DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Ing. Jeremić je govorio o značenju zaštite
šuma u pravcu produkcije drva i posebno
se osvrnuo na zaštitu brzorastućih vrsta,
te na mehanizaciju zaštite šuma, bez
koje nema uspješne djelatnosti na tom polju.


U diskusiji su još učestvovali: Dr. M.
Maksimović, prof. S. Zivojinović. prof.
Zeljko Kovačević, ing. Miljević, ing. Pavša,
ing. D. Zivojinović, prof. M. Krstić, ing. S.
Todorović, ing. Ljupka - Hadžistevovska,
ing. P. Vasić i dr.


Drugi dan savjetovanja radile su tri
komisije: za organizaciju zaštite, za kadrove
i opremu, i za zakonske propise. Doneseni
su i zaključci koji će nakon redakcije
biti objavljeni.


Treći dan izvršena je ekskurzija u Varaždin,
gdje su učesnici posjetili entomološki
muzej prof. Koščeca i gradski muzej.


Delegati su bili primljeni kod predsjednika
Izvršnog vijeća NR Hrvatske druga
Jakova Blaževića. U jednosatnom razgovoru
drug Blažević je saslušao delegate o problemima
zaštite šuma, a time u vezi i šumarstva
uopće, obećavši pomoć u realizaciji
donesenih zaključaka.


Anđroić


XV.
PLENUM SAVEZA INZlNJERA I
TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE
INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE


XV. plenum Saveza inžinjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Jugoslavije
održan je u Mostaru u vremenu od 25. do
26. aprila o. g. sa slijedećim dnevnim redom:
25. IV:
1. Svečana sjednica Plenuma u čast 40godišnjice
Partije i SKOJ-a.
2. Zadaci Saveza u vezi sa sprovodenjem
rezolucije VII. Kongresa Saveza Komunista
Jugoslavije.
3. Izvještaj o radu Predsjedništva.
4. Izvještaj Nadzornog odbora o financijskom
poslovanju Saveza.
5. Budžet Saveza za 1959. godinu.
26. IV:
1. Diskusija o toč. 2.
2. Izdavačka djelatnost Saveza.
4. Razno.
Svečana sjednica Plenuma u čast
40-godišnjice KPJ i SKOJ-a


Predsjednik Saveza drug ing. Rajic a
Đ e k i ć otvorio je svečanu sjednicu. Uvodnu
riječ predsjednika Saveza objavit ćemo
u jednom od slijedećih brojeva našeg časopisa.


Nakon toga je drug ing. Novak M i-
h a j 1 o v i ć održao referat: Politička aktivnost
inžinjera i tehničara šumarstva prije,
za vrijeme i poslije rata — evocirajući
djelatnost šumara u bivšim šumarskim
udruženjima, te politički rad studenata šur
marstva na beogradskom i zagrebačkom
univerzitetu prije rata. Prikazao je borbu
naših drugova u narodno-oslobodilačkom
ratu u kome su mnogi dale i svoje živote.
Iz šumarskih redova postali su narodni heroji
JANJANIN MACURA, KNEBL i POPOVIĆ,
a mnogi drugi bili su politički i
vojni rukovodioci.


Poslije rata doprinos šumarskih i drvno
industrijskih inžinjera u obnovi naše zemlje
i izgradnji socijalizma bila je znatna.
Zaključujući referat, drug Mihajlović je
naglasio da nam ^svijetao primjer naših
drugova mora dati potstrek u našem daljnjem
radu.


Poslije završene sjednice položeni su vijenci
na grobove poginulih mostarskih revolucionara
i narodnih heroja ADEMA
BUCA i ZAHIROVIĆ HASAN-LACA.


Drug Fazlija Alikalfić je tom
prilikom osvijetlio lik ovih boraca evocirajući
događaje koji su bili u vezi sa njihovim
revolucionarnim radom i borbom. On
je živim riječima prikazao tešku, ali hrabru
borbu Hercegovaca, a naročito Mostaraca
sa okupatorima i njihovim slugama.
Njihova hrabrost bila je zadivljujuća. Mostar
je dao 2000 boraca za NOV i POJ, 702
borca su poginula, a bilo je više od 2000
žrtava fašističkog terora. Mostar je i prije
rata bio žarište protiv tuđinske vlasti. U
njemu su rođeni književnici: Šantić, Corović,
Dučić i Đikić.


U toku rata postojala je jaka ilegalna
organizacija. Vrijedno je spomenuti da je
Mostar dao narodne heroje: Mladena Bulardu,
Ljubu Brešana, Adema Bbća, Zahirović
Hasan-Laca, Batko Karla, Bruk
Lea, Cevro Juzufa, Čemalović Muju, Franju
Rifata. Mujić Safeta i Obad Šefika. Na
životu su narodni heroji: Humo Avdo, Todorović
Vojo i Trbonja Mehmed.


*


Na poslijepodnevnom dijelu sjednice sekretar
Saveza drug Lj. Petrović podnio je
referat: Zadaci Saveza inžinjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Jugoslavije
u sprovođenju zaključaka sedmog Kongresa
Saveza komunista Jugoslavije. On je
poredao zadatke na slijedeći način:


1. Zadaci u oblasti privrede.
2. Pomoć komunama i poduzećima.
3. Zadaci u razvijanju radničkog samoupravljanja.