DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Odstupanja od prosječnih veličina su znatna. Za praktičnu primjenu
je najnezgodnije, što su kod starijih stadija odstupanja od prosjeka tako
velika da dostižu i čak prelaze srednjak susjednig mlađeg ili starijeg stadija,
kako se to razabire iz priloženog grafikona. Čahure starija I—III su
potpuno (I—II) ili barem najvećim dijelom (III) crne, a stadija IV—VI
svjetle (žute) sa dvije crne uzdužne pruge. Prema tome stadiji I—III mogu
se sigurno razlučiti, jer se međusobno razlikuju veličinom ,a od ostalih
stadija bojom. Poteškoće nastaju prigodom razlučivanja stadija IV—VI.
Pouzdaniji podaci postići će se pregledom što većeg broja gusjenica. Za
sigurno međusobno razlikovanje ovih stadija trebalo bi, međutim, potražiti
kakvu drugu karakteristiku.


BROJ I VELIČINA ZRNACA EKSKREMENATA


Gusjenice izlučuju probavljene i neprobavljene čestice lišća kao eksskremente
u vidu skrutnutih zrnaca. Zrnca su valjkastog oblika, a sa strane
su ubraždena. Ispočetka su ova zrnca sitna, a s porastom gusjenica povećava
se i njihov volumen.


Kontroliranjem kretanja dnevnih količina ekskremenata ispod određenih
stabala u šumi mogu se utvrditi razni podaci o gusjenicama. Ova
metoda danas se općenito rabi za kontrolu uspjeha prigodom aviokemijskih
tretiranja šuma. Na temelju gusjeničnih ekskremenata može se zaključiti
o broju gusjenica, koje brste u krošnji. Razvrstavanjem zrnaca
prema veličini (što se lako može učiniti sitima određene gustoće) može se
odrediti stadij gusjenica, koje brste u krošnji, zastupanost pojedinih stadija
i t. d.


Da bi se mogli stvoriti neki od spomenutih zaključaka, potrebno je
znati koliko zrnaca izbacuju gusjenice u pojedinim stadijima tokom 24
sata kao i veličinu zrnaca u pojedinim stadijima. U tablici br. 2 navedeni
su, usporedbe radi, analogni podaci iz 1949. i 1957. god. Kako se razabire,
za praktične svrhe može se uzeti da gusjenice gubara svih stadija izbacuju
dnevno prosječno 30 zrnaca ekskremenata. Inače zrnca su bila krupnija
1949. god. Ovome se za sada ne može dati nikakvo sigurno objašnjenje.


Stadij I II III IV V VI VII


Godina
Prosj. broj zrnaca 1949. 32 31 30 29 28 27


tokom 24 sata 1957. 29 21 35 35 27
Broj zrneaca 1949. 9.200 3.400 500 190 70


u 1 ccm 1957. 11.100 3.200 1.100 350 140 100


Tabela 2. — Broj zrnaca ekskremenata (dnevni prosjek) i broj zrnaca u 1 ccm u
pojedinim larvalnim stadijima.


BOJA GUSJENICA I SPOL


Ponekad se čuje mišljenje da iz gubarevih gusjenica svjetle boje postaju
leptiri mužjaci, a iz onih tamne boje ženke. Ovakvo mišljenje potječe
kod nas od Langhofer a (7). Nastojao sam ovo provjeriti. Svaka gusjenica
je u pripadnom manualu bila označena kao svjetla ili tamna.
Razvrstavanje je izvršeno nakon III. stadija, kada se to moglo obaviti
s dovoljnom sigurnošću.


132