DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Bez sumnje da će zadatak racionalnog korišćenja i proširenog podizanja baranjskih šuma biti uspješno riješen u najbližoj budućnosti. THE MANAGEMENT CHARACTERISTICS AND THE COMPOSITION OF FOREST TYPES OF THE BARANJA REGION The author has divided the forests of Baranja region with respect to silvicultural systems into four groups. The first group contains the high-yielding forests of Oak and hard broad-leaved species of the middle part of Baranja. In the second group are to be found the forests of hard and soft broad-leaved species growing on grounds protected against inundation and situated close to the dam. In the third group are comprised the forests of soft tree species occupying the areas not protected against flooding (flood land forests). To the fourth group belong the forests growing on marshy and swampy lands. For each group of forests the author gives a detailed description and directions for their cultivation. PRILOG ODREĐIVANJU MINIMALNIH MASA POSLIJE SJEČE U PREBIRNOJ ŠUMI Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora Određivanju minimalnih masa po jedinici površine u prebirnoj šumi nije do sada u našoj praksi posvećena dovoljna pažnja, i ako se radi o važnom elementu strukture, o kojem u znatnoj mjeri zavisi prirast. Nemamo dovoljno podataka iz naših šuma, a oni kojima raspolažemo nisu u praksi dovoljno provjereni, budući da je za to potreban duži period vremena. Ovo radi toga da bi se ustanovilo kako konkretna minimalna masa utječe na visinu prinosa (prirasta) prebirne šume. U NRH se za ustanovljivanje minimalnih zaliha koje treba da ostanu poslije sječe u prebirnoj šumi upotrebljava skala ing. Surića. Ing. Eić u članku »Nešto o minimalnoj masi u prebirnoj šumi« (Šum. list br. 3—4/56) iznosi na temelju pokusa na 6 primjernih ploha, da su Šurićeve minimalne mase niže od stvarnih zaliha nakon sječe (osim za jednu plohu). Odstupanja po Šurićevoj skali iznašaju prosječno od 0% do maksimum 12%, odnosno gornje granice Šurićevih zaliha za jelu i smrču u prebirnim šumama su za 6% manje od onih koje su se stvarno dobile. Smatramo veliki propustom ing. Eića, što njegovi podaci ne sadrže uopće veličinu prirasta drvne mase na istraživanim plohama, jer kako smo naveli iluzorna je rasprava o veličini zalihe bez točnog poznavanja, i to kroz duži period, prirasta prebirne šume. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Spomenuti članak ing. E i ć a naveo nas je da pokušamo ustanoviti stvarne drvne zalihe nakon sječe, doduše ne na pokusnim plohama nego u odjelima koji se redovito sjeku po planu sječa. Svijesni smo kod toga da se u odjelu, koji se redovito konsignira za sječu, ne može konsignacija provesti u tolikoj mjeri stručno, kao što je to moguće na primjernoj plohi. Ovo i radi toga, jer ne ćemo moći u konsignaciji, u većini slučajeva, koristiti iskusne šumarske stručnjake (inspekcione činovnike direkcije šuma, šefove šumskih uprava, članove taksacionih sekcija i dr.) kao što je to učinio ing. Eić. Međutim, koliko god ovaj pokušaj imade slabih strana, imade i opravdanje, t. j . nama su potrebni podaci o uporabivosti tabela masa poslije sječe, kod konkretne upotrebe u operativi, jer nam i minimalna masa koja treba da ostane poslije sječe, može da posluži kao jedan od elemenata za određivanje etata. Obzirom da (koliko je nama poznato) nije u NRH bilo prigovora Šurićevim minimalnim masama, bilo za to, jer su one odgovarale praksi, bilo da su upotrebljavane šablonski, a da se njihovom valjanošću nije nitko ozbiljno pozabavio, odabrali smo 3 odjela u G. J. Ravna Gora, izvršili konsignaciju stabala, a onda dobivene podatke o zalihi poslije sječe uporedili s onima iz Surićeve skale minimalnih zaliha. Odabrali smo odjel 82 s hladnom NE ekspozicijom, odjel 9. NW ekspozicijom, i odjel 91 s W ekspozicijom. Odjel 82 je mješovita sastojina jele — bukve, stablimične smjese. Teren je srednje strm. Tlo je plitko i kamenito. Nadmorska visina 860—920 metara. Odjel 91 je mješovita sastojina jele — bukve, stablimične smjese. Teren je valovit — srednje strm. Tlo je plitko, mjestimice srednje duboko. Nadmorska visina 880—960 metara. Odjel 9 je mješovita sastojina jele — bukve, stablimične smjese. Tlo je plitko i kamenito. Teren je strm. Nadmorska visina 850—950 metara. Osim navedenih odjela, odnos između stvarne mase poslije sječe, i minimalne mase po Š u r i ć u, te veličinu prirasta ispitivali smo i u odjelima 36, 58, 62 i 145 G. J. Ravna Gora i došli smo do istih odnosno vrlo sličnih rezultata. Napominjemo da je intenzitet doznake, odnosno sječe u istraživanim odjelima nizak, budući da se u većini slučajeva radi o odjelima koji su ranije temeljito isječeni, tako da smo ovom konsignacijom odnosno sječom izvršili još neke ispravke iz ranijih konsignacija, a ujedno i konsignirali refektna i manjičava stabla, posebno jele. Prilikom odabiranja odjela nastojali smo da uzmemo odjele s nejednakim omjerom smjese, bonitetom i nadmorskom visinom, a s različitim ekspozicijama. Ovo prvenstveno radi toga, jer ekspozicija na kraškim terenima s plitkim tlima, imade po našem mišljenju vrlo veliki značaj kod određivanja stabala za sječu, odnosno visine etata. Poznato je da na hladnim, sjevernim i istočnim ekspozicijama, možemo daleko jače otvarati sklop, nego na toplim južnim i zapadnim ekspozicijama, gdje uslijed jačeg otvaranja sklopa može doći do isušivanja tla i onemogućavanja prirodnog podmlađivanja. Osim toga tople ekspozicije, koje su ujedno i pod udarom juga, daleko su više izvrgnute opasnosti od izvala. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Dobiveni podaci prikazani su u tabeli br. 1. Tabela 1 tu co 83 «o „, 5 9 "a 2 «9 »o » T I a O CO .3 >O P< "L TS _0Jopq §ö LjB c O Ili g % 3 «» Uli OJ» «3gL Stf Si i§´w ^L°,rfM ocoo QaOSOöNft 3 3 3 ´S K "3. « asS* HO 0,5, 10 11 12 82 23,84 jel jeljela aa bukva II III 0,7 0,3 230 90 15 11 215 79 228 57 320 26 . 294 285 —3,1 3,74 91 51,43 jela bukva II III 0,7 0,3 267 107 22 18 245 89 228 57 374 40 334 285 —146 6,48 9 45,11 jela bukva TI III 0,8 0,2 286 72 26 17 260 55 260 38 358 43 315 298 —5,4 5,00 Obračun drvne mase u tabeli br. 1 izvršen je po Surićevim jednoulaznim drvno gromadnim tabelama prepravljenim od Sekcije za uređivanje šuma Rijeka, dok je bonitet uzet iz gospodarske osnove. Visine za određivanje boniteta mjerene su Christenovim visinomjerom. Međutim obzirom da visine stabla nisu same dovoljne za određivanje boniteta, a kako i drvna zaliha u prebornoj šumi nije često vidljiva funkcija boniteta, odnosno izgleda da je prema bonitetu dosta indiferentna (Miletić: Osnovi uređivanja prebirene šume), izvršili smo u spomenutim odjelima raspored drvne mase po debljinskim razredima, budući da je isti izrazita funkcija boniteta. Struktura drvne mase u % prikazana je u tabeli br. 2. Tabela 2 I II III IV V VI Deb. razred 10—15 19—25 26—35 36—50 51—70 preko 70 cm Odjel 82 2,5 7,5 13,4 28,5 38,7 9,4 „ 91 1,9 8,6 14,2 31,3 36,8 7,2 9 1,7 6,4 12,0 31,3 41,1 7,5 I ako je razlika između drvnih zaliha naših odjela znatna, iz rasporeda drvne mase po debljinskim razredima vidljivo je da se drvne mase gomilaju u jačim debljinskim razredima kod sva tri odjela, što nam služi kao dokaz, da se ovdje zaista radi o boljim bonitetima, i da će oni ustanovljeni na temelju visine stabala biti točni. Ing. E i ć je već u navedenom članku naveo, da je bonitiranje sastojina, koje je upotrebio za primjerne plohe, vršio na bazi jedinstvenih bonitetnih krivulja za NR BiH koje je sam sastavio 1951. godine. Isti autor navodi da bi se, po njegovom mišljenju, boniteti glavnih vrsta drveća koje sačinjavaju prebirne šume u NR BiH, mogli uzeti kao prosjek za čitavu FNRJ, a možda i za jedan dio ostale Evrope. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Nije nam poznato, a nije u članku ni navedeno, odakle je ing. Eić došao do tako smjelog zaključka. Također nam nije poznato da se je netko u NRH pobliže pozabavio pitanjem upotrebe spomenutih bonitetnih krivulja na konkretne prilike u prebirnim šumama u NRH (na teritoriju Gorskog Kotara to nije učinjeno). Kako smo već naveli bez poznavanja prirasta, u cjelini i po debljinskim razredima, ocjena minimalnih zaliha nije moguća. Po metodi Dr. Klepca izračunali smo u našim odjelima prirast jele i iskazali ga u tabeli br. 1. Raspored prirasta na pojedine debljinske razrede u % prikazan je na tabeli br. 3. Tabela 3 I II III IV V VI Deb. razred 10—15 16—25 26—35 36—50 51—70 preko 70 cm Odjel 82919 3,5 3,7 2,4 9,4: 11,2 8,6 12,8 15,5 12,4 23,6 27,8 38,0 41,3 36,5 34,2 9,4 5,3 4,4 Kako je iz tabele vidljivo prirast nam se gomila, kao i drvna masa, u jačim debljinskim razredima, iz čega se također može zaključiti da se radi o boljim bonitetima. Međutim prirast drvne mase jele u odjelu 82 je znatno niži od prirasta jele u odjelu 9 odnosno u odjelu 91, čemu će jedan od najvažnijih razloga biti i najniža drvna masa jele u tom odjelu. I postotak prirasta drvne mase najniži je u odjelu 82, te iznaša 1,27%, dok u odjelima 91 i 9 iznaša 1,94 odnosno 1,58%. Kako smo već naveli radi se ovdje o boljim bonitetima, međutim je prirast drvne mase nizak, naročito u odjelu 82, pa bi trebalo ići na povišenje minimalnih zaliha poslije sječe, budući da nam je zaliha po masi i po vrijednosti nosioc prirasta. Posebno je ovo značajno za prebirnu šumu, čija je specifičnost u uzgoju krupnog drveta, te u kojoj smo, radi održavanja prebirne strukture, i radi povišenja prirasta prisiljeni podržavati jake drvne zalihe. Kako smo već naveli, ustanovljivanje minimalnih drvnih zaliha poslije sječe za konkretno područje ili gospodarsku jeidnicu je dugotrajan proces, posebno u koliko su naša nastojanja usmjerena ujedno i na ustanovljivanje ekonomske (racionalne) zalihe, t, j . minimalne zalihe kojom ćemo postići najviši prirast po količini i kvalitetu, pa su i naši rezultati u tom pogledu manjkavi. ^ Namjera nam je bila da ovim člankom dademo prilog određivanju minimalnih masa poslije sječe, a da to ujedno bude poticaj za ustanovljivanje minimalnih zaliha u drugim gospodarskim, odnosno višim privrednim jedinicama. Zaključak 1. Razlika između stvarnih drvnih zaliha poslije sječe i Šurićevih minimalnih zaliha, nije u G. J. Ravna Gora na hladnim ekspozicijama velika, te iznaša 3,1 odnosno 5,4%. Međutim ove relativno niske zalihe uzrokuju i nizak prirast, pa bi ih trebalo povisiti. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 50 <-- 50 --> PDF |
2. Razlika između stvarnih drvnih zaliha poslije sječe i Surićevih minimalnih zaliha je u G. J. Ravna Gora na toplim ekspozicijama znatna (14,6%), pa bi Šurićeve minimalne zalihe kod primjene na toplim ekspozicijama trebalo povisiti za cea 15%. 3. Neophodno su potrebna daljnja sistematska istraživanja minimalnih zaliha, i njihovo ustanovljenje za svaku gospodarsku jedinicu, šumski predjel ili odjel. Radi ustanovljivanja istih potrebno je temeljito poznavanje prirasta, te utjecanja visine zalihe na istog, i to kroz duži period vremena. A CONTRIBUTION TO THE DETERMINATION OF MINIMUM VOLUME OF THE STANDING CROP AFTER CUTTING IN THE SELECTION FOREST 1. Difference between the actual volume of the standing crop after cutting and the Surić´s minimum volumes of standing crop is not high in the management unit of »Ravna Gora« on cold slopes, and it amounts to 3,1 respectively 5,4´%>. But these relatively low volumes of the growing stock produce also a low yield, and that is why they should be increased. 2. The same difference as under point 1. is considerable on warm slopes (14,9´/o), and therefore Surić´s minimum volumes of standing crop when applied to warm slopes should be increased by ca. 15%. 3. Necessary are further systematic investigations into the minimum volumes of the standing crop as well as äheir establishing for each management unit, forest district and compartment. In order to establish this it is necessary a thorough knowledge of the increment and of the influence of standing crop on the increment for a longer period. |