DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Prije II. Svjetskog rata trasirala je eki pa šumarskih inžinjera pod rukovodstvom Ing. M. Ježića autobusnu stradu od željezničke stanice Rudopolje na jezero Kozjak u dužini od cea 19 kilometara (5 km kraće od postojeće ceste Vrhovine—Plitvička Jezera). Trasa je bila po stručnjacima ispitana i prihvaćena — međutim je i ona završilau ladici stola. Č;tamo u dnevnoj štampi, da je prihvaćena trasa autostrade željeznička stanica Javornik—Plitvička Jezera, kako je to predlagala i Glavna Uprava za šumarstvo. Stanica Javornik je susjedna stanica Rudopolju na ličkoj željezničkoj pruzi, pa je to uglavnom ista solucija kao i ova naprijed Rudopolje—Plitvička Jezera. Ta pruga je 5 do 7 km kraća od ceste Vrhovine— Plitvička Jezera. Daljnju brigu i rad oko uređenja i podizanja Plit. Jezera vodila je bivša Zemaljska vlada u Zagrebu preko Građevinske direkcije u Otočcu, a njezin dugogodišnji šef, Ing. Bozo Botić podigao je mnoge manje mostiće, prelaze, stube i vidikovce, a u staroj Jugoslaviji Ministarstvo šuma i rudnika putem Direkcije šuma u Sušaku, jer su šume i svi objekti uz Plit. Jezera bili upisani u grunt. vlasnost Erara bivše Jugoslavije, s kojima je upravljala Direkcija šuma u Sušaku putem svoje podređene šum. uprave u Plit. Ljeskovcu. S osobitom ljubavi i zanosom posvetio se je tada podizanju Plit. Jezera dugogodišnji građevinski referent Direkcije šuma u Sušaku Ing. Ante Premužić, koji je trasirao i izgradio naročito mnogo turističkih staza i puteva na Jezerima i bližoj i daljoj okolici, uredio i opisao Plitvičke spilje, I mnoga udruženja i pojedinci nastojali su, da u svakoj prigodi naglase nenatkriljive ljepote Plitvičkih Jezera, osobito potrebu da se urede i moderniziraju. Kod Ministarstva šuma i rudnika bilo je nešto više razumijevanja za prijedloge Direkcije šuma za radove na Plitvičkim Jezerima i odobravano je redovno godišnje svota od Din 100.000 za uređenje Plitvičkih Jezera. Ovako se je bar popravljalo, čistilo, mijenjalo i dalje izgrađivalo i svaki je posjetilac mogao ipak lagano, udobno i bez ikakvih zapreka pregledati svaki kutić Plitvičkih Jezera i do kraja osjetiti i iskoristiti sve prirodne ljepote, koje pružaju Plitvička Jezera. Teško je ocijeniti, jesu li Jezera privlačn´ja i ljepša u ljeti s bujnim zelenilom, s jeseni sa sjajem već požutjelog lišća i bujn´h slapova, ili preko zime, kada je svako drvo novogodišnja jelka, posuta finim bijelim iglicama snijega i leda kraj dugih i debelih smrznutih mlazova, jedinstvenih slapova i jezerskih kaskada. Bez daljnjega možemo utvrditi: Jezera su stalno lijepa. Plitvička Jezera su se uređivala, ali i oštećivala. Bogate šume u neposrednoj okolici buržoazija je bezdušno eksploatirala, a naš čovjek za malu zaradu haračio. Bogata divljač (srne, medvjedi, tetrijebi, pa pastrve, raci i t. d.) nemilosrdno se je ubijala. Danas su Plitvička Jezera zaštićena. Zakonom su proglašena Nacionalnim parkom, kojim upravlja posebna Uprava u sastavu od geoloških, građevinskih, šumarskih, poljoprivrednih, urbanističkih i t. d. stručnjaka, koji će ih znati i moći unapređivati i za naše potomstvo sačuvati. Uprava Nacionalnog parka sa sjedištem u Pl. Ljeskovcu počela je radom 1. I. 1951. na čelu sa šumar, inžinjerom, a pod rukovodstvom Minist, šumarstva, kasnije Glavne uprave za šumarstvo. Kod Ministarstva šuma bio je osnovan Stručni savjet, koji je radio u vezi sa Zakonom i Uredbom za Nacionalni park Plitvičkih Jezera. Stručni savjet sačinjavali su predstavnici: Jugosl. akademije znanosti i umjetnosti, Prirod.-matematskog fakulteta, Tehničkog, Poljoprivrednog, Šumarskog fakulteta, Geološko paleontol. muzeja, Zoološkog muzeja, Savjeta za zaštitu spomenika kulture i prirod, rijetkosti kod Minist, za nauku i kulturu, Sanitarne inspekcije, Minist, narodnog zdravlja, Minist, građevina, Komiteta za vodoprivredu, Hidrometereol. službe, Direkcije za puteve, Komiteta za turizam, Minist. U. P., Glavne uprave za ribarstvo, Direkcije elektroprivrede, Uprave Gener. Urbanističkog plana, Konzervat. zavoda, Odjela za zaštitu prirod, rijetkosti, Odjela za zaštitu spomenika kulture, Hrvat, prirodoslol. društva, Društva inžinjera i tehničara, Sekcije arhitekata, Šumar, društva, N. O. kotara Titova Korenica i Otočca i Glavne uprave za šumarstvo. Stručni savjet je savjetodavni organ Glavne uprave za šumarstvo i ima za zadatak, da proučava, stavlja prijedloge i daje mišljenja za rješavanje stručnih pitanja Uprave, zaštite i unapređenja Nacion. parka. Savjet je radio u sekcijama: šumarskoj, botaničkoj, zoološkoj, geološko-hidrološkoj i arhitektonsko-inžinjerskoj. Danas su gornje Uredbe i Savjeti možda nešto izmijenjeni, ali smjernice uprave i rada se provađaju. U Nacionalnom parku propisane su i posebne mjere sa svrhom, da se zaštite niže navedene kategorije objekata: 1. Sedrene barijere, sedra, seđrotvore. t. j . mahovine i alge i treset, 2. špilje i špiljski organski svijet, 3. erozijski i đenudacijski oblici korita |