 138 145 153 161 170 178 187 196 205 214 224 22 23 128 135 m 151 159 167 176 185 194 203 213 222 232 23 24 133 m m 157 165 174 183 192 201 211 221 231 241 24 25 n? w m 162 171 180 189 199 208 218 228 239 249 25 26 m 150 159 168 177 186 195 205 215 226 236 247 258 26 27 w 155 m 173 182 192 202 212 222 233 244 255 266 27 28 151 160 169 179 188 198 208 219 229 240 252 263 274 28 29 156 165 m m 194 204 215 225 236 248 259 271 283 29 30 161 170 179 189 200 210 221 232 243 255 267 279 291 30 3/ 165 175 185 195 205 216 227 238 250 262 279 287 300 31 32 170 179 190 200 211 222 233 245 257 269 282 295 308 32 33 228 240 252 264 276 289 303 316 33 34 234 246 258 2767 284 297 310 324 34 35 304 3/8 332 35 36 312 326 340 36 X 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 X 103 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 26 <-- 26 --> PDF |
HMST LUŽNJAK. Spacvctnski Bazen .li 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 Vd P r s v i pro m/e r u cm it 49 50 51 52 53 54 \.55 \56 57 58 59 60 61 drima masa stab/a s ora?ia?ncr c/o 3 c/rt c7eöf/´inp t* tu3 206 215 224 233 292 252 262 272 282 292 502 313 324 19 215 224 239 293 255 263 273 289 299 505 310 328 339 20 224 234 244 259 269 274 285 296 307 318 350 341 355 21 253 243 259 269 275 286 297 308 319 331 595 355 368 22 242 253 263 279 285 297 508 320 , 332 399 556 369 382 23 251 262 273 289 296 308 1 319 332 399 357 370 383 396 24 260 271 285 299 306 318 337 393 356 369 383 396 910 25 269 281 297 304 317 329 352 355 368 382 396 9/0 429 26 278 290 302 319 327 390 355 367 380 399 409 9 23 938 27 287 299 312 324 337 357 369 378 392 507 972 436 952 28 295 308 321 359 398 361 375 390 904 4/0 439 950 965 29 to* 317 330 399 358 377 386 9 01 9f6 9 32 547 463 579 30 313 326 340 359 568 385 397 413 928 449 460 476 493 31 321 335 349 369 378 395 908 429 990 956 472 489 506 32 350 3H 358 373 388 909 919 4 35 952 968 485 502 520 33 338 353 368 383 398 919 930 596 963 980 598 515 533 34 347 362 377 392 908 429 9 91 9 58 475 492 510 528 546 35 355 37/ 386 902 918 435 952 469 486 504 522 541 560 36 369 379 395 411 428 995 402 980 498 510 535 554 573 37 37? 388 404 421 438 455 473 9 9/ 509 528 547 566 586 38 49 50 51 52 53 54 55 56 5? 58 59 60 61 H |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 27 <-- 27 --> PDF |
tffiflST LUŽNJAK. ŠpaevctnsAt öcrzen «J P r s n r pro mj* >r u an 62 63 64 65 66 67 66 69 76 7/ 72 drvna masa slabia s granama do 3 e?n de 6 fön p // rn3 19 336 397 358 370 382 394 456 4/9 432 444 458 19 20 35/ 362 374 387 399 4/2 425 438 45/ 464 478 20 21 365 378 390 m 4/6 429 943 456 970 484 498 21 22 380 393 906 9/9 4 33 447 96/ 475 489 504 5/9 2,2. 23 3S5 908 422 936 930 464 478 993 508 523 539 23 24 4/0 423 437 952 466 481 496 511 527 543 559 2* 25 $29 938 953 468 483 498 5/4 530 546 562 578 25 26 $59 455 468 489 499 515 53/ 548 564 581 598 26 27 453 468 984 500 5/6 532 549 565 5 83 6 00 618 27 26 $67 483 499 515 532 549 566 583 6 01 6/9 63? 28 29 981 498 514 53/ 548 565 583 601 6/9 638 657 29 30 496 5/2 529 547 564 582 600 6/9 637 656 676 30 3f 5/0 527 594 562 580 599 6/7 636 656 675 655 31 32 524 54/ 559 578 556 615 634 654 674 694 7/4 32 33 538 556 574 593 6/2 63/ 65/ 6 7/ 691 7/2 733 33 34 55/ 570 589 608 623 648 668 688 709 730 752 39 35 565 584 604 623 644 664 685 706 7 27 749 77/ 35 36 575 559 6/8 639 659 680 70/ 723 745 767 790 36 37 593 6/3 633 654 675 696 7/8 790 762 735 808 3? 36 606 627 698 659 690. 7/2 734 757 780 805 827 38 39 797 82/ 845 39 Y0 8/5 839 864 40 V 62 63 64 65 66 67 66 69 76 7/ 72 Vj4 |