DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 28 <-- 28 --> PDF |
UREĐIVANJE ŠUMA NA PODRUČJU BJELOVARSKE ŠUMSKOPRIVREDNE OBLASTI Ing. Milan Drnđelić, Bjelovar I. UVOD Sadanji teritorij Sekcije za uređivanje šuma Bjelovar obuhvata teritorije NOK-a: Križevci, Koprivnica, dio Virovitice, dio Daruvara (šumarija Grubišno Polje), Bjelovar i pretežni dio Kutine. Ukupna šumska površina iznosi 156.089 ha. Od toga 144.038 ha šuma općenarodne imovine. Do Oslobođenja 1945. godine bile su na tom području razne veće kapitalističke firme za šumsku eksploataciju i drvno-industrijsku preradu kao na pr: »Našička«, »Nihag«, »Virbo«, »Drach«, »Moslavina d. d.« i t. d. Kapital je bio pretežno strani, a nešto je bilo i domaćeg udjela. Bilo je i nekoliko manjih samostalnih pilana i postrojenja na primjer: Perin u Vrbovcu, Hubeny u Ivanić Gradu i t. d. Po vlasničkim odnosima šume su bile ovako zastupljene: 1) državne 35%, 2) biv. Imovnih općina Križevačke i Đurđevačke 40Vo, 3) bivših z. z. (zemljišnih zajednica) 10°/o (od toga je najviše bilo na području NOK-a Kutina i Križevci), 4) bivše gradske šume gradova Križevci i Koprivnica O^/o, 5) crkvene 0,1´%> manastir Lepavina, razne župe) i 6) privatnih šuma 14%. Od šumovlasnika privatnog sektora spomenuti je: na području kotara Kutina bivši francuski posjed Carel Fouche iz Pariza; posjed vlastelinstva Kiepach iz Križevaca; posjednika Brauna iz Đurđevca — zaštitna borova šuma; ostali manji privatnici nisu interesantni spomena. Nacionalizacijom, odnosno agrarnom reformom 1945. g. podržavljena su sva ta poduzeća odnosno strana vlasništva i posjedi i osnovana socijalistička poduzeća (današnji DIP-ovi Novoselec, Bjelovar i t. d.), a sve su šume postale općenarodna imovina. Zavedeno je socijalističko plansko gospodarenje i privređivanje. Do sada osnovana drvna industrijska poduzeća imaju svoju ekonomsku dokumentaciju, a za projektovanje odnosno formiranje novih traži se privredna računica u danim uslovima. odnosno na snazi važećih privredno ekonomskih instrumenata za te godine važećih društvenih planova. Osnov svega je dobro poznavanje sirovinske baze, posibiliteta naših šuma i veličine etata. Bez tog poznavanja ne može se sagledati perspektiva proizvodnje, niti je moguće računanje rentabiliteta odnosno ulaganja investicija. Sve je to potrebno radi šumskog fonda, planiranja, investicija i godišnjih društvenih planova. No u našem području šuma nemaju samo strog privredni značaj, već često i zaštitni radi režima vode, zaštite zdravlja (park šuma Bedenik grada Bjelovara), obrane zemlje (granični pojas uz Mađarsku), zaštite tla (Đurđevački pijesci) i t. d. Privredni se značaj šuma ovoga područja manifestira u neposrednim ekonomskim koristima tj. u davanju visoko vrijednih drvnih sortimenata i sporednih šumskih užitaka, što je rezultat ulaganje rada i troškova u proizvodnom šumskom procesu. Šume bivših I. O. nastale su segregacijom i likvidacijom biv. krajiških pukovnija. U smislu tadanjeg zakona od juna 1871. god. i na temelju odluke od 29. III. 1874. god., provedena je podjela dotadanjih državnih šuma. Iz državnih odnosno carskih šuma izdvojeni su kompleksi za novo osnovana pravna lica: (sa kolektivnim tipom upravljanja) Imovne općine (I. O.) u vrijednosti polovice dotadanjih državnih šuma. Segregacija je izvršena 1876. godine Postojanje imovnih općina trajalo je do godine 1942. kada su za biv. NDH spojene državne i imovinske šume. Nakon oslobođenja Ukazom broj 37/47. Sabora NRH ponovno su spojene državne i imovinske šume u šume općenarodne imovine. Tome su još dodane i šume bivših zemljišnih zajednica, te sve nacionalizirane šume (agrarnom reformom). |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ff. STANJE ŠUMA I UREĐAJNIH ELABORATA DO DANA OSLOBOĐENJA 10. V. 1945. U uvodu pomenuti različiti vlasnici šuma imali su i različite ciljeve šumskog gospodarenja, pa prema tome i različite propise za vođenje gospodarenja u tim šumama. Tako je na primjer Naputak A, B i C važio za gospodarenje sa šumama biv. I. O., a t. zv. jugoslavenska instrukcija iz 1931. godine i ostali propisi važili su za uređivanje i gospodarenje državnim šumama. Za bivše šume Z. Z. važio je bivši Zakon o zemljišnim zajednicama, te dr. Sve je to uvjetovalo današnje različite uzgojne oblike, ophodnje, vrste drveća, priraste, etate i t. d. Raniji šumsko gospodarski principi i kriterij uzrok su današnjeg šarolikog stanja naših sastojina. To je ujedno i uzrok slabijeg stanja šumskog fonda po površini i masi, prema onom normalnom — optimalnom koji bi trebalo da bude. Za ilustraciju raznolikosti stanja šuma napominje se, da na cjelokupnom području ove sekcije u 6 NOK-a ima 66 šumsko gospodarskih jedinica sa oko 560 šumskih predjela i blizu 600 okolnih sela uz navedene šume. Samo dobar poznavaoc šuma ovog bazena koji je tu duže vremena službovao, može se snalaziti i operirati kod raznih planiranja, formiranja šumarije i slično. Ovo tim više što se upravno političke granice NOK-a i NOO-a ne podudaraju sa šumsko privrednim granicama (šumsko gospodarske jedinice i šumsko gospodarska područja). Politička podjela je prečesto promjenljiva, dok su šumsko gospodarski kriteriji i granice manje varijabilni. Pored već pomenutog historijata, koga je bilo potrebno navesti za naše mlađe kadrove u šumarstvu — važno je iznijeti u ovom članku i ostale odlučne činjenice i momente i to: a) Izgradnjom normalne željezničke pruge Budimpešta—Zagreb—Rijeka povećan je intenzitet sječa tadanjih prezrelih i zrelih drvnih masa na širem državnom području. Posljedica toga su danas na mnogim šumskim gospodarskim jedinicama povećane površine II. i III. dobnog razreda prema normalnoj površini. b) Bivše eksploatacione firme pomenute na strani 1, posjekle su ranije u Garjevici, Kalniku i Bilogori velike površine šuma putem dugoročnih ugovora, a nisu izgradile ni jednu šumsku cestu. Sve su izvozili privremenim željezničkim prugama uskog kolosjeka. c) U I. svjetskom ratu (1914—1918), za ratne svrhe bivše A. U. monarhije potrošene su zlatne rezerve novčano štednih fondova bivših I. O. njihove dugovremeno čuvane nepotrošive glavnice. Radi osiguranja većih profita bivši posjednici i eksploatatori šuma nisu ulagali dovoljno investicija za građenje komunikacija i zgrada, za pošuml javan je, za zaštitu šuma i t. d. Za kompletiarnje prikaza stanja do Oslobođenja moraju se navesti i ova dva zla za naše šume: kalamiteti uslijed brštenja gubara, zlatokraju i dr. štetnika, te stradanje brijesta od holanđske bolesti, i šuma od šumskih požara. Katastrofalna sušenja odnosno napadaji gubara i zareznika bila su na ovom području u godinama 1929. do 1930. Naročito jaka navala i šteta bila je u vrijednim hrastovim sastojinama šuma Česme , Jantaka, Varoškog luga it. d. — gdje je na mnogim mjestima bio obrast pao čak na 0,5. Naročito je negativno utjecalo na stanje šuma u branjevinama, bespravno pašarenje i to opet najviše u šumama Česmi, Varoškom lugu i dr., gdje se nalaze i velike površine šumskih livada odnosno nepošumljenog zemljišta. Takovo je bilo šaroliko stanje šuma do Oslobođenja 1945. god., a upravljanje i gospodarenje sa dvije najjače kategorije vlasništva t. j . sa državnim šumama i imovnim, koja su tada obuhvatala 75°/o današnjih šuma bilo je prema niže navedenoj tabeli. 107 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Tek. br. 1 2 o 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 Šumarija Sokolovac Koprivnica Sv. Ivan Zabno Česma—Bjelovar Bilo—Bjelovar Novigrad Gola Đurđevac Štorgina Greda — Pitomaca Bilogora—Pitomaca Nova Raca Ivanjska Draganac Gar j ev: ca—Garešnica Ilova—Garešn´ca Grubišno Polje Virovitica Ivanovo Selo Podravska Slatina UKUPNO: Ukupni broj 1—10 10 11—21 11 22—34 13 35—42 8 43—52 10 53—61 9 62—67 6 68—77 10 78—88 11 89—98 10 99—107 9 108—118 11 119—126 8 127—133 7 134—140 7 141—151 11 152—161 10 162—167 6 168—172 5 1—172 172 Površina kat. jut. ha 12.631,54 7.269,14 10.667,98 6 145,30 10.207,60 5873,92 7.565,03 4.353,33 7.846,54 4.515,31 8.805,59 7.314,91 11.956,30 10.829,76 11.614,78 11.000,66 9.877,97 9.873,32 5.067,24 4.209,47 6.880,38 6.232,13 6.683,90 6.330,10 5.684,38 5.681,72 8.340,82 6.689,57 12.221,06 4.799,80 3.849,59 7.032,73 13.605.50 11.018,60 6.862,45 7.829,37 6.340,80 3.949,10 188.939,98 108.727,71 Kotar Koprivnica i Križevci Koprivnica i Križevci Križevci i Bjelovar Bjelovar i Ćazma Bjelovar i Čazma Koprivnica Koprivnica Đurđevac Đurđevac Đurđevac Bjelovar Bjelovar Bjelovar i Čazma Garešnica Garešnica Grubišno Polje Virovitica Virovitica Podravska Slatina Za šume ostalih kategorija vlasnosti upravu i nadzor vršio je tadanji kotarski šumarski referent. Stanje uređajnih elaborata na dan Oslobođenja, svibnja 1945. godine bilo je vrlo loše. Zatečeno je malo sačuvanih elaborata, šarolikih i sa izmakom roka trajanja važnosti odnosno primjene. Kako je već istaknuto, za bivše državne šume izradila je šumske gospodarske osnove prema tadanjoj jugoslavenskoj instrukciji iz 1931. godine, bivša Direkcija šuma Zagreb, Odjel za uređivanje šuma, zvan taksacija, pod rukovodstvom našeg poznatog stručnjaka-taksatora Ing. Lončara. Izrađene su šumsko gospodarske osnove, privredni planovi za bivše državne šumarije i to: 1. Novoselec (2 osnove — jedna za Garjevicu, a druga za Žuticu) 2. Sokolovac 1 šum. gosp. osnova za cijelo područje tadanje šumarije 3. Draganac 1 „ „ „ „ „ 4. Virovitica 1 „ „ „ „ „ „ „ „ 5. Garešnica „ „ „ „ „ ,, „ „ 6. Pitomaca 2 „ „ „ jedna za Bilogoru a druga za nizinsku Štorginu Gredu Za šume biv. I. O. izrađivane se osnove kao i revizije dotadanjih starih osnova po posebnim uputstvima i iormularima tadanjeg Otsjeka za nedržavne šume pri Ministarstvu šuma Beograd pod rukovodstvom taksatora Ing. Markića. No te osnove (bar na našem području) nisu uslijed rata dovršene. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Za šume bivših z. z. postojale su tek neke provizorne osnove odnosno uređajni elaborati tipa inventarizacije ili privremeni opis sastojina sa privremenim programom siječa. Tako imamo posebne uređaj ne elaborate za šume bivše francuske firme Carel Frouche, za manastir Lepavina, za bivše gradske šume grada Koprivnice i t. d. No zajednička karakteristika svih tih šuma i elaborata do 1945. godine je nepraktičnost primjene zbog heterogenosti i interferentnosti vlasničko posjedovnih odnosa, različitih uzgojnih tipova, visine ophodnje, prirasta, etata i t. d. Oslobođenjem 1945. godine rasčišćeni su i sređeni zatečeni zamršeni odnosi u ovoj grani narodne privrede. Nacionalizacijom 1945. god. podržavljena (podruštvovljena) su sva poduzeća i osnovna sredstva odnosno dobra, te uvedeno socijalističko plansko gospodarenje. U novim prilikama iza Oslobođenja, služba uređivanja šuma dobila je još više na značenju i važnosti. Funkcija njena nije više uska i jednostrana već više kompleksna. Uređivanje šuma i ranije je, tumačenjem dinamike razvoja dobnih razreda, te odnosa prirasta i etata — bilo u skladu sa marksističkim stavovima tumačenja dinamike Društva. Nije dakle ni ranije u službi uređivanja šuma bilo borbe za neko stacionirano stanje već za dinamično osiguranje potrajnosti produkcije i prihoda. Novi socijalistički pogledi i poredak dao je još veću mogućnost i putokaz za osiguranje temeljnog načela u šumarstvu, a to je osiguranje principa potrajnosti produkcije i prihoda i to ne na malom, već na širem šumsko gospodarskom području, šumsko gospodarskoj oblasti ili čak na području jedne narodne republike. Takve stavove taksatori su odmah rado prihvatili i sa tih aspekata kasnije u suradnji sa ostalim mjerodavnim faktorima stvarali današnje gospodarske elaborate. Međutim svakom šumaru jasno je, da se u kratko vrijeme nisu mogli izmijeniti svi dosadanji faktori i tempo djelovanja šumske produkcije, jer to ide sporo no ipak progresivno na bolje. Služba uređivanja šuma — bila je od 1945. godine do danas evolutivna i razvijala se u etapama, kako ću kasnije temeljitije obrazložiti. Ona se od 1945. godine do danas razvijala u ovim vremenskim etapama: a) Period od 1945. do 1948. možemo nazvati periodom obnove zemlje, a uređajni tip toga vremenskog intervala je provedena inventarizacija šuma. b) Period od 1949. do 1952. je period najveće sječe etata. Inače to je period najvećih terenskih uređajnih radova, a nešto i kancelarijskih. U ovom periodu koncem godine 1952. sastavljena je prva dugoročna osnova. c) Period od 1953. do danas je period normalnog opsega i intenziteta sječa, te redovnog uređivanja šuma i predlagan ja šumsko gospodarskih novih osnova na odobrenje. Izuzetak čini period 1956/57. u kom se provađa revizija dugoročnih osnova sječa. Takovo vremensko razlučenje službe uređivanja šuma odnosi se na cijelu NRH. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 32 <-- 32 --> PDF |
III. RAZMATRANJE PERIODA OZNAČENIH SA a, b i c a) U periodu od 1945. do 1948. godine iz naprijed navedenih razloga nije se moglo ni zamisliti, a kamo li provesti bilo koji uređajni oblik osim pomenute inventarizacije. Ratna pustošenja nisu poštedila ni naše elaborate, te je slučajnost, sreća i snalažljivost šumara u toku ratu uspjela, da su se neki elaborati sačuvali. Radi toga trebalo se na brzinu pokupiti i srediti ono što se dalo naći i srediti na terenu. Osim toga po Oslobođenju, tadanji Odjeli za uređivanje šuma Minšuhe Zagreb (zvana centralna taksacija) nije imao ni sredstava (novaca ni instrumenata), a ni kadrova za druge tipove uređajne službe osim inventarizacije. Radilo se pretežno sa starijim i mladim kadrovima, jer je srednjodobni kadar (31—45 god.) većinom stradao u ratu. Veći dio posla bio je kancelarijski rad — obračun prikupljenih podataka, dijelom korigiran izvršenim opažanjima sa terena (vršenim opisom sastojina i dr.) te unašanje u poznate formulare: 1. iskaz površina, 2. opis sastojina, 3. tabela dobnih (debljinskih) razreda, 4. opća osnova sječa, 5. posebna sječna osnova, 6. proredna osnova, 7. osnova pošumljavanja. Izostala je samo osnova nuzgrednih užitaka. Centralna taksacija dala nam je i potrebne šumsko gospodarske nacrte, kao i pregledne karte, karte podjele šuma u šumsko privredne oblasti i šumsko privredna područja u koja su ulazile zatečene šumsko privredne jedinice. Centralna taksacija nije imala vremena, a niti je mogla prostudirati i formirati nove šum. gospodarske jedinice, kao osnovne jedinice u provađanju racionalnog šumskog gospodarenja. Radi toga u inventarizaciji i ako pozitivnoj u to vrijeme, nije bilo formiranja šumsko-gospodarskih jedinica, već su ostale one koje su zatečene. To je jedna od mana provedene inventarizacije. Ipak navedena inventarizacija dala nam je podatke o šumskom fondu (po površini i masi) razlučeno po vrsti drveća, te prirast i etat. Navedena inventarizacija provedena je za cijelu bjelovarsku šumsko-privredhu oblast. Ovaj pionirski rad uređivanja šuma u tom periodu proveden je pod rukovodstvom naših odličnih taksatora Ing. Radoševića , ing. S m i1 a j a, ing. Lončara i dr. Ad b) Period od 1949. do 1952. godine karakteriziran sa najvećim god. etatima sječa, kada se sjeklo i 3 puta više od godišnjeg prirasta. Sve je ovo moralo tada tako biti radi nerazumne blokade SSSR i stava Informbiroa. Za ovakav veliki etat trebalo je tražiti lokacije mnogih sječina. S druge strane pridolazeći kadar iz škola omogućio je, da se u službi uređivanja šume moglo poći dalje od do tada izvršene inventarizacije. Dolazi do nove organizacije službe uređivanja šuma. Formiraju se posebni odjeli — otsjeci za uređivanje šuma pri tadanjim (9 u NRH) šumskim gospodarstvima, uz centralni otsjek službe uređivanja šuma u tadanjoj Glavnoj upravi za šumarstvo Zagreb. Služba je dakle deceritralizirana, da se više približi terenu i operativi. Službom uređivanja šuma rukovodi tada naš vrsni taksator Ing. Đ u- k i ć D u š a n. Po uputama odjela za uređivanje šuma te Glavne uprave za šumarstvo Zagreb, forsira se mnogo terenski rad sa klasičnim metodama prikupljanja |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 33 <-- 33 --> PDF |
podataka pomoću primjernih pruga, mjerenjem visina i t. d. Radi se na velikoj površini, a u radu pomažu i dobro uvježbani lugari. Dolazi i do stvaranja i grupiranja novih šumsko gospodarskih jedinica. Teško je bilo radiit, jer nije bilo instrumentarija, a i druge prilike nisu bile povoljne (hrana, smještaj radnika). Gotovih elaborata iz te periode nema, jer se moralo na brzinu za cijelu NR sastaviti dugoročnu osnovu šuma. Ona je koncem 1952. godine sastavljena uz reviziju Republičokg zavoda za planiranje Zagreb, pod stručnom recenzijom poznatog taksatora-planera Ing. Š u r i ć a, i štampana u dvije knjige. Ad c) Period od 1953. do danas karakteriziran je mirnim i plodonosnim radom. To je period kulminacije uređajne službe kako organizaciono tako i u broju izrađenih i odobrenih šumsko gospodarskih osnova. Zasluga za ovo ide u prvome redu našem republičkom rukovodstvu posebice nestoru službe uređivanja šuma sada pok. šumarskom savjetniku Ing. Iv i Smi la j u. Današnje Sekcije za uređivanje šuma su republičke ustanove organizaciono, materijalno i novčano odlično sređene, a kada se i pomlade naraštajima bit će još produktivnije i korisnije. One su osamostaljene i vrše službu uređivanja šuma na bazi ugovoranja sa šumarijama, ali vrše i javne republičke zadatke (funkcije), te daju dragocjene podatke ustanovama, poduzećima (DIP-ovima), JNA, fakultetima, institutima i t. d. U ovom periodu smanjuju se godišnji etati za cijelu NRH, a tako i za pojedine šum. gosp. oblasti, područja i jedinice na normalnu mjeru. U saradnji sa Institutom za drvno industrijska istraživanja Zagreb (Ing. Peternel) izrađeni su i elaborati za dugoročne investicije za gradnju komunikacija (cesta i željeznica i dr.) u NRH. U tom periodu posvećuje se pažnja zaštiti šuma, melioraciji i t. d. U godinama 1956. i 1957. dolazi do revizije dugoročne osnove šuma, koja je i završena i odobrena, te po kojoj se sada gospodari do 1961. godine, do kada se računa da će biti gotove i uređene sve šume u NRH. U tom periodu dolazi do formiranja novih šumsko gnspodarskih oblasti, područja i jedinica. Za nas je od prvenstvene važnosti utvrđivanje ovih posljednjih. Kod uklanjanja šarolikosti iz 1945. god. trebalo je voditi računa o našoj socijalističkoj stvarnosti jugoslavenskom jedinstvu i republičkoj specifičnosti. Već su raniji klasici (Judeich i dr.) rekli, da se šume imaju urediti po prostoru i vremenu. Tome osnovnom zahtjevu udovoljeno je ovom revidiranom osnovom šuma u NRH. Ako ništa drugo pozitivno je to, da su danas sve šume u NRH prostorno uređene, te su šum. priv. oblasti, područja, jedinice, pa čak i odjeli na terenu obrojčeni (bojom na stablima), a šumsko gospodarske karte sastavljene. Toga do danas nikada nije bilo. Osim toga za cijelu NRH, a i za područje svake Sekcije, svakog NOK-a, i svake šumarije uređene su šume i po vremenu, jer se znadu podaci o šumskom fondu (površine i mase), podaci o dobnim — debljinskim razredima, prirastu i etatu za svaku vrst drveća i sumarno. Za područje Sekcije Bjelovar navedene podatke iznosimo za svih 66 šumsko gospodarskih jedinica u naših 5 šumsko gospodarskih područja u dvije odvojene tabele: 111 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 34 <-- 34 --> PDF |
a) Dugoročna po šum. gospodar, područjima Sveukupna Ukupno Godišnji Prosječni Red. Šum. gospodarsko površina m3 prirast godišnji etat br. područje ili kotar ha drv. mase m3 ukupno m3 1 Podravlje 14644,08 1,851628 48050 31754 2 Posavlje 19563,66 3,173835 67115 44148 3 Moslavačka Gora 30569,26 3,573863 92913 90752 4 Bilogora 69183,92 7,785888 240555 179105 5 Kalnik 12258,47 2,150099 53514 40624 SVEGA 1—5 143219,39 18,535313 502147 391383 b) Dugoročna po NOK-a 1 Bjelovar 41316,89 4,764392 137713 99325 2 Križevci 16520,73 2,603471 62147 50478 3 Koprivnica 30547,99 4,704897 121212 95283 4 Kutina 31045,52 3,912397 94893 88134 5 Virovitica 15159,21 1,497902 57303 40739 6 Daruvar 8629,05 1,052244 28879 17424 SVEGA 1—6 143219,39 18,535313 502147 391383 Podatke ima ova Sekcija razlučeno na dvije varijante: stara šum. gospodarska područja (po gravitaciji tržišta) i nova prema etnografskim i fitocenološkim kriterijima (opisano u članku pok. Ing. Smilaja u Šum. listu br. 7—8 iz godine 1957.). IV. POZITIVNE STRANE I UČINCI dosadanjih uređajnih radova (elaborata) na području b jelov, šuma priv. oblasti Iako je za šum. d´namiku i analizu interval od 1945. godine do danas kratak,, rezultat´ su.pozitivni a učinci veoma jasni i uvjerljivi. Evo u čemu se manifestiraju: I. Sve su naše šume po prostoru uređene i sve su šum. gosp. jedinice i odjeli na terenu obilježeni i to tekućim brojevima (crni broj na bijeloj podlozi) na mrtvoj kori na stablima. Izrađeni su šum. gosp. nacrti mjerila 1 : 10.000 ili 1" = 160°. Svaka šumarija i kot. šum. inspektor, te lugari imaju dovoljan broj kaširanih sastojinskih karata, po kojima na osnovu boje otsjeka vide starost sastojina i prema tome znaju, koje uzgojne zahvate treba vršiti u budućnosti (čišćenje, prorede ili razne oplodne sječe). Prema tome svakom je laka orijentacija na terenu. 1. Formiranje šum. gosp. područja i šum. gosp. jedinica izvršena je na našem području kolegijalnim učešćem svih zainteresiranih šum. stručnjaka počam od šumarije, kot. šum. inspekcije, ove Sekcije i Sekretarijata za šumarstvo Zagreb. U mjesto ranijih 5 šumsko privrednih područja baziranih na kriteriju tržišta (gravitacije) i to područja: I. Križevačke površine 26.383 ha II. Koprivničke površine 36.109 „ III. Virovitičko površine 25.185 „ IV. Bjelovačke površine 20.108 „ V. Kutinske površine 48.304 „ Svega 156.089 ha 112 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 35 <-- 35 --> PDF |
formirano je prema etnografskim i fitocenološkim kriterijima opet 5 šumsko gospodarskih područja i to kako slijedi: I. Posavlje površine 19.764 ha II. Podravlja površine 14.744 „ III. Kalnik površine 14.758 „ IV. Bilogora površine 70.184 „ V. Moslovačka gora površine ... . 36.639 „ Svega 156.089 ha Bez obzira na koju varijanti! gledamo u navedenih 5 šum. gospodarskih područja formirano je 66 šum. gospodarskih jedinica od ranijih preko 130. Sada su sve šum. gosp. jedinice unificirane i dobro aronđirane, pa su stoga i lakše formirane šumarije, a troškovi upravne režije i smanjeni. Sum. gosp. jedinice (njih 66) formirane su po kritirijima prema čl. 7. Saveznih upustava za uređivanje šuma t. j . prema: sektoru privrede, vrsti i tipu uzgoja, visini ophodnje, načinu sječe, vrsti drveća, konfiguraciji terena i ostalim specifičnim obzirima. Revidirana dugoročna osnova, redoviti klasični uređajni elaborati, izvođenje šum. gospodarenja putem prijedloga sječa i iskaza izvršenih sječa, a tako i pošumljavanja, kontrolne knjige sječa, šum. kronike i t. d., sve se bazira na obradi šum. gosp. jedinice, pri čemu se nastoji postići i očuvati princip potrajnosti produkcije i prihoda odnosno našu zbiljnu šumu privesti normalnom (idealnom) stanju. Veličina šum. gosp. jedinica varira već prema svrsi izručenja (formiranja) i kreće se normalno od cea 1000—10.000 ha (prosječno nešto cea 2 000 ha). Neke jedinice su veoma male, ali imaju svoje specifično opravdanje i to: 1. L:mbuš, odjeli 1—17 gotovo čista visoka sastojina topola površine 305 ha, 2. Đurđevački pijesci, odjel 1—10 borove sastojine na zaštitnom tlu pijeska površine 404 ha, 3. B e d e n i k, park šumu grada Bjelovara, odjeli 1—11 površine 430 ha. Karakteristične najveće šum. gospodarske jedinice su: 1. Garjevica, biv. drž. šume, odj. 1—106 povr. 10.370 h 2. Virovitičke prig, šume, odj. 1—110 povr. 7.167 h 3. Žutica, odj. 1—170 povr. 6.105 h Nabrajanje ili tabelarno prikazivanje ostalih šum. gosp. jedinica bi previše oduzimalo prostora, a nije ni potrebno analizirati, jer takovih slučajeva ima i drugdje. Zelja je ovim člankom (referatom) bila iznijeti ukratko naša nastojanja ktpoboljšanju stanja naših šuma i gospodarenja, te samo ono što je markantno za našu službu uređivanja šuma. 3. Utvrđivanje ophodnje od 140 godina, pa sve do 10 godina. Spomenuto je da su šume bile različitog uzgojnog tipa, raznih vrsti drveća, raznih ophodnji i t. d. Tako su na pr. za mješovite visoke sastojine hrasta kitnjaka, bukve i graba u prigorskim predjelima bile ophodnje kod bivših raznih vlasnika različite: kod biv. drž. šuma 120 godina (rijetko 100 godina), a kod biv. I. O. od 80 pa čak i od 60 godina (radi velikog servitutnog opterećenja tih šuma). Neke opet biv. Z. Z. držale su i veće ophodnje od biv. I. O. ili između biv. I. O., te biv. drž. šuma. Razumljivo je da na taj način morala trpiti produkciona snaga tla, a i posibilitet tih sastojina. Nakon oslobođenja u problemu ophodnje zaveden je pravilan rad i disciplina. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Svaka šum. gosp. jedinica ima i svoju (razumljivo sa obrazloženjem) ophodnju. U ovom prikazu dati ćemo presjek svih markantnih ophodnja za pojedine tipove naših šuma. 40% šuma leži u nizini i 60% u brdovitim terenima. Pretežni dio su mješovite sastojine rijetko čiste. U nizini dolaze pretežno mješovite visoke sastojine sa prosjekom hrasta (lužnjaka) 0,5, bresta i jasena 0,3, graba 0,1 i johe 0,1. Idealan odnos trebao bi biti ovakav: hrasta 0,45, jasena-bresta 0,25, graba 0,1, johe 0,1, topole i vrbe 0,1. Ostale vrste dolaze pojedinačno. Za ovakav slučaj ophodnje kod nas iznose i to: 120 godina za hrast (a i 140 godina za naročitu veću grupaciju odjela sastojina) vrlo dobre i odlične kvalitete, gdje ima uslova, da se stvore vrijedni furnir trupci. U tu svrhu ul i šum. gosp. jedinica (Česma, Z´denački gaj, Jantaci i dr.) izručena je površina od 20.221 ha ili 15% površine šuma općenarodne imovine; 2. za jasen i brijest 80 godina; 3. grab i johu 60 godina; 4. topolu-vrbu 40 godina. Tu u nizini dolaze (naročito u Podravini floristički i fitocenološki najinteresantnijoj u našem području) i sastojine sa specifičnim vrstama drveća i uzgojnim oblicima. U šum. gospodarskoj jedinici Crni jarci — Kupinje — Šumarije Đurđevac površine 1505 ha, nalaze se čiste visoke johove sastojine do sada neproučene. Zatim u Limbušu čiste visoke sastojine kanadske topole. U Repašu preko Drave su čiste vrbove sastojine, a na Đurđevačkim pijescima opet čiste borove sastojine. Svaka od ovih šum. gospodarskih jedinica ima prema tome i razne ophodnje krećući se od 40—80 godina. U brdskim predjelima pretežno je struktura mješovitih visokih sastojina hrasta kitnjaka 0,2, bukve 0,4—0,5, graba 0,2—0,3 i ostale vrste (lipa, kesten, bagrem i t. d.) 0,1. Idealan odnos trebao bi biti ovakav: hrasta 0,25, bukve 0,45, graba 0,1, lipe-kestena 0,1 i četinjače 0,1. Četinara imamo vrlo malo, jedva kojih 4%. U slučaju brdskih šuma ophodnja se kreće: za hrast i bukvu redovno 120 godina, a kod intenzivnijeg gospodarenja (šum. gosp. jedinice brdskog masiva Bilogore u blizini gradova Virovitice, Koprivnice, Bjelovara i t. d.) i 100 godina. Ovo s razloga bržeg podmirenja velike potrebe na građi, a u kojoj ophodnji od 100 godina kraj intenzivnih proreda stabla postignu debljinu od prosječno 50 cm (ili u rasponu od 40 do 60 cm), a to je dovoljno i financijski opravdano. Za ostale vrsti drveća ophodnje su slijedeće: 1. lipa 50 godina, 2. kesten 60 godina, 3. četinjače 80 godina, 4. jasen-brest 80 godina. Naročito niske (male) ophodnje imaju košaračke vrbe (1—5 godina), te bagrem (5—10 odnosno 20 godina). 4. Izbor i forsiranje nekih vrsta drveća. Pored dviju osnovnih vrsta drveća hrasta i bukve, te pratioca graba i pored jasena, brijesta i johe, forsiramo u našim uređajnim elaboratima i ostale korisne vrsti drveća sa jakim prirastom. Tako u nizinskim predjelima gdje postoje ekološki povoljni uslovi forsiramo od brzorastućih vrsta razne topole (P o p u 1 u s sero tina, P. marilandicaiP. robust a), johu i vrbu. U brdskim predjelima dajemo prednost lipi i četinjačama, a naročito Pseudotschug i |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 37 <-- 37 --> PDF |
d u g 1 a s i i, koja ima prirast i do 22 m3. Uopće propagiramo unos četinjača u naše brdske sastojine, naročito nakon preporuke za »očetinjavanja« na šum. kongresu FAO-a u Dubrovniku. Prirodno se vrlo ussješno širi lipovinu po Bilogori i čak Garjevici, gdje je prije vrlo malo bilo. Lip a brzo raste i već u 30-toj godini daje vrlo dobru seljačku građu. Ona u Podravini uz topolu zamjenjuje četinare, kojih je vrlo malo. O važnosti johe nije potrebno govoriti kada znamo, da godinama mi alimentiramo našu jedinu tvornicu olovaka »Grafos« u Zagrebu, dok je za ostale meke vrste drveća i interesent tvornica šibica Drava u Osijeku. Povoljna lokacija sastojina mekih lišćara, kao i lipe, te uzgoj četinara u Podravskom bazenu djeluje na šum. privredu NOK-a Koprivnica, da bi podigla u perspektivi neku tvornicu panel ploča ili slično. Forsiranje topole i drugih vrsta ipak ne smije biti na štetu hrasta, bukve, jasena, brijesta, johe i četinara. Naši su hrastici poznati u svijetu zbog svojih tehničkih svojstava, i već u svijetu stečenog glasa »slavonskih hrastika«. A bukva sa Garjevice i Bilogore imala je u svijetu glas dobre vrste, i u svoje vrijeme dobar plasman na engleskom tržištu (1930—1940.). 5. Način sječe. U našem području imamo intenzivnu melioraciju, njegu mladika, čišćenje guštika, u intervalima 3—7 godina, svakih 5 godina intenzivne prorede i konačno oplodne sječe sa pomladnim razdobljem od redovno 20 godina, ali i kraće (10 godina naročito za hrastovinu). Oplodne sječe sa 3—5 sijekova već prema razmacima uroda bukve. Čiste sječe su samo kod bagrema i kestena. 6. Posebni propisi kod gospodarenja u specifičnim gosp. jedinicama: a) Đurđevački pisjeci. Ovu šum. gosp. jedinicu, odjeli 1—10, površine 404 ha čini zaštitna šuma crnog i bijelog bora starosti prosječno 45 godina. Ova jedinica nije još uređena, iako se u njoj vrši smolarenje. Razumljivo da za ovu jedinicu moraju kod ueređivanja šuma biti specifični propisi i gospodarenje glede sječe, pošumljavanja, zaštite, investicija i t. d. b) Beđenik šum. gosp. jedinica odjeli 1—11 površine 430 ha, je park šuma grada Bjelovara. Ona služi dakle, kao izletište građana odnosno djeluje povoljno na režim klime. S toga ona nema strogo ekonomsko značenje, a ophodnja, prirast i etat nisu inđentični ostalim šumama. Ovdje se uzima fizička ophodnja, a od etata dolaze u obzir samo šušci i sječa stabala iz uzgojnih razloga. Kako ta šuma mora i estetski djelovati, to u njoj treba od sadanje jednodobne sastojine konverzijom preći u mješovitu visoku prebornu sastojinu dođavajući četinare kojih nema, a također i razne egzotične vrste drveća. c) Kalnik dio. Kod odjela 28 gospodarske jedinice Kalnik nalazi se poznato vrelo Apatovačka kiselica, pa se zbog njegova osiguranja mora taj dio šume proglasiti zaštitnim i prema tome regulisati sječe i pošumljavanja. 7. Saradnja kod melioracije — regulacije rječice Česme i pritoka. Zbog velike ekonomske koristi i važnosti kod mel:oracije i regulacije riječice Česme i pritoka za sveukupnu privredu područja znatnog dijela NOK-a Bjelovar, Križevci i Kutina, osnovana je godine 1954. Vodna zajednica »Česma—Glogovnica« sa sjedištem u Bjelovaru. U tehnički projekt i dokumentaciju trebale su i ostale poljoprivredna i šumarska dokumentacija za tu vodoprivrednu osnovu. Ovo tim više što riječica Česma u svom toku od 125 km dužine pretežnim dijelom prolazi kroz naše sastojine. U šumarskoj dokumentaciji, koju smo mi izradili, dali smo prikaz uticaja te regulacije — melioracije na naše sastojine o čemu će biti riječi drugom prilikom. 8. Suradnja službe uređivanja šuma sa Institutom za drvno industrijska istraivanja Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Pomenuti Institut dobio je zadatak, da izradi generalni plan šumskih komunikacija u NRH u toku 1955. godine. Glavni referent tih radova u Institutu za naše područje bio je Ing. Peternel . Službenici ove Sekcije zajedno sa biv. republičkim šum. inspektorima nakon detaljnog proučavanja plana i pismenih uputstava sudjelovali su kao vanjski saradnici kod izrade tog elaborata. Dovoljno nabrajanje učešća u pomenutim radovima nije ovdje potrebno, iako je bilo znatno tokom 1955. i 1956. godine, kada su taj posao saradnici iz Bjelovara završili. 9. Pošumljavanje. Sekcija za uređivanja šuma je u do sada izrađenih 29 šum. gospodarskih osnova veliku pažnju dala pošumljavanju. No ne može se nikada dovoljno propisati šta da se u konkretnom slučaju radi. Šablone mnogo ne koriste. Međutim dobra iskustva i preporuke iznosimo uvijek u osnovama pošumljavanja, kao i u tekstovnom dijelu uređajnog zapisnika. Treba slijediti prirodu i ona će indicirati optimalne vrsti drveća određenom bonitetu u danim ekološkim uvjetima. Naglašena je važnost podizanja i stvaranja mješovitih sastojina, unos brzorastućih vrsta drveća tamo gdje odgovara i treba, kao i sigurna potreba »očetinjavanja« mnogih naših sastojina. No jedno moramo nažalolst konstatirati, da nismo sredili našu sjemenarsku službu i da se malo koristimo genetikom u šumarstvu, da nam često šumski rasadnici nisu adekvatni potrebama pošumljavanja. Jednako tako imamo nedostataka i kod tehnike rada, a to su često: slabe sadnice i plitka sadnja. 10. Saradnja Sekcije za uređivanje šuma sa: a) Narodnom vlasti, b) b) JNA, c) Fakultetima, d) Institutima, e) DIP-ovima i t. d. Sekcija usko sarađuje sa Kot. šum. inspekcijom svih naših 6 NOK-a i to kod planova sječa, iskaza izvršenih sječa, investicija, pošumljavanja, zamjene zemljišta i davanje mišljenja za unapređenje šumarstva. Po ukazanim potrebama vrše se reambulacije međa šumskih posjeda. Naročitu aktivnost u zamjeni zemljišta i arondaciji pokazuje komuna — općina Grubišno Polje — NOK-a Daruvar. Cijeli zaselak — selo Dabinac preseljavamo blizu Grubišnog Polja, a te površine cea 80 ha nanovo će se pošumiti i doći u sklop šumsko gospodarske jedinice Bukvik—Bilogora. Sekcija također sarađuje sa JNA, Fakultetom, Institutom i DIP-ovima. V. NEGATIVNE STRANE U DOSADANJEM RADU U navedenom periodu od 1945. godine do danas bilo je svakako i negativnosti u našem radu. Toga smo svijesni bez obzira bilo one objektivne ili subjektivne prirode. Kod pošumljavanja nismo uspjeli ovladati cjelokupnom problematikom. Uslijed djelovanja više raznih sila nismo u tom kompleksu mogli naći pravo rješenje. Pred nama su veliki zadaci i mi ih moramo u dogledno vrijeme bolje svladati. Za ovo će trebati i mala reforme nropisa u označivanju nadležnosti i djelokruga naših šumarskih ustanova. Prirast je također do sada slabo istraživan faktor, pa će se i tome morati odmah pristupiti i to tim lakše, što su kadrovi na postdiplomskim seminarima dobili o tome dobre pouke. Treba nam za ovaj rad i potreban instrumentarij (Preslerova svrdla, kojih nemamo dovoljno). Reambulacije, zamjene zemljišta (enklava i poluenklava), arondacija, i komasacija zemljišta — su potrebni radovi za unapređenje šumarstva svake šumarije, pa će i to biti jedna od glavnih zadaća šumarije, šum. inspekcije i ove Sekcije. Stažiranje kadrova. Stavovi i rad šumara i tehničara ovisni su o tome, kakovo znanje imaju u praksi. Ako su im pri tome ciljevi uređivanja šuma 116 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 39 <-- 39 --> PDF |
jasni, onda vlada disciplina u čuvanju i unapređenju šumskog fonda, sjeČnog reda, etata i t. d. Zato bi bilo uputno, kao što je ranije hilo, i kao što je i u ostalim zemljama i u drugim strukama (medicini i dr.) da svršeni šumari i tehničari obavezno prođu svoj staž kroz taksaciju — makar i vrlo kratko vrijeme. Iza toga mogu ići na uzgoj, eksploataciju i dr. U ovom pogledu nismo do sada mnogo učinili. Nabava instrumentarija je relativno vrlo slaba. Nagrađivanje i stimuliranje osoblja i rada bilo je također slabo. Radi toga je razumljiva fluktuacija stručnjaka iz taksacije u šumarije, DIP-ove i dr. VI. KADROVI Za uspjeh i napredak dobre zamisli (projekta) trebaju i kadrovi za izvođenje, jer bez toga nema progresa i realizacije. Ideja može biti vrlo dobra, ali loši kadrovi mogu je iskvariti. U početku uređaj ne službe imali smo na mnogim mjestima i sada često starije drugove — stručnjake a malo srednjodobnih i mladih, pa i efekat trenskog, kancelarijskog rr.da ne može odgovarati evropskom normativu. Dok se nisu pokazali prvi rezultati djelovanja službe uređivanja šuma (naše nove šum. gospodarske osnove, gospodarske karte, lugarski i ostali kasirani nacrti, razne ekspertize i slične), nisu je ispravno shvaćali niti mnogi šumari i tehničari. Danas je situacija mnogo bolja. Naša i ostale Sekcije (10 u NRH računajući sa novom formiranom u Karlovcu) su republičke budžetske ustanove, ali u budžet vraćamo sve izdatke (prosječno 6—7,000.000 dinara godišnje) od prihoda po godišnjim ugovorima zaključenim sa šumarijama za uređajne radove tokom dotične godine. Sekcija ima 14 službenika. Od toga 4 šumarska inžinjera, 1 šum. inžinjer pripravnik, 3 šumarska tehničara. U 1958. godini plan uređivanja šuma bio je: izraditi 8 šumsko gospodarskih osnova za 9 šumarija ukupne površine 18.204 ha. Uzevši u obzir, da se godišnje izradi šumsko gospodarskih osnova cea 20.000 ha, to prosječni trošak iznaša po ha cea 300 dinara, a u tom smo izgleda najjeftiniji u Republici Hrvatskoj. FOREST MANAGEMENT IN THE AREA OF THE BJELOVAR FOREST REGION The author giver a review of the forest management activities performed in a forest region of P. R of Croatia (Bjelovar district). Described was the condition of forests and of working plans during 4 periods i. e.: 1. up to 1945. 2. from 1945 to 1948, 3; from 1949. to 1952, and 4. from 1953 to this day. The first period was characterized by a heterogeneous condition of forests with regard to silvicultural systems, rotation, increment and annual yield. Ine the second period was performed and inventory of forests. The third period is characteristic of the most intensive exploitation while the last fourth period represents an era of normal extent and intensity of fellings, as well as of systematic preparation of new working plans. The article contains also a critical review of the works carried out thus far in the field of forest management of the mentioned forest region. |