DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Mjesec Brčko I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God. 47 43 53 81 67 101 46 48 65 72 60 55 738 Iz ovih se podataka vidi, da su klimatske prilike povoljne, .naročito tokom vegetacionog perioda. Tlo je u glavnom p ješko vita ilovača na aluvijalnim naplavinama. Duboko je, humozno, propusne i vlažno. Znatan dio površine bio je izvrgnut redovitim periodičkim poplavama rijeke Save. Bogati taloži pogodovali su hrastu kao i ostalim vrstama drveća. Poznato je, da su se u ovom području nekada nalazili stari slavonski hrastici svjetskoga glasa. U zimskom periodu stradavale su mlade branjevine na nižim položajima pod debelim ledom. Nakon izgradnje obrambenog nasipa Samac—Mitrovica i unutrašnje kanalizacije nekih najnižih depresija barskog karaktera, zaštićeno je čitavo područje od poplavne vode. Oborinska voda zadržava se jedino u onim depresijama, koje nisu obuhvaćene kanalizacijom, ali ne stagnira duže vremena kao nekada. O posljedicama navedenih melioracionih radova može se za sada sigurno kazati samo to, da je snižena razina vode temeljnice i u nekim predjelima, koji nisu nikada bili izvrgnuti poplavama. Da li je uslijed ove bitne promjene umanjen bonitet zemljišta čitave površine na štetu razvoja hrasta i ostalih vrsta drveća, ne može se dati definitivan odgovor, jer su mišljenja različita. Svakako, da pojava suhih vrhova u starijim hrastovim sastojinama, kao i sušenje čitavih stabala nije normalno. Međutim, kako je poznato, već decenijima traje periodička zaraza gubara, pored holandeske bolesti na brijestu, koji je gotovo nestao. Kada se k tome uzmu u obzir i pogrešni zahvati, u glavnom niskim proredama, u strukturi raznovrsnih sastojinskih oblika, naročito u čistim hrasticima, logično je , da navedeni kalamiteti i takovi zahvati ne mogu ostati bez štetnog utjecaja na bonitet zemljišta. Uslijed navedenih zaraza osjetljivo su degradirani i neki predjeli, u kojima je prevladavao hrast ili brijest. Prema tome na pitanje o veličini utjecaja navedenih komponenata na bonitet, posebno na stepen degradacije nekih sastojina, nije moguće dati odgovor, dok se dugotrajnim istraživanjima ne dođe do osnovanih zaključaka. Sastojine spačvanskog bazena, iz kojih su uzimana modelna stabla, pripadaju asocijaciji Querceto-Genistetum elatae Horv. To su većinom mješovite sastojine hrasta lužnjaka s poljskim jasenom, brijestom i grabom, te u manjoj mjeri s topolom, lipom, mjestimice i klenom pored raznih ostalih tvrdih listača. Joha je vrlo rijetka. Lužnjak je ipak u svim tim sastojinama zastupan u pretežnoj mjeri (od 40 do 100%). Modelna su stabla uzimana isključivo iz sastojina visokog uzgoja s prosječnim učešćem lužnjaka sa 0,6 u omjeru smjese. Manji je dio, i to u glavnom stabla jačih debljinskih stepena, uzet iz čistih hrastika. Prosječna starost šuma čitavog spačvanskog bazena iznosi danas 55 godina (1), a modelna su stabla uzimana iz sastojina raznih starosti od 50 do 130 godina. Ukupna površina bazena iznosi 61264 ha državnih i 1257 ha privatnih šuma. Područje, iz kojeg su uzimana modelna stabla, ima površinu 35.720 ha. 93 |