DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 32 <-- 32 --> PDF |
III. RAZMATRANJE PERIODA OZNAČENIH SA a, b i c a) U periodu od 1945. do 1948. godine iz naprijed navedenih razloga nije se moglo ni zamisliti, a kamo li provesti bilo koji uređajni oblik osim pomenute inventarizacije. Ratna pustošenja nisu poštedila ni naše elaborate, te je slučajnost, sreća i snalažljivost šumara u toku ratu uspjela, da su se neki elaborati sačuvali. Radi toga trebalo se na brzinu pokupiti i srediti ono što se dalo naći i srediti na terenu. Osim toga po Oslobođenju, tadanji Odjeli za uređivanje šuma Minšuhe Zagreb (zvana centralna taksacija) nije imao ni sredstava (novaca ni instrumenata), a ni kadrova za druge tipove uređajne službe osim inventarizacije. Radilo se pretežno sa starijim i mladim kadrovima, jer je srednjodobni kadar (31—45 god.) većinom stradao u ratu. Veći dio posla bio je kancelarijski rad — obračun prikupljenih podataka, dijelom korigiran izvršenim opažanjima sa terena (vršenim opisom sastojina i dr.) te unašanje u poznate formulare: 1. iskaz površina, 2. opis sastojina, 3. tabela dobnih (debljinskih) razreda, 4. opća osnova sječa, 5. posebna sječna osnova, 6. proredna osnova, 7. osnova pošumljavanja. Izostala je samo osnova nuzgrednih užitaka. Centralna taksacija dala nam je i potrebne šumsko gospodarske nacrte, kao i pregledne karte, karte podjele šuma u šumsko privredne oblasti i šumsko privredna područja u koja su ulazile zatečene šumsko privredne jedinice. Centralna taksacija nije imala vremena, a niti je mogla prostudirati i formirati nove šum. gospodarske jedinice, kao osnovne jedinice u provađanju racionalnog šumskog gospodarenja. Radi toga u inventarizaciji i ako pozitivnoj u to vrijeme, nije bilo formiranja šumsko-gospodarskih jedinica, već su ostale one koje su zatečene. To je jedna od mana provedene inventarizacije. Ipak navedena inventarizacija dala nam je podatke o šumskom fondu (po površini i masi) razlučeno po vrsti drveća, te prirast i etat. Navedena inventarizacija provedena je za cijelu bjelovarsku šumsko-privredhu oblast. Ovaj pionirski rad uređivanja šuma u tom periodu proveden je pod rukovodstvom naših odličnih taksatora Ing. Radoševića , ing. S m i1 a j a, ing. Lončara i dr. Ad b) Period od 1949. do 1952. godine karakteriziran sa najvećim god. etatima sječa, kada se sjeklo i 3 puta više od godišnjeg prirasta. Sve je ovo moralo tada tako biti radi nerazumne blokade SSSR i stava Informbiroa. Za ovakav veliki etat trebalo je tražiti lokacije mnogih sječina. S druge strane pridolazeći kadar iz škola omogućio je, da se u službi uređivanja šume moglo poći dalje od do tada izvršene inventarizacije. Dolazi do nove organizacije službe uređivanja šuma. Formiraju se posebni odjeli — otsjeci za uređivanje šuma pri tadanjim (9 u NRH) šumskim gospodarstvima, uz centralni otsjek službe uređivanja šuma u tadanjoj Glavnoj upravi za šumarstvo Zagreb. Služba je dakle deceritralizirana, da se više približi terenu i operativi. Službom uređivanja šuma rukovodi tada naš vrsni taksator Ing. Đ u- k i ć D u š a n. Po uputama odjela za uređivanje šuma te Glavne uprave za šumarstvo Zagreb, forsira se mnogo terenski rad sa klasičnim metodama prikupljanja |