DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 16 <-- 16 --> PDF |
STRUKTURA MATERIJALA Kako je već spomenuto, prvobitno su se namjeravale sastaviti tablice za stabla nuzgredne sastojine, 4. i 5. razreda po Kraftu, od 10—30 cm prsnog promjera. Zbog toga je i izbor modela bio usmjeren u tom pravcu, te je i kasnije, kad se program proširio do 60 cm, ipak ostao u spačvanskom bazenu relativno jači utjecaj potištenih stabala slabijih debljinskih stepeneova prema onima dominantne etaže. Ovo je imalo donekle i posljedica na izračunane prosjeke drvnih masa. Pregled broja mođelnih stabala po debljinskim razredima i predjelima prikazan je u tabeli br. 1. Tabela br. 1 Šumski Debljinski razred cm predjel 10—19 20—29 30—39 40—49 50—59 60—62 Ukupno broj mođelnih stabala Banov Dol — — — 4 25 7 36 Boljkovo 123 159 8 — — — 290 Deš 10 125 1 — — — 136 Grabarje — — 56 11 — — 67 Kusare 35 112 22 8 29 5 211 9 Kragujna — 2 24 27 3 58 Lože 9 265 64 — — — 328 Rastovo — — 40 — — — 40 Slav´r 166 7 — — — — 173 Spačva-Grad. — — 34 52 18 1 105 Topolovac — 14 28 1 — — 43 Ukupno 343 684 245 100 99 16 1487 Detaljan pregled izmjerenog materijala po debljinskim stepenima na centimetre i visinama na cijele metre vidi se iz tabele br. 2. NAČIN RADA NA TERENU Posao prikupljanja podataka za sastav dvoulaznih drvogromadnih tablica nema kod nas velike tradicije. Originalne tablice izrađivali su samo Montecuccoli za bukvu (6), D. Petrović za bagrem (7), Emrov i ć i M i 1 o j k ov i ć za poljski jasen (2, 5), te Kosonogov za bukvu (3). Stoga je unatoč unaprijed pripremljenoj metodici, tokom rada trebalo istu mijenjati, dotjeravati i usavršavati. Metodiku je izradio ing. Mi h o v i 1 M a r k i ć, te ćemo je ovdje prikazati, kako se, uz nadopune, primijenjivala od 1947. godine dalje.* a) Izbor mođelnih stahala Izbor se vršio u stojećem stanju iz svih razreda klasifikacije po Kraftu, kako je u uvodu navedeno i obrazloženo. Jača su stabla izabirana u redovnim sječinama, djelomično i na trasi nove ceste Spačva—Otok. Za modele birala su se stabla: — koja su normalno uzrasla, — koja imaju potpun vrh, * Opis metodike rada na terenu donosimo ovdje nešto opširnije, kako bi ujedno mogao poslužiti kao baza kod izrade standarda za mjerenje mođelnih stabala, do čega će svakako morati jednom doći. |