DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— koja nisu tako defektna i oštećena, da bi time njihova kubatura bila daleko ispod prosjeka, — uzeta su i pojedina rubna stabla, ako su inače bila zdrava i čitava, jer je trebalo i takovih reprezentanata. Pošto je stablo izabrano, odredi mu se točno prsni promjer. Radilo se to na slijedeći način: Uza stablo postavi se vertikalno letva, na kojo.i je označena visina 1,30 m iznad tla. Letvu treba postaviti na nagnutom terenu s gornje strane. U ravnici treba paziti na mikrdreljef oko stabla, te se i tu letva smještava na najvišem mjestu. Uz oznaku 1,30 m na letvi prisloni se plosnata daščica (ravnalo, metar) tako, da sa letvom čini pravi kut, i na mjestu, gdje daščica dotiče stablo, načini se oznaka kredom. Zatim se špagom omota deblo u visini 1,30 m t. j . na visini oznake kredom, pazeći na to, da ravnina špage bude okomita na uzdužnu os debla. Najzad se po špagi pređe kredom okolo naokolo debla i time je obilježeno mjesto za mjerenje prsnih promjera. Nakon toga se milimetarska promjerka prisloni uz obilježenu oznaku na 1,30 m visine i očitavaju promjeri oko debla. U manual se unesu najveći i najmanji očitani promjer, iz kojih se kasnije izračuna aritmetska sredina. b) Sekcioniranje mođelnih stabala. , Na oborenom modelnom stablu izmjerila se pomoću mjerače vrpce totalna dužina. Osim toga ubilježila se u manual i dužina debla do prve grane, zatim dužina tehnike u deblovini, ukupna dužina deblovine i dužina stabla do 7 cm debljine. Sve su se dužine zaokružavale na 1 dm. Zatim se prešlo na mjerenje promjera. Dio stabla od panja do 1,30 m visine podijelio se na 3 sekcije dužina: 0,30 + 0,30 + 0,70 m. Od 1,30 m dalje uz male su u pravilu sekcije p 1 m dužine. Nepravilnosti debla i grana (kvrge, jača zakrivljenost, rašlje i si.) uvjetovale su skraćenje sekcije tako, da je odnosna nepravilnost činila posebnu sekciju. Dužina najraće sekcije iznosila je 20 cm. U sredini svake sekcije mjerena su ;DO 2 promjera unakrst pod kutem od 45° prema vodoravnom premjeru. Ovo je rađeno zbog toga, što je u većini slučajeva bilo nemoguće mjeriti vert:kalni promjer, jer je deblo ležalo svom težinom na tlu, a trebalo je dobiti svakako dva međusobno okomita promjera. Kod nepravilnih sekcija očitavano je i više od dva promjera (na početku, u sred´ni i na kraju sekcije). Promjeri su se očitavali na mUimetre. Budući či je prva sekcija trupca od panja i{30 cm dužine) obično djelomično okorana ili čak i otesana (»špronc«), to bi se za tu sekciju dobili premaleni promjeri. Stoga se mjerilo i na panju 4—6 promjera, te se uzela aritmetska sredina svih izmjerenih promjera kao srednji promjer prve sekcije. Sekcioniranje grana vršilo se na isti način kao i deblovine. RAD U LABORATORIJU a) Obračun drvnih masa. Drvna masa stabla izračunana je iz zbroja kubatura svih sekcija u jednom stablu. Kubatura sekcije dobivena je iz aritmetski srednjeg promjera u sredini sekcije i iz dužine sekcije. U drvnu masu uračunata je i kubatura panja, koja je sadržana u prvoj sekciji od 30 cm dužine. Grane su uzimane u račun do 3 cm debljine na tanjem kraju. Tablice prema tome daju ukupnu drvnu masu stabla, koja ce praktički može iskoristiti. Kod obračunavanja drvnih masa pojedinih sekcija kubature su se vadile na 4 decimale, a ukupni zbroj kubatura sekcija (t. j . drvna masa modelnog stabla) reducirao se na 3 decimale i takva drvna masa ušla je u račun izjednačenja. Tablice su konačno izračunate na dvije decimale, jer je to dovoljno za praktičnu upotrebu, dok bi veći broj decimala predstavljao samo prividnu točnost. Prilikom primjene tablica u praksi doći će zacijelo do izvjesnih razlika u kubaturi stabala prema naknadnoj premjerbi. Ova razlika rezultira iz uobičajenog (iako možda i neopravdanog) stalnog zaokružavanja na niže kod izmjere promjer i dužina, a ovisi također i o veličini ostavljenog panja. |