DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 64     <-- 64 -->        PDF

SAOPĆENJA


OBRAZOVANJE VISOKOKVALIFIKOVANIH
STRUČNJAKA ZA ŠUMARSTVO
I DRVNU INDUSTRIJU U FRANCUSKOJ


Za obrazovanje visokokvalifikovanih šumarskih
stručnjaka postoji u Francuskoj
samo jedna visoka škola — Nacionalna
škola za vode i šume (Ecole nationale
des Eaux et Forets) sa sedištem u
Nansiju. Ovo je jedna od najstarijih šumarskih
škola u Evropi (osnovana je 1824
god.).


Za spremanje pak visokokvalifikovanih
stručnjaka za drvnu industriju i trgovinu
drvetom osnovana je u Parizu posle prvog
svetskog rata (1934 g.) Viša škola za drvo
(Ecole Superieur du Bois).


S obzirom na reformu visoke šumarske
nastave kod nas, koja je u toku, a naročito
s obzirom na stvaranje novih oblika nastave
za obrazovanje visokokvalifikovanih
stručnjaka za drvnu industriju (drvno-industriskih
otseka na šumarskim fakultetima)
— mislimo da je dobro da se naši šumarski
stručnjaci upoznaju u najkraćim
potezima sa organizacijom i radom ovih
škola.


Visoka škola za vode i šume


Kao i svuda tako je i u Francuskoj stvaranje
određenog sistema školovanja bilo
uslovljeno organizacijom šumarske službe,
odnosno potrebama ove službe za kadrovima.


Više administrativne šumarske funkcije
prodavane su u XVI veku od strane kralja
za novac, pa su vremenom postale i nasledne.
Tako su se tokom XVII veka stvorile


t. zv. šumarske porodice.
K o 1 b e r svojom reformom (1669 g.)
akida ovakav način dobijanja šumarskih
zvanja i vezuje ga za specijalni izbor pojedinaca
kojima se ova zvanja mogu dodeliti.
Izbor su vršili specijalni šumarski sudovi
(Table du mambre du departement) a
na predlog najvišeg terenskog šumarskog
službenika (Grand-Maitre). Pri izboru se
cen:la časnost i sposobnost kandidata za vršenje
šumarske službe, koji je kod tog najvišeg
terenskog šumarskog službenika morao
da polaže neku vrstu prijemnog ispita.
Kako su se kandidati uglavnom regrutovali
iz već postojećih šumarskih porodica, koje
su imale vrlo veliki ugled i bile skoro ravne
plem´ćima, to je ukidanje privilegije dobijanja
šumarskog zvanja bilo manjeviše
formalno, pošto su i dalje zvanja ostajala
u tim porodicama.


Na ovaj način vekovima sakupljana empiriska
znanja čuvala su se u pojedinim šumarskim
porodicama i usmeno predavala
novim generacijama. Iz kruga njihovog iznikli
su klasični francuski šumarski pisci,
koji su ustvari udarili temelje docnije šumarske
nauke u Francuskoj (Reaumur, Duhamel
du Monceau, Buffon, Varenne de
Fenille i dr.).


Francuska revolucija (1789 g.) unosi
krupne promene u sistem regrutovanja šumarskih
kadrova i znatno utiče na dalji
razvoj šumarske struke i nauke. Ona donekle
prekida dotadanji razvoj i ukida privilegije
koje su bile vezane za šumarska
zvanja. Ova zvanja se sada dodeljuju
uglavnom isluženim oficirima koji su bili
zaslužni za revoluciju a delimično izbor vrši
i Središna šumarska administracija.


Stari šumarski kadar je velikim delom
bio uništen za vreme revolucije a novi je
bio stručno nespreman. Zbog ovoga nivo
šumarske struke jako pada a i naučni razvoj
se jako usporava. Ovakvo stanje šumarskih
stručnjaka izaziva potrebu za organizovanijim
stvaranjem novih kadrova. Tako
se, što je vrlo značajno za postanak i razvoj
šumarske stručne nastave u Francuskoj,
1800 g. ustanovljavaju t. zv. šumarski
đaci, koji posle tri godine obučavanja kod
konzervatera polažu ispit za prijem u šumarsku
službu.


Iako se posle stvaranja institucije šumarskih
đaka puno diskutuje o potrebi
otvaranja šumarskih škola, iako su činjeni
i konkretni predloži za to (da se, naprimer,
osnuje onoliko škola koliko ima konservacija)
ipak je trebalo da prođe četvrt veka
pa da 26 avgusta 1824 g. izađe kraljeva naredba
u kojoj se između ostalog kaže da se
»kod Središne administracije voda i šuma
osniva škola u kojoj će se predavati svi
delovi prirodnih, matematičkih i pravnih
nauka, naročito one koje imaju veze sa šumama
«. Dalje se propisuje, da izbor profesora,
pravila o organizaciji škole, broj učenika
i uslove za njihov prijem i trajanje
nastave odobrava ministar na predlog generalnog
direktora voda i šuma a po mišljenju
Stručnog saveta.


Škola je počela sa nastavom 1 januara
1825 g. i za vreme čitavog svoga rada do
danas ostala najtešnje povezana, odnosno u
sastavu šumarske administracije, kako je
to ustvari i bilo propisano prvim aktom o
njenom osnivanju.


Posle osnivanja škole menja se i način
regrutovanja šumarskih stručnjaka. Sada
se šumarska zvanja popunjavaju jednim
delom diplomiranim učenicima u Nansiju a
drugim delom iz redova čuvarskog osoblja.
Za ove poslednje najpre se traži šest godi




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 65     <-- 65 -->        PDF

na terenske službe i ispit iz matematike i
osnovnih šumarskih predmeta. Docnije se
ustanovljavaju centri za njihovu obuku
(1840 g.) dok se najzad nije osnovala i Srednja
šumarska škola u Bares-u (Bares, 1865.
god.).


Škola u Nansiju se vrlo sporo razvijala
jer nije imala ni dovoljno nastavnog osoblja,
ni dovoljno materijalnih sredstava da
nastavu organizuje onako kako je to trebalo
da bude. Osim ovoga, školu je trebalo
braniti posle petnaestogodišnjeg postojanja
od zahteva da se ukine. Zahtevi za ukidanjem
škole u Nansiju bili su vrlo ozbiljni
i ozbiljno se pomišljalo na njeno ukidanje
jer, kako su protivnici škole isticali, za gazdovanje
sa šumama nije potreban nikakav
stručnjak sa visokom spremom, već je dovoljan
čuvar sa dužim iskustvom i položenim
ispitom. Do ove tvrdnje je dolazilo zato
što je čuvar tada, kako je gore pomenuto,
i inače mogao da zauzme iste one položaje
koje je zauzimao i apsolvent škole u
Nansiju. Zahvaljujući zauzimanje tadašnjeg
rukovodioca škole i istaknutog šumarskog
stručnjaka i naučnika Parada (Parade) škola
nije ukinuta.


Rezultat ove prve krize u životu škole
bio je taj da čuvari šuma nisu više mogli
da zauzimaju viša zvanja od šefa šumske
uprave, a pored toga za obrazovanje nižeg
i srednjeg kadra osnovane su Srednja i Niža
šumarska škola u Bares-u.


Sličnu krizu škola je doživljavala i posle
1880 godine kada se i u parlamentu
zahtevalo da se škola ukine, ističući da je
dovoljno da postoji samo Srednja šumarska
škola u Baru. Velikim naporima nastavnog
kadra i šumarske struke ukidanje škole je
sprečeno. mada su se krediti za školu znatno
umanjili i škola usled toga bila u dosta
teškom Doložaju duže godina.


Pored nedostatka materijalnih sredstava
škola je, u prvo vreme naročito, oskudevala
u nastavnom osoblju. Pored direktora
škole Bernard Lorentz-a i docnije Parade-
a. šumarskih stručnjaka, ostali nastavnici
su bili iz drugih struka. Ovo stanje se,
naravno, vremenom znatno popravilo, tako
da su danas svi stalni nastavnici inženjeri
šumarstva sa već stečenim visokim zvanjima
u šumarskoj administraciji.


Na kraju treba zabeležiti još dva značajnija
događaja iz novije istorije škole.
Godine 1922 Nacionalna škola za vode i šume
u Nansiju postaje Personne morale —
Etablissement d´utilite publique i iste godine
dobij a na pokoln od države 6.000 ha
šuma za svoje školsko dobro.


Nastava . — Nastava traje dve godine
i ima karakter specijalizacije, jer pripremne
godine ne postoje. Ovo je moguće zbog


toga što se u školu primaju učenici koji
već imaju biološka i tehnička znanja potrebna
za studiranje čisto stručnih disciplina.
S obzirom na kvalifikacije učenika i
prethodna znanja, koje imaju pri prijemu
u Školu, učenici se dele u nekoliko grupa
{vrsta): redovni učenici, slobodni učenici,
slobodni učenici stranci i slobodni slušaoci.


Za redovne učenike primaju se samo
mladići francuske nacionalnosti koji žele
da uđu u viši kadar Uprave voda i šuma.
Njihov je broj strogo ograničen. Svake godine
ovaj broj određuje Generalna direkcija
voda i Ministarstva poljoprivrede i to
prema stvarnim potrebama državne šumarske
administracije.


Prijem učenika se vrši konkursom za
koji postoji vrlo veliko interesovanje. Tako
se ponekad na konkurs javi po 200—300
kandidata od kojih se odabere samo 15—20
učenika.


Od određenog broja za prijem u školu
3/5 čine učenici koji su završili Nacionalni
institut (L´Institut National Agronomique)
a 1/5 oni koji su završili Politehničku školu
(L´Ecole Polytechnique). Oni se primaju
prema rangu koji su imali pri izlasku iz tih
škola i to dotle dok se ne popuni pomenuti
broj. Na kraju, poslednja petina ovoga broja
rezervisana je za t. zv. inženjere rada
(Ingenieurs des Travaux) t. j . za šumarske
stručnjake sa završenom srednjom šumarskom
školom, koja se nalazi u Bares-u.


Pored ovoga, za redovnog učenika traži
se da nije stariji od 25 godina, da je fizičke
konstitucije dobre i obaveza da će po izlasku
iz škole služiti određeni broj godina u
državnoj šumarskoj administraciji.


Kao što je rečeno, broj kandidata koji
će se primiti u školu određuje se svake godine
od strane Generalne direkcije voda i
šuma. Za poslednjih dvadeset godina ovaj
se broj kretao od 10 do 30.


Pored redovnih učenika mogu u školu
biti primljeni u granicama raspoloživih mesta
i t. zv. slobodni učenici. Oni mogu biti
primljeni samo pošto dokažu svedodžbom
ili ispitom da imaju dovoljno opšte i specijalno
srednje obrazovanje, naročito iz prirodnih
nauka i matematike kao i da su dobrog
vladanja. Odluku o njihovom prijemu
donosi Generalni direktor voda i šuma. Slobodni
učenici pohađaju sve kurseve i praktične
radove koji se izvode u školi.


Slobodni učenici stranci, pored uslova
koji se traže za redovne i slobodne učenike,
treba da dobro poznaju francuski jezik.


Na kraju, slobodni slušaoci se primaju
bez obzira na njihove kvalifikacije i znanje
a po odluci generalnog direktora voda
i šuma. To su obično sinovi privatnih sop


143




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 66     <-- 66 -->        PDF

stvenika šuma. Oni prate samo izvesne
kurseve i izvesne vežbe.


Školska godina traje od 1 oktobra do 31
jula sa prekidom nastave od 8—10 dana za
Božić i 15 dana za Uskrs a podeljena je na
dva semestra — zimski i letnji. Zimski semestar
posvećen je nastavi i vežbama u samoj
školi. U to vreme obavljaju se i izvesne
ekskurzije u okolini Nansija. Ceo letnji
semestar rezervisan je za praktičnu nastavu,
koja se uglavnom izvodi na studiskim
putovanjima u šumarske reone Francuske.


Slobodni slušaoci mogu učestvovati u
praktičnoj nastavi samo po specijalnom
ovlašćenju i u granicama raspoloživih mesta.


Nastavni plan. — Nastavni plan
obuhvata materiju iz pet različitih grupa:


1. Šumarske nauke: Gajenje šuma, Veštačko
pošuml javan je, Šumarska geografija,
Dendrometrija, Ekonomika šumarstva i
Uređenje šuma, Zaštita šuma, Eksplotacija
šuma i drveta, Tropsko šumarstvo;
2. Primenjene prirodne nauke: Šumarska
botanika, Biljna patologija, Šumarska
pedologija, Šumarska zoologija, Biologija
dslatkih voda i Akvikultura, Sinegenetika,,
Genetika;
3. Šumarsko inženjerstvo: Topografija,
Trasiranje, konstruisanje i održavanje puteva,
Otpornost materijala, Šumarske konstrukcije,
Beton i mostovi, Konservacija zemljišta
i planinsko gazdovanje;
4. Pravo i administracija: Građansko
pravo, Krivično pravo, Administrativno
pravo, Šumarsko pravo. Organizacija službe;
5. Živi jezici: Nemački ili engleski (tehnički
rečnik) prema izboru.
Pored ovih disciplina učenici za vreme
školovanja slušaju i određene vojničke discipline
u okviru časova vojne nastave.


Ukupan broj časova kako za pojedine
predmete tako i ukupno, kao i vrste i obim
praktičnih terenskih vežbi i ekskurzija vide
se iz priloženog nastavnog plana. Interesantno
je da nastavni plan nije stabilan.
On se utvrđuje svake godine nanovo, odnosno
korigira, i tako korigiran zvanično objavljuje
od strane direktora škole.


Slično je i sä nastavnim programima.
Oni kao takvi skoro i da ne postoje. Pre
svakog semestra na skupu nastavnika utvrđuje
se šta će se predavati iz pojedinih disciplina
a svakog meseca se sastaje nastavnički
savet i utvrđuje značajnije partije
i odnose između pojedinih disciplina.


Jezici su jedini opcioni predmeti. (Vidi
nastavni plan).
Ispiti . — Ispiti su pojedinačni i opšti
iz pojedinih disciplina, a ocenama se oce


njuju i praktični radovi. Važniji predmeti
se polažu tri puta, dvaput kao pojedinačni
ispit, t. j . pred predmetnim nastavnikom,
i jedanput kao opšti ispit t. j . pred »žirijem
« od dva nastavnika. Manje značajni
predmeti polažu se samo dvaput, jednom
kao pojedinačni i drugiput kao opšti. Samo
iz izvesnih predmeta se polaže samo jedan
ispit (kao na pr. iz Sinegenetike).


Na kraju godine izvlače se četiri predmeta
koja se polažu zajedno kao završni
ispit godine pred specijalnim »žirijem« koji
čine pretsednik Saveta administracije, direktor
škole, predmetni nastavnik i još jedan
nastavnik.


Ispiti su usmeni, ali nastavnik može
zahtevati da se ispit obavi i pismeno. Što
je naročito interesantno, ispiti se ne mogu
ponavljati. Datumi polaganja ispita saopštavaju
se kandidatima na 15 dana ranije.


Ispiti se ocenjuju ocenama od 5 do 20.
Uspešno je završio školu onaj koji je položio
sve predmete i dobio najmanju srednju
ocenu 12. O postignutom rangu učenika vodi
se strogo računa, a rang postignut u školi
ima velikog uticaja na dobijanje povoljnijeg
mesta u šumarskoj administraciji.


Redovni učenici po završetku škole dobijaju
diplomu inženjera voda i šuma, a
slobodni učenici diplomu civilnog inženjera
voda i šuma.


Strani slušaoci nisu obavezni da polažu
ispite, i ne dobijaju nikakvu diplomu. Ukoliko
polože kakav ispit, odnosno ukoliko im
se dozvoli da polažu izvesne ispite, mogu
dobiti certifikat o tome u kome se navodi
tačno predmet koji je polagan.


Nastava je obavezna za sve redovne učenike,
a za slobodne učenike samo utoliko
ukoliko žele da dobiju diplomu.


Školski režim. — Škola u Nansiju
je internatskog tipa. Svi neoženjeni učenici
po pravilu stanuju u školskom internatu.
Može se dozvoliti samo redovnim učenicima
čiji su roditelji u Nansiju da ne stanuju
u internatu. Oženjeni učenici su eksterni.


Sv´ se učenici hrane u školskom restoranu.
U načelu i učen´ci koji ne stanuju u
´´nternatu obavezno ručavaju sa drugovima
iz svoje generacije. Učenici sami upravljaiu
domom i restoranom preko odbora koji
čine učenici i jedan od profesora.


Redovni učenici primaju godišnju minimalnu
platu, zatim naknadu za uniformu,
naknadu za troškove pri studiskim putovanjima,
za stanovanje u Nansiju i dodatak
za skupoću. Slobodni učenici nemaju nikakve
naknade. Sve troškove školovanja snose
sami, pa i troškove ekskurzija i studiskih
putovanja. S obzirom na platu koju
redovni učenici primaju, treba imati u vidu
da se oni već od prijema u školu sma




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 67     <-- 67 -->        PDF

145




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 68     <-- 68 -->        PDF

146




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 69     <-- 69 -->        PDF

0


traju službenicima šumarske administracije.
Zato im se već od ove plate odbija 9°/o
za penzioni fond.


U slučaju da učenik docnije u službi ne
ispuni obavezu da određeni broj godina
provede u državnoj administraciji, t. j . napravi
prekid u toj službi, — on je dužan da
vrati državi čitav iznos koji je primio za
vreme školovanja u Nansiju.


Evidencija učenika i svega onoga što je
u vezi sa njegovim radom u školi vodi se
putem dosijea. Jedan dosije sa svim podacima
o učeniku postoji kod svakog profesora.
U njega profesori uvode pored ocena
i sva ostala zapažanja o učeniku. Isti takvi
dosijei za svakog učenika postoje kod t. zv.
inspektora nastave (jedan od profesora koji
je zadužen nastavom, odnosno da vodi
računa o učenju) i u njih se beleže svi podaci
iz profesorskih dosijea. Tako inspektor
nastave zna svakog momenta kakav je
pojedini učenik, odnosno koji je u rangu.
Na kraju, dosijei postoje i u direkciji škole.


O vladanju učenika vodi računa t. zv.
generalni nadzornik (Le Surveillant General)
koji je u stalnom kontaktu sa inspektorom
nastave. On daje na kraju godine i
ocenu o opštem vladanju učenika.


Disciplina je u školi vrlo stroga. Za školske
prestupe kaznu izriče direktor (zatvor),
a za disciplinske prestupe (pošto se redovni
učenici smatraju već službenicima) izriču
se disciplinske kazne prema postojećim državnim
propisima odnosno sudi, kao i ostalim
šumarskim funkcionerima, disciplinski
savet (Conseil de discipline).


Na kraju treba pomenuti, da se učenici
za vreme školovanja mogu u samoj školi
baviti svim sportovima, a škola o svom trošku
organizuje časove šofiranja, jahanja i
mačevanja.


Učenici su osigurani, kao i svi ostali šumarski
službenici, kod socijalnog osiguranja
{La Securite Sociale).


Organizacija upravljanja. —
Škola nije u sastavu Univerziteta, već kao
zasebna škola, u sastavu šumarske administracije
i pod direktnim rukovodstvom Ministarstva
poljoprivrede, odnosno Generalne
direkcije voda i šuma.


Ona ima svojstvo pravnog lica, svoj zaseban
budžet i može primati poklone i legate,
a može činiti i servisne usluge iz šumarstva
i izrađivati projekte.


Imovinom škole upravlja Savet administracije
(Conseil d´Administration) čije članove
postavlja Generalna direkcija voda i
šuma. Savet ima 11 članova među kojima
su lica iz Generalne direkcije, razne ličnosti
iz administracije i čak privatni sopstvenici
šuma. Oni se staraju i o finansiskim
sredstvima škole, koja se sastoje, kao što


je to pomenuto, iz budžeta, specijalnih kredita
Ministarstva poljoprivrede i dotacija
iz Šumarskog nacionalnog fonda.


U krajnjoj liniji sve krupnije odluke definitivno
donosi Generalni direktor voda i
šuma.


Poslovima u školi i nastavom rukovodi
direktor škole uz pomoć pomoćnika direktora,
generalnog sekretara škole, inspektora
nastave (Inspecteur des Etudes) i generalnog
nadzornika.


Organizacija nastave i nastavnici.
— Nastava se izvodi prema nastavnom
planu a sastoji se od predavanja,
vežbanja u samoj školi ili u laboratorij ama
Stanice za šumarska istraživanja i eksperimente
koja se nalazi u samoj školi kao
jedan njen deo (La Station de Recherches
et Experiences Forestieres) zatim od ekskurzija,
vežbanja na terenu i praktičnih radova
u školskoj šumi (školsko dobro).


Vežbanjima i terenskoj nastavi pridaje
se vrlo veliki značaj. Prema izjavama direktora
i nastavnika škole insistira se na
izvesnoj reformi nastave, koja će se uglavnom
sastojati u smanjenju broja časova
predavanja i povećavanju časova praktičnog
rada i ekskurzija. Osim ovoga, postoji
namera da se uvede staž u određenim organizacionim
jedinicama šumarske službe,
gde bi učenici još za vreme školovanja prošli
kroz sve faze i vrste šumarskog poslovanja.


Predmeti su grupisani u pet grupa, kako
se to vidi iz nastavnog plana: šumarske nauke,
šumarsko inženjerstvo, prirodne nauke,
pravo i zakonodavstvo i živi jezici.
Ove grupe pretstavljaju ustvari pet katedara
u kojima su grupisani srodni predmeti.


Na katedri šumarskih nauka postoje tri
titulama profesora (Titulaire de la chaire)
i dva predavača (Charge de cours), na katedri
šumarskog inženjerstva samo dva
predavača, na prirodnim naukama dva titulama
profesora i četiri predavača, na katedri
prava i zakonodavstva četiri predavača
i na živim jezicima dva predavača.
Ukupno ima u celoi školi 19 nastavnika,
odnosno 17 za stručne predmete, jer dva
predaju jezike.


Iako škola uživa visoki ugled, ne samo
u Francuskoj već i u svetu, ipak njeni profesori
nemaju status profesora Univerziteta.
Oni zadržavaju zvanja koja su imali
u šumarskoj administraciji {Ingenieur, In_
geenieur Principal, Conservateur General)
dodajući tome zvanju zvanja titularnog
profesora ili predavača (Conservateur, Titulaire
de la chaire, Ingenieur principal,
Charge de cours).




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 70     <-- 70 -->        PDF

t


Titularni profesori se biraju na konkursu
koji raspisuje Generalna direkcija. Ako
se radi o profesuri koja je rezervisana za
zvanje generalnog inspektora onda u konkursnom
žiriu učestvuje direktor Generalne
direkcije voda i šuma, šef personala šumarske
administracije« svi generalni inspektori
D´rekcije. direktor škole i 4 profesora
škole. Predavače postavlja direktor
Direkcije voda i šuma bez konkursa.


Asistenata ima vrlo malo. Interesantno
je da nastavnik koji ne radi istovremeno u
Stanici za šumarska istraživanja ne može
imati asistenta. On može, eventualno, samo
povremeno dobijati kao pomoć asistenta iz
ove Stanice.


Funkcije nastavn´ka prestaju u slučaju
dužeg otsustvovanja, premeštajem iz škole,
ostavkom i odlaskom u penziju. Puna
penzija se stiče pod uslovima koji važe za
sve službenike šumarske administracije: za
zvanja inženjera i glavnog inženjera potrebno
je da kandidat ima 57 godina života
i 25 god;na službe a za direktora direkcija
šuma (Conservateur) 60 godina života i 30
god´na službe.


Nastavnici škole su plaćeni kao i ostali
službenici šumarske administracije prema
zvanju koje imaju. Za rad u školi imaju
specijalan dodatak za nastavu, a ako rade
u Stanici za šumarska istraživanja onda
imaju dodatak za istraživanja.


Osvrt na izloženo. — Kao što se
vidi, režim studiranja i način života učenika
u školi u Nansiju je vrlo racionalan i
ekonomičan. Studenti žive u školi, u školskom
internatu koji je u dvorištu škole.
Posećivanje predavanja je obavezno. Vežbe,
ekskurzije i praksa takođe.


Sama nastava je tako organizovana da
se najveći deo nastavne materije nauči na
predavanjima i vežbama. S obzirom na ovo,
a i s obzirom na činjenicu da se u školu
primaju samo najbolji među odličnima, ne
postoji ni padanje na ispitima, niti osipanje
u toku studija. Svi koji se upišu u školu
završe je na vreme. Ovde je težnja za
ekonomičnošću u obrazovanju najviših šumarskih
kadrova došla do punog izražaja.
Novac investiran u obrazovanje kadrova
amortizuje se sigurno i za najkraće moguće
vreme. Ne gube se ni investicije, ni trud,
ni vreme u eventualnom neproduktivnom
produžavanju studija ili još neprođuktivnijem
čekanju za zaposlenje.


Isto je tako značajno i to, da je Nacionalna
škola za vode i šume u Nansiju pod
neposrednim rukovodstvom Generalne direkcije
šuma u Parizu, odnosno da je potpuno
uklopljena u sistem šumarske administracije.
Ovim je postignuto potpuno´ povezivanje
rada škole i njene naučno-is


traživačke službe sa praksom i ostvaren
uzajamni uticaj nauke i nastave na praksu
a ove opet na nauku i nastavu.


Viša škola za drvo


Drvo se i u Francuskoj, kao i u ostalim
zemljama u svetu, vrlo mnogo i neracionalno
upotrebljavalo sve do prvog Svetskog
rata. U prvom Svetskom ratu a i neposredno
posle njega usled sve veće potrošnje drveta
i sve svestranije njegove primene
(upotrebe) pojavila se potreba za što boljim
(racionalnijim) iskor´šćenjem ovoga
zaista dragocenog materijala.


Međut´m, da bi se pristupilo njegovom
racionalnijem iskorišćavanju trebalo je
najpre upoznati drvo, sistematski i naučn´m
metodama ispitati njegova svojstva,
metode obrade i mogućnosti primene. Odmah
u početku je konstatovano da se sistematski
i na š´rem planu ovoj materiji do
tada u Francuskoj nije poklanjala dovoljna
pažnja.


Zato se posle višegodišnjih diskusija u
stručnoj štampi i javnosti najpre osniva
Inst;tut Nacional du Bo´s sa zadatkom da
se bavi proučavanjem svih problema u vezi
sa proizvodnjom, preradom i primenom
drveta. Inst´tut je slobodno udruženje koje
č:ne pretstavnici federac´ja i sindikata, onih
koii se bave eksploatacijom šuma. industrijalaca
i trgovaca drvetom, vlasnika šuma,
zatim oretstavnici Generalne direkcije šuma
i Odeljenja za tehničku nastavu Ministarstva
prosvete.


Institut National đu Bois na svojoj sedme!
od 20 novembra 1934 g. doneo je odluku
da se u Parizu osnuje Ecole Superieure
du Bois, čiji bi zadatak bio da obrazuje
specijaliste za drvo i drvnu industriju
iz redova on´h koji su već završili neku visoku
školu, kao i da Druži potrebno specijalno
obrazovanje nraktičarima iz drvne industrije,
drvno-industriskim sopstvenicima
i treovcima drvetom.


Škola je počela sa radom iste gođ;ne
H934 g.) u nrostornama Ecole Nationale des
Arts et Metiers, 151, Boulevard de l´Höpital.
i docnije je preseljena u Rue de Crenelle.
84.


Kontrolu nađ radom škole vrši Generalna
direkc´ja šuma i Ministarstvo prosvjete.
Dekretom od 26 januara 1935 g. škola je
priznata od strane države.


Učenici. — Nastava u ovoj školi traie
jednu odnosno dve godine, već prema
tome kakve kvalifikacije kandidati imaju,
odnosno da li se upisuju u prvu ili odmah
u drugu godinu studija.


Za upis u prvu god´nu ne traže se nikakve
prethodne školske kvalifikacije. Učenici
se primaju putem konkursa, posle ko




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 71     <-- 71 -->        PDF

ga polažu primjeni ispit, koji se sastoji iz
dva dela: pismenog i usmenog. Pismeni
ispiti se polažu iz francuskog jezika (pismeni
sastav sa opštom temom), Matematike,
Fizike i Hernije i zatim t. zv. kvalifikacioni
ispiti iz specijalnih poglavlja fizike,
prirodn.h nauka i organske hernije.
Usmeni ispiti se sastoje od obaveznih i fakultativnih.
Obavezni su Matematika, Fizika
i Hernija, Prirodne nauke, Geografija
i jedan strani jezik. Fakultativni su još jedan
strani jezik i tehnički ispit. Učenici
koji se upišu u prvu godinu dobijaju posle
dve godine školovanja diplomu škole (le
diplome de l´Ecole).


U drugu godinu se primaju kandidati,
prvo, koji imaju diplomu ma koje visoke
škole, ali nemaju inženjersku diplomu priznatu
od države. Uslovi studiranja su jednaki
i za jedne i za druge. Razlika je samo
u tome, što oni prvi (bez inženjerske diplome)
dobijaju posle godinu dana studija samo
diplomu škole, kao i oni koji se upisuju
u ´prvu godinu, dok međutim oni drugi
(sa inženjerskom diplomom) dobijaju inženjersku
diplomu Visoke škole za drvo (le
diplome d´Ingenieur d´Ecole Superieur du
Bois).


Škola je privatna, ali je priznata od države.
Izdržava se od školarine i školskih
taksa i od dotacija privrednih organizacija
i sindikalnih organizacija drvne industrije
i trgovine drvetom.


Nastavni plan. — Nastavni plan


škole je vrlo interesantan. Iako škola traje


samo dve godine, i u školu se primaju i


učenici skoro uopšte bez kvalifikacija, ipak


je nastavni plan vrlo specijalizovan i na


prvi pogled izgleda da ima isuviše predme


ta. Od ovoga je došlo zbog toga što se po


šlo od principa da je materija škole skroz


specijalistička. Tako i predmeti koji se na


laze u nastavnom planu nisu predmeti u


smislu predmeta koji se predaju na primer


na fakultetima, već su to manje više speci


jalna poglavlja iz niza materija. Ustvari


škola daje jedno dopunsko znanje, konkret


no potrebno za drvnu industriju i trgovinu


u najužem smislu. (Vidi nastavni plan).


NASTAVNI PROGRAM VISOKE ŠKOLE
ZA DRVO U PARIZU


Prva godina


Br.


časova


pune naučnog i opšteg znanja:


Matematika 42


Mehanika 16


Organska hernija 24


Biologija bilja 11


Jezici (franc, engleski ili nemački) 30


Tehnička znanja:
Tehnologija industrije 42
Tehnologija metala 10
Otpornost materijala 10
Industriske konstrukcije 12
Mašine i motori 40
Elektricitet i elektrotehnika 35
Topograf.ja 10
Ekonomika šumarska 17
Primenjena mehanika kod mašina
za drvo i kod ručnih aparata 12
Tehnologija stolarstva 32
Ekonomska i pravna znanja:
Građansko pravo 22
Trgovačko pravo 26
Fiskalno zakonodavstvo 10
Radno zakonodavstvo 10
Politička ekonomija 36
Računovodstvo 44
Naučna organizacija rada 15


Praktični radovi u prvoj godini
(čas traje 2—4 sata)
Br.


časova
Biologija bilja 9
Industrlsko crtanje 24
Stolarsko crtanje 25
Mašine i motori


5
Elektrotehnika


10


Topografija 4
Obrada drveta


20


Druga godina
Br.
časova


Znanja koja se odnose na drvo i šumu:
Šumarska botanika 60
Struktura i anatomija drveta 13
Greške drveta 5
Fizička svojstva 15
Mehanička svojstva 10
Hernija drveta 18
Drvo u trgovini 30


Proizvodnja i trgovina:
Šumarska ekonomika 16
Merenje drveta 10
Šumarska geografija 20
Eksploatacija šuma i trgovina
oblovinom 30
Trgovina rezane građe 15
Eksploatacija tropskih šuma 15


Tretiranje i zaštita drveta:
Oštećenje od gljiva 10
Oštećenje od insekata 10
Zaštita i melioracija drveta 8
Sušenje drveta 15


Prerada drveta:
Mašine za struganje 15
Mašlnska prerada 11
Organizacija fabrika i sušnica 23