DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Spomenuti članak ing. E i ć a naveo nas je da pokušamo ustanoviti stvarne drvne zalihe nakon sječe, doduše ne na pokusnim plohama nego u odjelima koji se redovito sjeku po planu sječa. Svijesni smo kod toga da se u odjelu, koji se redovito konsignira za sječu, ne može konsignacija provesti u tolikoj mjeri stručno, kao što je to moguće na primjernoj plohi. Ovo i radi toga, jer ne ćemo moći u konsignaciji, u većini slučajeva, koristiti iskusne šumarske stručnjake (inspekcione činovnike direkcije šuma, šefove šumskih uprava, članove taksacionih sekcija i dr.) kao što je to učinio ing. Eić. Međutim, koliko god ovaj pokušaj imade slabih strana, imade i opravdanje, t. j . nama su potrebni podaci o uporabivosti tabela masa poslije sječe, kod konkretne upotrebe u operativi, jer nam i minimalna masa koja treba da ostane poslije sječe, može da posluži kao jedan od elemenata za određivanje etata. Obzirom da (koliko je nama poznato) nije u NRH bilo prigovora Šurićevim minimalnim masama, bilo za to, jer su one odgovarale praksi, bilo da su upotrebljavane šablonski, a da se njihovom valjanošću nije nitko ozbiljno pozabavio, odabrali smo 3 odjela u G. J. Ravna Gora, izvršili konsignaciju stabala, a onda dobivene podatke o zalihi poslije sječe uporedili s onima iz Surićeve skale minimalnih zaliha. Odabrali smo odjel 82 s hladnom NE ekspozicijom, odjel 9. NW ekspozicijom, i odjel 91 s W ekspozicijom. Odjel 82 je mješovita sastojina jele — bukve, stablimične smjese. Teren je srednje strm. Tlo je plitko i kamenito. Nadmorska visina 860—920 metara. Odjel 91 je mješovita sastojina jele — bukve, stablimične smjese. Teren je valovit — srednje strm. Tlo je plitko, mjestimice srednje duboko. Nadmorska visina 880—960 metara. Odjel 9 je mješovita sastojina jele — bukve, stablimične smjese. Tlo je plitko i kamenito. Teren je strm. Nadmorska visina 850—950 metara. Osim navedenih odjela, odnos između stvarne mase poslije sječe, i minimalne mase po Š u r i ć u, te veličinu prirasta ispitivali smo i u odjelima 36, 58, 62 i 145 G. J. Ravna Gora i došli smo do istih odnosno vrlo sličnih rezultata. Napominjemo da je intenzitet doznake, odnosno sječe u istraživanim odjelima nizak, budući da se u većini slučajeva radi o odjelima koji su ranije temeljito isječeni, tako da smo ovom konsignacijom odnosno sječom izvršili još neke ispravke iz ranijih konsignacija, a ujedno i konsignirali refektna i manjičava stabla, posebno jele. Prilikom odabiranja odjela nastojali smo da uzmemo odjele s nejednakim omjerom smjese, bonitetom i nadmorskom visinom, a s različitim ekspozicijama. Ovo prvenstveno radi toga, jer ekspozicija na kraškim terenima s plitkim tlima, imade po našem mišljenju vrlo veliki značaj kod određivanja stabala za sječu, odnosno visine etata. Poznato je da na hladnim, sjevernim i istočnim ekspozicijama, možemo daleko jače otvarati sklop, nego na toplim južnim i zapadnim ekspozicijama, gdje uslijed jačeg otvaranja sklopa može doći do isušivanja tla i onemogućavanja prirodnog podmlađivanja. Osim toga tople ekspozicije, koje su ujedno i pod udarom juga, daleko su više izvrgnute opasnosti od izvala. |