DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 64 <-- 64 --> PDF |
SAOPĆENJA OBRAZOVANJE VISOKOKVALIFIKOVANIH STRUČNJAKA ZA ŠUMARSTVO I DRVNU INDUSTRIJU U FRANCUSKOJ Za obrazovanje visokokvalifikovanih šumarskih stručnjaka postoji u Francuskoj samo jedna visoka škola — Nacionalna škola za vode i šume (Ecole nationale des Eaux et Forets) sa sedištem u Nansiju. Ovo je jedna od najstarijih šumarskih škola u Evropi (osnovana je 1824 god.). Za spremanje pak visokokvalifikovanih stručnjaka za drvnu industriju i trgovinu drvetom osnovana je u Parizu posle prvog svetskog rata (1934 g.) Viša škola za drvo (Ecole Superieur du Bois). S obzirom na reformu visoke šumarske nastave kod nas, koja je u toku, a naročito s obzirom na stvaranje novih oblika nastave za obrazovanje visokokvalifikovanih stručnjaka za drvnu industriju (drvno-industriskih otseka na šumarskim fakultetima) — mislimo da je dobro da se naši šumarski stručnjaci upoznaju u najkraćim potezima sa organizacijom i radom ovih škola. Visoka škola za vode i šume Kao i svuda tako je i u Francuskoj stvaranje određenog sistema školovanja bilo uslovljeno organizacijom šumarske službe, odnosno potrebama ove službe za kadrovima. Više administrativne šumarske funkcije prodavane su u XVI veku od strane kralja za novac, pa su vremenom postale i nasledne. Tako su se tokom XVII veka stvorile t. zv. šumarske porodice. K o 1 b e r svojom reformom (1669 g.) akida ovakav način dobijanja šumarskih zvanja i vezuje ga za specijalni izbor pojedinaca kojima se ova zvanja mogu dodeliti. Izbor su vršili specijalni šumarski sudovi (Table du mambre du departement) a na predlog najvišeg terenskog šumarskog službenika (Grand-Maitre). Pri izboru se cen:la časnost i sposobnost kandidata za vršenje šumarske službe, koji je kod tog najvišeg terenskog šumarskog službenika morao da polaže neku vrstu prijemnog ispita. Kako su se kandidati uglavnom regrutovali iz već postojećih šumarskih porodica, koje su imale vrlo veliki ugled i bile skoro ravne plem´ćima, to je ukidanje privilegije dobijanja šumarskog zvanja bilo manjeviše formalno, pošto su i dalje zvanja ostajala u tim porodicama. Na ovaj način vekovima sakupljana empiriska znanja čuvala su se u pojedinim šumarskim porodicama i usmeno predavala novim generacijama. Iz kruga njihovog iznikli su klasični francuski šumarski pisci, koji su ustvari udarili temelje docnije šumarske nauke u Francuskoj (Reaumur, Duhamel du Monceau, Buffon, Varenne de Fenille i dr.). Francuska revolucija (1789 g.) unosi krupne promene u sistem regrutovanja šumarskih kadrova i znatno utiče na dalji razvoj šumarske struke i nauke. Ona donekle prekida dotadanji razvoj i ukida privilegije koje su bile vezane za šumarska zvanja. Ova zvanja se sada dodeljuju uglavnom isluženim oficirima koji su bili zaslužni za revoluciju a delimično izbor vrši i Središna šumarska administracija. Stari šumarski kadar je velikim delom bio uništen za vreme revolucije a novi je bio stručno nespreman. Zbog ovoga nivo šumarske struke jako pada a i naučni razvoj se jako usporava. Ovakvo stanje šumarskih stručnjaka izaziva potrebu za organizovanijim stvaranjem novih kadrova. Tako se, što je vrlo značajno za postanak i razvoj šumarske stručne nastave u Francuskoj, 1800 g. ustanovljavaju t. zv. šumarski đaci, koji posle tri godine obučavanja kod konzervatera polažu ispit za prijem u šumarsku službu. Iako se posle stvaranja institucije šumarskih đaka puno diskutuje o potrebi otvaranja šumarskih škola, iako su činjeni i konkretni predloži za to (da se, naprimer, osnuje onoliko škola koliko ima konservacija) ipak je trebalo da prođe četvrt veka pa da 26 avgusta 1824 g. izađe kraljeva naredba u kojoj se između ostalog kaže da se »kod Središne administracije voda i šuma osniva škola u kojoj će se predavati svi delovi prirodnih, matematičkih i pravnih nauka, naročito one koje imaju veze sa šumama «. Dalje se propisuje, da izbor profesora, pravila o organizaciji škole, broj učenika i uslove za njihov prijem i trajanje nastave odobrava ministar na predlog generalnog direktora voda i šuma a po mišljenju Stručnog saveta. Škola je počela sa nastavom 1 januara 1825 g. i za vreme čitavog svoga rada do danas ostala najtešnje povezana, odnosno u sastavu šumarske administracije, kako je to ustvari i bilo propisano prvim aktom o njenom osnivanju. Posle osnivanja škole menja se i način regrutovanja šumarskih stručnjaka. Sada se šumarska zvanja popunjavaju jednim delom diplomiranim učenicima u Nansiju a drugim delom iz redova čuvarskog osoblja. Za ove poslednje najpre se traži šest godi |