DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 78 <-- 78 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI 1 SAVJETOVANJE O ZAŠTITI SUMA SAVEZNOG ZNAČAJA Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije organizirao je ovo Savjetovanje koje je ujedno prvo jugoslavensko Savjetovanje o zaštiti šuma. Održano je u Zagrebu u vremenu od 21.—29. marta ove god. Radi izvanredne važnosti materijala, koji su se na ovom Savjetovanju tretirali, Savez je odlučio da se referati, koreferati i diskusije i zaključci štampaju u posebnoj ediciji, pa radi informacije naših čitalaca donosimo samo kratki izvještaj o toku Savjetovanja. Savjetovanju su prisustvovali kao gosti: Blaž Kalafatić, član Izvršnog vijeća NR Hrvatske, ing. Jefta J e r e m i ć, sekretar Saveza polj. šum. komora i predstavnik glavnog odbora sindikata, dr. Miljenko Plavsić , dekan Polj. šum. fakulteta u Zagrebu, dr. Svetislav Z i v o j i n o v i ć, predstavnik beogradskog Šumarskog fakulteta, ing. Srba Todorović. direktor Savezne uprave za zaštitu bilja, predstavnici naše kemijske industrije, republičkih Sekretarijata za šumarstvo i instituta za šumarska istraživanja i drugi. Republička društva delegirala su 70 predstavnika. Savjetovanje je otvorio Predsjednik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije drug Rajica D j e- k i ć. Savjetovanje je pored ostalih pozdravio ing. Mato B u t k o v i ć, predsjednik Sum društva Hrvatske. Zatim je dr. Milan A n d r o i ć podnio referat: Zaštita šuma i njeneo značenje u šumskoj privredi Jugoslavije. U svom izlaganju drug Milan Androić je naglasio ekonomsku i zaštitnu funkciju šuma uopće, a osobitim osvrtom na stanje u našoj zemlji. On je iznio primjere ekonomskog značenja Sum, šteta u nekim evropskim zemljama (Njemačka, Cehoslovačka) i Americi, te konstatirao da su gubici uslijed šteta u našim šumama nerazmjerno veliki. Prema statističkim podacima u posljednje 3 godine gubici uslijed štetnog djelovanja čovjeka i elementarnih nepogoda iznose 5´%> od prosjeka vrijednosti brutto posječene godišnje drvne mase za isto razdoblje. Vrijednost šumske takse brutto posječene drvne mase u 1957. god. iznosila je 13,308.468.000 Din, pa su gubici uslijed prije navedenih faktora penju na 650 milijuna dinara. Referat je tome dodao minimalno procjenjenu štetu samo od gubara na ograničenoj šum. površini, pa se štete povećavaju na preko 1 milijardu dinara. Veoma je teško procjeniti štete koje uzrokuju različiti štetni bio tiki i abiotski faktori, jer se evidencija o tim štetama vodi površno ili se uopće ne vodi. Ipak podaci, iako nepotpuni, govore da su štete u šumama u našoj zemlji ogromne. Ukupno se štete (uračunavši štete na šum. tlu i sastojini) kreće u visini šumske takse godišnje brutto posječene drvne mase. Samo u NR Sloveniji stručnjaci su izračunali da te štete iznose godišnje preko 3,8 milijardi dinara. U svome referatu autor se osvrnuo na najvažnije štetne faktore, te iznio brojke, koje govore o visini šteta u pojedinim republikama. On je ukazao na potrebu uske saradnje stručnjaka iz područja uzgajanja, uređivanja, eksploatacije i zaštite šuma. O toj saradnji ovisi, da li ćemo imati zdrave i otporne sastojine. Naglašena je važnost preventivnih mjera u zaštiti šuma, jer je lakše spriječiti nego liječiti. U referatu su posebno obrađena poglavlja o štetama od mraza, studeni, suše i vjetra, požara, patogenih gljiva, insekata, stoke, divljači i čovjeka. Za svaku vrstu nabrojenih šteta izneseni su podaci o njihovoj veličini u drvnoj masi i izraženi u novčanoj vrijednosti za pojedine republike i sumarno za područje cijele Jugoslavije. Analizirani su uzroci koji su doveli do pojedinih šteta, a naročito je obrađen tok kretanja šteta od čovjeka u vremenu od prije rata do danas. Drug Androić je dalje naglasio, da ne pretendira da je obuhvatio sve probleme zaštite šuma, no ono što je rečeno dovoljno osvjetljava teško stanje našeg šumarstva, koje proizlazi iz niskog šumskog fonda i prirasta naših šuma uz ogromne gubitke uslijed nekontroliranog štetnog djelovanja biotskih i abiotskih faktora. Sve naše mjere, da se šumski fond poveća a prirast podigne (očetinjavanje naših šuma, podizanje brzorastućih plantacija itđ.) predstavljaju ustvari Sizifov posao, ukoliko ne budemo u stanju spriječiti ogromne gubitke uslijed šumskih šteta. A zato je potrebna oprema, te kadrovi i dobro postavljena organizacija zaštite šuma. Nemamo dovoljno specijalista, a oni koji se osposobe za zaštitu stavljaju se na druge dužnosti. Organizacija zaštite šuma u sadašnjoj organizaciji šumarstva nije uopće našla svoje mjesto. Upravo stoga i mjere koje se poduzimlju nisu uvijek provedene dovoljno stručno i na vrijeme a potrebna oprema nedostaje. Poslije Oslobođenja ulažu se znatna sredstva za suzbijanje raznih štetneika. Potrebno je reći da je Savezna uprava za zaštitu bilja s uspjehom koordinirala akcije za suzbijanje nekih štetnih insekata i bolesti u savezn´m okvirima. Ali to uz neaktivnost djela šumarskog osoblja koje zaštitu šuma nije smatralo svojom dužnošću, nije moglo |