DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Grupe i pojedinačna stabla starih, niskih, jako granatih vrba pružaju ovdje karakterističan pejsaž okoline. Takve skupine stabala daju prosječno po 1 ha u starosti od 30 godina cea 12 m3 drvne mase. Zaključak Ranije gospodarenje u šumama Baranje bilo je na visini samo u najmanjem dijelu t. j . u šumama I. grupe, gdje su uslovi uspijevanja i gospodarenja upravo idealni. Naslijeđene su srednjodobne šume dobrog kvaliteta, ali su pretjerano iskorištene starije šume, što se vidi iz nepovoljnog razmjera dobnih razreda. Starijih borovih i crnog orahovih šuma uopće više nema, i ako ih je prije rata bilo. Sumama u nezaštićenom području poklanjana je znatno manja pažnja, te su naslijeđene velike neobraštene površine i šume slabog kvaliteta. Izuzetak čini jedan kraći period prije drugog svjetskog rata, kada je relativno mnogo učinjeno na uvođenju i proširenju areala kanadske topole. Pogoršanje stanja svih grupa nastalo je pod neprijateljskom okupacijom. Poslije Oslobođenja postojali su napori u cilju popravka stanja, ali nije bilo pravog, smišljenog i sistematskog rada. Unifikacijom svih baranjskih šuma 1952. godine pod upravom lovno-šumskog gospodarstva »Košutnjak« započet je sistematski rad na što bržem unapređenju šumarstva Baranje. U kratko vrijeme ne mogu se još pokazati rezultati, ali učinjene pripreme, kao i započeti tempo rada obećavaju, da će se unapređenju ići brzim koracima. U prvom redu izrađeni su privredni planovi. Etati su određeni uglavnom na principu sastojinskog gospodarenja uz nužnu korekturu radi boljeg i pravilnijeg razvoja razmjera dobnih razreda. Po svim šumama vrši se proređivanje po načelu često ali umjereno, te čišćenja u kulturama i mladim sastojinama. Najviše se brige posvjećuje popravku stanja šuma nezaštićenog područja i to putem pošumljavanja selekcioniranim vrstama topola i vrbe. Za prvu su nabavljeni najbolji tipovi i klonovi iz Italije. Posebnu teškoću u pošumljavanju čini visoka divljač, ali se taj problem sukcesivno otklanja ograđivanjem mladih kultura. Područje baranjskih šuma, i ako je samo mali dio svih šuma Jugoslavije, može mnogo doprinijeti razvoju šumarstva uopće, a napose razvoju drvne industrije. Uzgojem topola i vrbe brzo će ojačati širo vinska baza za dvije neobično važne djelatnosti i to za proizvodnju celuloze i za proizvodnju šperploča. Već u bližoj perspektivi od nekih 10 godina moći će snabdijevati jednu fabriku šperploča, te znatno ublažiti deficitarnost u celuloznom drvetu. U daljnjoj perspektivi od 20 godina moći će davati toliko celuloznog drveta, da će omogućiti sirovinu za snabdijevanje fabrike šperploča sa kapacitetom od najmanje 10.000 m3. Značajan će biti i doprinos za proizvodnju rezane građe, koja u mnogim djelatnostima može potpuno da zamijeni deficitarnu rezanu građu četinara, prvenstveno u proizvodnji ambalaže, a zatim i u proizvodnji pokućtva. Izgledi ovakve perspektive dati će gospodarstvu »Košutnjak« najjači potstrek, da što intenzivnije poradi na unapređenju svojih šuma, utoliko više, što raspolaže sa upravo idealnim terenima za uzgoj i proširenje listača brzog rasta. |