DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 51     <-- 51 -->        PDF

PRILOG POZNAVANJU LARVALNOG STADIJA GUBARA
Ing. Ivan Spale
Zavod za intomologiju Polj.-šum. fakulteta — Zagreb
UVOD


U proljeće 1957. god. sprovedeno je u nekim šumama Slavonije aviokemijsko
suzbijanje gubara. Prigodom akcije na lipovljanskom području,
u kojoj sam sudjelovao, obavljena su izvjesna istraživanja o gubaru, koja
su se dijelom odnosila samo na tretirane šume, a dijelom su bila općenite
naravi. Ovdje se iznose rezultati nekih općenitih zapažanja na gusjenicama
gubara (broj i trajanje larvalnih stadija, broj i veličina zrnaca ekskremenata,
veličina čahure glave, boja gusjenica i spol). Sličn opažanja


o larvalnim stadijima i dnevnim količinama ekskremenata obavio sam još
1949. god. (12). Usporedbe radi ovdje se također iznose i rezultati navedenih
ranijih istraživanja.
Veliku pomoć u opisanim istraživanjima, napose pri postavljanju pokusa pružio
mi je kol. ing. Ivan Mikloš, pa mu se na tome i ovom prigodom zahvaljujem.


MATERIJAL I METODIKA


Opažanja su vršena na gusjenicama iz šume Trebeški dol, odj. 9. Gusjenice su
sakupljene u šumi u vrijeme dok su se još zajedno nalazile na leglu !(t. zv. stadij
»ogledala«). Prema tome bile su stare tek nekoliko dana i još se nisu bile započele
hraniti. Sakupljanje je obavljeno 6. V. te su gusjenice još istog dana postavljene u
pokuse.


Ovdje izloženi rezultati postignuti su individualnim uzgojem. Svaka gusjenica
bila je postavljena u posebnu staklenku sadržaja oko 350 ccm. Staklenka je bila pokrivena
rijetkim platnom. Gusjenice su hranjene lišćem hrasta lužnjaka. Hrana je
mijenjana svaki dan u isto vrijeme. Lisne peteljke bile su stavljene u malene epruvete
s vodom da se lišće što duže održi svježim. Prigodom mijenjanja hrane prebrojavana
su i odstranjivana zrnca ekskremenata i gusjenični svlakovi. Ukupno je individualno
uzgajano 100 gusjenica. Staklenke s gusjenicama stajale su u jednoj natkrivenoj,
sprijeda otvorenoj drvenoj baraci na rubu šume. Prema tome, što se tiče
temperature i rel. zračne vlage, gusjenice u staklenkama su se razvijale u sličnim
uslovima kao i gusjenice u šumi. Uzgoj je trajao od 6. V. — 22. VII. Prema podacima
meteorološke stanice u Lipovljanima (udaljene cea 9 km u zračnoj liniji), srednje
dnevne temperature zraka tokom maja. juna i jula DO dekadama iznosile su 9,2 16,0
13,1 19,8 22,5 21.3 27,0 19,9 i 18,3° C s ekstremima min. —0,5° C i max. 36° C. Navedeni
minimum zabilježen je 8. V. t. j . u prvim danima uzgoja, kad su se sve gusjenice još
nalazile u I. stadiju. Podaci o trajanju ovog stadija nisu uzeti u obzir i to ne samo
zbog niskih temperatura tokom nekoliko prvih dana uzgoja nego i zbog toga što se
nije točno znalo, koliko dana su bile stare gusjenice. Počam od 11. V. minimalne
temperature nikad se nisu spustile ispod 6,5° C (obično su bile mnogo više) tako da se
može smatrati da nije bilo niskih temperatura, koje bi nepovoljno utjecale na razvoj
gusjenica. Postotak rel. zračne vlage u ovom velikom šumskom kompleksu vjerojatno
nije u to vrijeme nikada bio manji od 80.


BROJ I TRAJANJE LARVALNIH STADIJA


O gubaru postoje brajni članci i rasprave kako u našoj, tako i u stranoj
literaturi. Čudno je stoga da se u stranim radovima o gubaru vrlo
rijetko mogu naći dovoljno sigurno određeni tako važni biološki podaci,
kao što je to broj i trajanje pojedinih larvalnih stadija. Meni su poznata




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 52     <-- 52 -->        PDF

samo dva autora (Fe r n a 1 d, cit. prema Balachowskom, 2 i Ali, 1), koji
su o tome objavili detaljnije podatke. A 1 i čak niti nema numeričkih podataka
o trajanju pojedinih stadija nego bi ih se eventualno moglo odrediti iz
priloženih grafičkih prikaza u njegovom radu. Ovaj autor navodi da se
gusjenice kukulje nakon 3—4, a samo rijetko nakon 5 presvlačenja (t. j .
da imaju IV—V, rijetko VI larv. stadija). Taj podatak preuzima i pisac
opsežne monografije o-gubaru — S´chedl (9). Podaci Fernald-a o
trajanju pojedinih stadija (prosječne vrijednosti) sadržani su u tablici 1.
Prema Fer n aid-u ženke bi normalno imale VII stadija, ali se zbog
nedostatka hrane i dr. broj stadija često smanjuje na IV—V (3—4 presvlačenja).
U entomološkim udžbenicima i priručnicima mogu se inače naći
opći navodi o broju larvalnih stadija kod gubara. Tako na pr. prema S o-
rauer-Reh-u (11) mužjaci imaju V, a ženke VI stadija, prema R i mskom-
Korsakovu (8) gusjenice se presvlače 4—5 puta i t. d.


U domaćoj stručnoj literaturi postoje dva rada (Gavrilović-Janković,
3, Schmidt, 10) u kojima su izneseni rezultati istraživanja o trajanju pojedinih
larv. stadija. Podaci spomenutih autora prikazani su u tablici 1 (rezultati
istraživanja Gavrilović-Jankovića nisu sasvim komparabilni s ostalim
podacima u tablici, jer su gusjenice bile hranjene vrbom). Osim toga
u domaćoj literaturi postoje također mnogi općeniti navodi o broju stadija.
Langhofe r (7) prenosi spomenute navode Sorauer-Reh-a da mužjaci
imaju V, a ženke VI stadija. Prema Gradojeviću (4,5) i Živoj inoviću
(16) gusjenice se presvlače 5 puta, a prema Kovačeviću


(6) mužjaci 4 puta, ženke 5 puta. Vukasovi ć (14, 15) u svojim radovima
o uzgoju gusjenica na različitoj hrani (među kojom nije bilo hrasta)
iznosi ukupno trajanje razvoja na pojedinoj vrsti hrane, ali ne navodi
broj larv. stadija.
Stadij I II III IV V VI


Autor 7


Schmidt 14 9 8 10 15 18


Gavrilović-6


Janković 23 . 8 10 5 14 44


Fernald 10 8 6,5 6 7 8


Spaić 1949. 8 8 10 12


Sgaić 1957. 8 7 7 14 14


7


Tabela 1. — Trajanje pojedinih larvalnih stadija u danima prema raznim autorima.


Ja sam prigodom svojih spomenutih istraživanja 1949. god. (12) višemanje
kao uzgredni podatak također utvrdio da se gusjenice kukulje nakon


V. i VI. stadija. Tom prigodom, međutim, nije bila obraćena posebna pažnja
na spol, jer je svrha uzgoja bila utvrditi dnevni prosjek zrnaca ekskremenata
za pojedini larvalni stadij. Zbog toga je prosječno trajanje V. stadija
izračunato iz trajanja tog stadija svih gusjenica, t. j . kako onih, koje
su se nakon V. stadija zakukuljile, tako i onih, koje su imale još jedan (VI.)
stadij. To je, međutim, nepravilno jer iz gusjenica, koje se kukulje nakon
V. stadija nastaju mužjaci (rijetko ženke), a iz onih nakon VI. stadija samo
ženke. O tome se vodilo računa prigodom uzgoja 1957. god. U tablici 1


ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 53     <-- 53 -->        PDF

navedeni su, usporedbe radi, svi meni poznati podaci o dužini trajanja pojedinih
larv. stadija. U mojim podacima iz 1949. god. nije navedeno trajanje


III. stadija, jer je on bio znatno utjecan (produžen) dugotrajnijim niskim
temperaturama.
Kako se iz tablice razabire, postoje znatne razlike između podataka
pojedinih autora. Te razlike potječu najvjerojatnije zbog različitih uslova
uzgoja. Doduše o pokusima Fernald-a nije mi ništa pobliže poznato,
pa je tu na nešto kraće trajanje razvoja možda utjecala i provenijencija.
Dokazano je, naime, da se gusjenice brže razvijaju u sjevernim, nego u
južnim krajevima. Ovo je dokazao Goldschmid t (cit. prema Scheld-u,
9) uzgajajući gusjenice gubara iz materijala, koji je potjecao iz raznih krajeva
Evrope, Azije i Amerike.


Prigodom mojih opažanja nijedna gusjenica nije se zakukuljila sa 3
presvlačenja (IV. stadij), što bi inače prema citiranim navodima Ali-a
i Fernald-a treba biti redovita pojava. Gusjenice sa V. stadija dale su
samo mužjake, a sa VI. stadija samo ženke. Tri gusjenice presvukle su se
6 puta t. j . imale su VII. larv. stadija. Taj VII. stadij trajao je 14, 17 odnosno
20 dana. Sve tri ove gusjenice uginule su prigodom kukuljenja tako,
da je spol ostao nepoznat, ali je vrlo vjerojatno da bi one dale ženke.


ŠIRINA ČAHURE GLAVE


Za većinu važnijih gusjeničnih štetnika postoje podaci o veličini čahure
glave u pojedinim larvalnim stadijima. Na temelju takvih podataka
može se u svako doba tokom brštenja točno utvrditi u kojem, se larv. stadiju
štetnik nalazi. Ovo je od znatne praktične važnosti prigodom velikih
akcija suzbijanja gusjenica u šumama aviokemijskim putem. Utvrđeno je
da su starije gusjenice otpornije prema djelovanju insekticida od mlađih
pa pa prema tome doziranje insekticida ovisi o starosti´gusjenica u šumi.


V.
I».


»I


II.
I.
0 US 1.0 t5 2.0 2,5 3,0 3.5 4,0 mm


Širina čahure glave (srednje i ekstremne vrijednosti)
u pojedinim larv. stadijima.


U meni dostupnoj literaturi-o gubaru nisam mogao pronaći podatke o
veličini čahure glave u pojedinim larv. stadijima. Mjerenjem sam utvrdio
ove prosječne širine čahure glave u mm (mjereno na najširem mjestu
glave) za pojedine larv. stadije:


I II III IV V VI
0,55 1,04 1,59 2,16 2,86 3,35
131




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Odstupanja od prosječnih veličina su znatna. Za praktičnu primjenu
je najnezgodnije, što su kod starijih stadija odstupanja od prosjeka tako
velika da dostižu i čak prelaze srednjak susjednig mlađeg ili starijeg stadija,
kako se to razabire iz priloženog grafikona. Čahure starija I—III su
potpuno (I—II) ili barem najvećim dijelom (III) crne, a stadija IV—VI
svjetle (žute) sa dvije crne uzdužne pruge. Prema tome stadiji I—III mogu
se sigurno razlučiti, jer se međusobno razlikuju veličinom ,a od ostalih
stadija bojom. Poteškoće nastaju prigodom razlučivanja stadija IV—VI.
Pouzdaniji podaci postići će se pregledom što većeg broja gusjenica. Za
sigurno međusobno razlikovanje ovih stadija trebalo bi, međutim, potražiti
kakvu drugu karakteristiku.


BROJ I VELIČINA ZRNACA EKSKREMENATA


Gusjenice izlučuju probavljene i neprobavljene čestice lišća kao eksskremente
u vidu skrutnutih zrnaca. Zrnca su valjkastog oblika, a sa strane
su ubraždena. Ispočetka su ova zrnca sitna, a s porastom gusjenica povećava
se i njihov volumen.


Kontroliranjem kretanja dnevnih količina ekskremenata ispod određenih
stabala u šumi mogu se utvrditi razni podaci o gusjenicama. Ova
metoda danas se općenito rabi za kontrolu uspjeha prigodom aviokemijskih
tretiranja šuma. Na temelju gusjeničnih ekskremenata može se zaključiti
o broju gusjenica, koje brste u krošnji. Razvrstavanjem zrnaca
prema veličini (što se lako može učiniti sitima određene gustoće) može se
odrediti stadij gusjenica, koje brste u krošnji, zastupanost pojedinih stadija
i t. d.


Da bi se mogli stvoriti neki od spomenutih zaključaka, potrebno je
znati koliko zrnaca izbacuju gusjenice u pojedinim stadijima tokom 24
sata kao i veličinu zrnaca u pojedinim stadijima. U tablici br. 2 navedeni
su, usporedbe radi, analogni podaci iz 1949. i 1957. god. Kako se razabire,
za praktične svrhe može se uzeti da gusjenice gubara svih stadija izbacuju
dnevno prosječno 30 zrnaca ekskremenata. Inače zrnca su bila krupnija
1949. god. Ovome se za sada ne može dati nikakvo sigurno objašnjenje.


Stadij I II III IV V VI VII


Godina
Prosj. broj zrnaca 1949. 32 31 30 29 28 27


tokom 24 sata 1957. 29 21 35 35 27
Broj zrneaca 1949. 9.200 3.400 500 190 70


u 1 ccm 1957. 11.100 3.200 1.100 350 140 100


Tabela 2. — Broj zrnaca ekskremenata (dnevni prosjek) i broj zrnaca u 1 ccm u
pojedinim larvalnim stadijima.


BOJA GUSJENICA I SPOL


Ponekad se čuje mišljenje da iz gubarevih gusjenica svjetle boje postaju
leptiri mužjaci, a iz onih tamne boje ženke. Ovakvo mišljenje potječe
kod nas od Langhofer a (7). Nastojao sam ovo provjeriti. Svaka gusjenica
je u pripadnom manualu bila označena kao svjetla ili tamna.
Razvrstavanje je izvršeno nakon III. stadija, kada se to moglo obaviti
s dovoljnom sigurnošću.


132




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Gusjenice presvlačenjem nisu mijenjale boju, nego su i dalje ostale
svjetle ili tamne kao i u prethodnom stadiju sve do kraja razvoja, odnosno
do kukuljenja. Mišljenje da iz svjetlih gusjenica nastaju mužjaci, a iz tamnih
ženke, nije bilo potvrđeno. Svjetle i tamne gusjenice bile su jednako
zastupane kako u V. stadiju, iz kojega su nastali mužjaci, tako i u VI. stadiju,
iz kojega su proizašle ženke. Od tri gusjenice VII. stadija 1 je bila
svjetla, a 2 tamne. Kako je navedeno, sve tri ove gusjenice uginule su prigodom
kukuljenja.


CITIRANA LITERATURA


1.
Ali M.: Experimentelele Untersuchungen über den Einfluss von Temperatur und
Luftfeuchtigkeit auf die Entwicklung des Schwammspinners, Porthetria dispar L.
Zeitschr. f. ang. Ent. Bd XX/1934.
2. Balachowsky A.-Mesnil L.: Les insectes nuisibles aux plantes cultivees.
I. Paris, 1935.
3.
Gavrilović D. — Janković Lj.: Ekološka posmatranja na gusenicama gubara
(Lymantria dispar L.) u 1950.—1951. godini. Institut za ekologiju i biogeografiju
S. A. N, knj. 4, 1952—1953.
4. Gradojevi ć M.: Borba protiv gubara. Novi Sad, 1935.
5. Gradojevi ć M.: Suzbijanje gubara. Beograd, 1948.
6. Kovačev e
Z.: Primijenjena entomologija. III. knj. Šumski štetnici. Zagreb,
1956.
7.
Langhofe r A.: Gubar i sušenje naših hrastovih šuma. Glasnik za šum. pok.,
sv. I. Zagreb, 1926.
8. Rimski-Korsako v M.: Ljesnaja entomologija. Lenjingrad, 1938.
9. Sehe dl
K.: Der Schwammsp!nner (Porthetria dispar L.) in Euroasien, Afrika
und Neuengland. Beiheft zur Zeitschr. f. ang. Ent. Bd. XXII/1936.
10. Schmid t L.: Utjecaj hrane na razvoj gubara. Glasnik za šum. pok. sv. XII.
Zagreb, 1956.
11. Sorauer-Re h P.: Handbuch der Pflanzenkrankheiten. IV. Bd. Jena, 1922.
12.
Spai ć I.: Suzbijanje gubara aviometodom. Dopunski pokusi. Inst, za šum. istr.
Zagreb, 1952.
13.
Vukasovi ć P.: O navali gusenice gubara (Lymantria dispar) u 1934. godini.
Arhiv Min. poljopr., sv. 2. Beograd, 1934.
14.
Vukasovi ć P.: Prilog proučavanju gusenice gubara (Lymantria dispar) u 1935.
godini. Arhiv Min. poljopr., sv. 4. Beograd, 1936.
15. 2 i v o j i n o v i ć S.: Šumarska entomologija. Beograd, 1948.
ZUSAMMENFASSUNG


Beitrag zur Kenntnis des Schwammspinners (Lymantria dispar L.) im Kaupenstadium.


Um einige Fragen aus dem Raupenstadium festzustellen, hat der Autor die
Schwammspinnerraupen gezüchtet (Einzelzucht). In dem Artikel werden die Ergebnisse
ausgestellt und zwar:


1. Zahl und Dauer der Raupenstadien — Die Raupen hatten V und VI Entwicklungsstadien.
Mit V Stadien (4-Häuter) haben sich die Männchen, und mit VI
Stadien (5-Häuter) die Weibchen verpuppt. Drei Raupen erreichten VII. Stadium
(6-Häuter), sie starben bei der Verpuppung. Die Dauer einzelner Stadien wird in der
Tabelle 1 angeführt.
2. Kopfkapselbreiten — Die Ergebnisse der Messungen sind aus dem Graphikon
ersichtlich.
3. Zahl und Grösse der Kotballen ´— In der Tabelle 2 wird die durchschnittliche
Zahl der Kotkörnchen pro Tag sowie die Zahl der Kotkörnchen in 1 cem für einzelne
Stadion angeführt.
4. Farbe und Geschlecht der Raupen — Man nimmt an, dass von den licht gefärbten
Raupen die Männchen und von den dunklen die Weibchen werden. Der Autor
bestätigte diese Anführung nicht. Wie im V. Stadium, das die Männchen, so auch im
VI. Stadium, das die Weibchen ergab, eine Hälfte sämtlicher Raupen waren licht
und die anderen dunkel.
133