DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Ing. E Georgijević: O šumskim požarima. Šumski požari su poseban problem zaštite šuma. Ing. Georgijević je dao analizu gubitaka uslijed požara u šumi, pa izračunao da šteta po 1 ha pod kulturom smrče iznosi 71.300 Din, a po 1 ha sastojine jele i bukve (B = 0.7, J = 0.7) 350.000 Din. God. 1957. zahvatio je požar na teritoriju BiH šumsku površinu od 803 ha. Šteta je procijenjena na 300 milijuna. Stoga u zaključku ing. Georgijević preporučuje mjere radi smanjenja šteta od požara. Dr. M. Krstić: Nekoliko fitopatoloških problema u našem šumarstvu i uloga organizovane zaštite šuma u njihovom rješavanju. Dr. Krstić je izabrao 4 tipična primjera iz prakse, koji dovoljno govore o velikim materijalnim i finansijskim gubicima, koje imamo uslijed epifitocija. Prvi primjer govori o truleži u bukovim sastojinama. Ovu trulež uzrokuje gljiva U n g u 1 i n a fomentaria) (Fomes fomentarius). U čistim bukovim sastojinama istočno od Boranja (Srbija) tehnička drvna masa smanjena je uslijed ove truleži za 8—15´%>. Problem raka kestenove kore, bolest topola i bolesti u šumskim rasadnicima su daljnji primjeri kojima je dr. Krstić potkrepio tvrdnju da su gubici uslijed gljivičnih oboljenja u šumama veliki te da je neophodno potrebno u tom pogledu organizirati efikasnu zaštitu šuma. prof. dr. S. Zivojinović: Ekonomski značaj štetnih insekata u produkciji nekih brzorastućih lišćara. Dr. Zivojinović je u svom koreferatu naglasio koliki je značaj nekih brzorastućih lišćara za našu šumsku privredu. On je istakao potrebu uzgoja brzorastućih vrsta radi oskudice na četinjarskom drvetu, potrebnom za drvnu industriju i proizvodnju celuloze. Topole a dijelom i vrbe zauzele su naročito mjesto u akciji podizanja brzorastućih plantacija. Pritom je došlo do razočaranja i neuspjeha radi toga što se nije vodilo računa o raznim štetnim faktorima, koji prate svaku gajenu biljku, a naročito osjetljive euroameričke topole. Dr. Zivojinović se detalnije osvrnuo na neke štetne insekte krošnje, debla i korijenja topola i vrba, pa je zatim dao primjere ekonomskih gubitaka uslijed akcije ovih štetnika. Tako je uslijed poznatog štetnika Saperda populnea u šumi Ma li Rit kod Vršca stradalo 70 ha topolove kulture. Šteta je iznosila 12,040.000 dinara. Drugi primjer pokazuje štete od Sciap teron tabaniformis na lokalitetima Martonoš (šum. gazdinstvo Sombor). Na 10 ha površine šteta je procijenjena na dinara 1,600.000. Slično je dr. Zivojinović izraču nao štete od Chrypthorrynchus laphati . Predpostavlja se da je ukupno 5°/o, od 36.000 ha poslije rata podignutih kultura topola, uništeno uslijed štetnih insekata. Ukupni gubitak iznosi za topole 284 milijuna dinara, a za vrbe 800 milijuna dinara. Nakon što su izneseni uzroci javljanja velikih šteta dr. Zivojinović zaključuje, da organizaciju službe zaštite mekih lišćara treba uključiti u opću službu zaštite koja zahtijeva svoje osnivanje, organizaciju i uvođenje u život. Ing. N. Petrović: Utjecaj divljači i sitnih glodavaca na šumsku proizvodnju. Ing. N. Petrović je naveo brojne primjere šteta u šumama koje čini divljač i ekonomske gubitke koji uslijed toga nastaju. Uzroci velikih šteta od divljači u našim šumama jesu preveliki broj divljači u ugroženim područjima. Taj broj je u nekim slučajevima i do 4 puta veći, od onoga koji bi prema gospodarskim principima morao biti na jedinici površine. U cijelom tom pitanju igraju važnu ulogu još i intenzivno iskorišćavanje sporednih šumskih proizvoda, šumske paše, sjemena i plodova te odnos između šumarskih i lovnih institucija. Ing. Petrović je u referatu dao sugestije, kako se štete od divljači mogu reducirati na podnošljivu mjeru. Na koncu je iznio i štete od glodavaca, njihove uzroke i mjere za njihovo sprečavanje. Ing. M. L j u j i ć: Ekonomski značaj šteta od čovjeka. Iz statističkih podataka izlazi da su štete od čovjeka uslijed bespravne sječe i paše, od velikog ekonomskog značenja. Te štete imaju začetak u ekonomsko socijalnom i kulturnom stanju na selu. Pozitivni zakonski propisi ne mogu to pitanje na prečac riješiti, pa je potrebno izvjesno vrijeme, da se promijeni odnos čovjeka na selu prema šumi kao općenarodnoj imovini. Unapređenjem poljoprivede, industrijalizacijom i smanjenjem potrošnje drveta na selu, smanjit će se i pritisak na šumu. Tome će pridonijeti također i rješenje imovinskih odnosa (arondacija, uzurpacije i t. d.). Ni propaganda šumarstva ne smije se zanemariti. Nakon referata u diskusiji su sudjelovali mnogi diskutanti. Ing. Topalović (Savezna uprava za zaštitu bilja Beograd) rekao je, da su podaci koje je u referatu iznio Dr. M. Androić u pogledu šteta i suviše skromni. On je iznio brojčane podatke o utrošku Savezne uprave za zaštitu bilja za akciju zaštite šuma, uglavnom za avioakcije. On je zatim iznio svoje mišljenje o unutrašnjem karantinu, organizaciji opažačke službe i dr. |