DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 85 <-- 85 --> PDF |
GOZDARSKI VESTNIK Ljubljana 8/9 — Prof. dr. ing. Mihajlo Krstić— Stana H o č e v a r: Naša istraživanja u vezi sa zatiranjem endotioze. — Ing. Franjo Kordiš : Pošumljavanja u nenjegovanoj bukovoj šumi. — Alojz Mušič : Poboljšanje i moderniziranje zastiranja usjeva u rasadnicima. 10 — Prof. ing. Jože Slander: Štete od glodavaca na četinarima. — Ing. Franjo Juhar : Popravljanje borovih šuma. LES — Ljubljana 6/7 — Zaključci III. kongresa Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije — Bled 1958. — Ing. arh. Niko Kralj : Današnje evropsko pokućstvo. — Ferdo Rakuša : Planiranje rada u industriji pokućstva. — Andrej Česen : Odgajanje kadrova u drvarskoj industriji je neodloživa potreba. — Ing. Milan Simić : Savezno savjetovanje o krasu u Splitu. — Ing. Peter S k tiše k: Upotreba električnog polja kod površinske obrade drva. 8 — Ing. Lojze Zu m er: Produktivnost drvarske industrije. — Ing. Karl F r onius : Važnost ispupčenja pila i njegovo određivanje kod jarmača. — Sveuč. prof, dr. A. U g r e n o v i ć—Danilo 2 e ž e 1 j: Suzbijanje termita u Austriji. 9 — Ing. Dušan Dobnik: Prilog racionalizaciji piljenja četinara. Ing. arh. Niko Kralj : Pokućstvo na izložbi »Obitelj i domaćinstvo«. — Karei Ko 1 man ; Statistička metoda u kontroli kvaliteta kod proizvodnje drvarske industrije. — Ing. Oskar Jug : Racionalizacija i povećanje produktivnosti u drvarskoj industriji. — Ing. Branka Ta ne ig: Kuhinja. — Ing. Oskar Jug : O šumarstvu u Švedskoj. 10 — Ing. Adolf S v e 11 i č i ć: O problematici proizvodnje furnira i šperovanog drva u Sloveniji. — Ing. Viktor Rebolj : Uvođenje viličara u naše pilane. — O. J u g: O šumarstvu u Švedskoj. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 9/10 — Akad. A. Ugrenoviću — In memoriam. — Ing. Bogumil Čop : Analiza kao sredstvo za postizavanje boljeg učinka piljenja hrasta i bukve. — Dr. Roko B enić : Ekonomičnost mehanizacije sječe. — Miloš Rašić : Uklanjanje mrlja s površine drva. — Namještaj na međunarodnom Zagrebačkom velesajmu. — Prva tvornica iverica u zemlji. — Halid A d ž a j i ć: Sanduk za pakovanje jabuka. 11/12 — Dr. ing. Juraj Krpan : Istraživanje prirodnog sušenja ogrevnog drva. — Ing. Franjo Štajduhar: Ekonomika proizvodnje iverica. — Ing. Stanko B adžun : Iskorišćenje popruga u proizvodnji nekih veličina običnih parketa. — Miloš Rašić : Albuminsko ljepilo. — Dr. B. Vrtar — ing. O. Pospišil: Poredbena mikološka ispitivanja katranskih ulja. Đ. K. STRANA STRUČNA LITERATURA UVOĐENJE SUVREMENIH METODA U BORBI PROTIV ŠUMSKIH POŽARA U S. A. D. T. Rile y napisao je u srpanjskom broju Popular Mechanics (1954) zanimljiv, i brojnim fotografijama ilustriran članak o nekim najnovijim dostignućima u bobri protiv šumskih požara u S. A. D. Taj nam članak pruža podatke o današnjim suvremenim sredstvima, koja tamo primjenjuju u toj borbi. U članku je autor iznio zanimljive prikaze, pa dajemo našim čitaocima njegov sadržaj u slobodnom prijevodu. »U našim šumskim područjima tiho se zbiva velika revolucija. U prošlim se godinama tokom cijele požarne sezone, od travnja do studenog, razvijala u šumi jaka djelatnost kao nikad prije. Sve to veća armija radnika oboružanih boljim metodama i boljom opremom (uključiv televiziju), bila je angažirana u borbi protiv požara, toga drevnog neprijatelja šuma. Usprkos činjenici, da svake godine sve više ljudi posjećuje šume, staln o se smanjuju štete od šumskih požara. Jedan od razloga je taj, što upućeni posjetioci više paze na svoje logorske vatre i cigarete nego u prošlosti. Drugi je važan faktor«t što su poboljšane metode suzbijanja požara. Nanoviji i najuzbudljiviji način za otkrivanje šumskih požara je upotreba te levizijskih aparata, koji su montirani na izvidnicke tornjeve i upravljeni na okolna šumska područja. Ovaj se način iskušao u državi Luisiani. Tamo su te aparate nazvali »d e t e k t o v i z i o n i«. Industrijski tip televizijskog aparata montira se u staklenoj kupoli na vrh tornja. Aparat neprestano rotira, motreći vrhove stabala. Aparat vidi više od čovjeka, jer ima telefoto leću, pa može na pr. 163 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 86 <-- 86 --> PDF |
\ spaziti kravu, koja pase travu 4 milje daleko. Pomoću tog aparata mogli su se otkriti požari, koji su bili udaljeni 20 milja od izvidničkog tornja. U staklenoj su kupuli na tornju smještene i oznake za očitanje a zim u ta tako, da televizijska kamera u isto vrijeme dok motri okolicu očitava i stupnjeve. Specijalne dvožarišne leće omogućuju, da se na kupoli očitavaju brojevi stupnjeva, koji se nalaze jedni uz druge. Mikrovalovi prenašaju slike do televizijske postaje 50 milja daleko. Tehničari misle, da bi takve, na udaljenost kontrolirane kamere, postavljene na nekoliko tornjeva, a sa jednom centralnom kontrolnom stanicom, kojom radi samo jedan čovjek, mogle »pokriti« veliko područje. Postaja, koja prima televizijske slike kamere smjestila bi se u centralnoj stanici. Čitajući azimutske podatke o požaru sa dvije postaje, operator može odmah lako utvrditi njegovu točnu poziciju. SI. 1 Televizijski aparat u kupoli na požarnom tornju. Donedavno su osmatračku službu vršili lugari, koji su za vrijeme sušnih perioda sjedili na osmatračkim tornjevima, postavljenim na vrhovima brda. U mnogo su slučajeva na tornju montirane antene, kojima je osmatrač povezan sa ogromnom radio mrežom čitave države. Negdje postoje i aparati, koji u svrhu pokusa izbacuju u atmosferu s r e b r n i j o- did, te stvaraju umjetn u kišu, koja se izlijeva iz ljetnih oblaka na šume, isušene ljetnom žegom, ne bi li se na taj način otklonila od njih opasnost od požara. Građanske ustanove vrše razne pokuse, tako da se može reći, da šumar u poslu oko zaštite šuma više nije sam. Nekada je bilo preskupo, da se u privatnim šumama iz godine u godinu provode zaštitne mjere protiv požara. Danas se u svrhu zaštite šume udružuje više šumoposjednika u zajednice. Država izgrađuje uz ceste privlačna logorišta odabiruć mjesta, na kojima je opasnost od požara minimalna. Neki šumoposiednici prevoze čak badava lovce u svojim truksima, te od njih traže samo to, da budu oprezni pri rukovanju logorskim vatrama i šibicama. Pokazalo se, da se takva suradnja isplatila. Najvažnija je stvar kod ove opće borbe protiv šumskog požara upotreb a rad i a. Na pr. obara li jedna grupa ljudi stabla daleko u brdima, oni su tim dalekim šumama redovno, potpuno odrezani od ostalog svijeta. Međutim, danas ima predradnik svake takve šumske momčadi prenosivi (portable) radio. Ako je to mjesto pristupačno prevoznim sredstvima, tada se tu može- dovesti na kamionu i veći radio primopredajnik i odašiljač. Spazi li momčad požar, koji ne može sama svladati, tada odmah radiom pozove u pomoć druge drvosječe, kao i šumsku upravu. Ako osmatrač na nekom tornju spazi dim, on će nazvati kotarskog radio-odašiljača, koji je uključen u državnu radio-požarnu mrežu, a taj će odmah odaslati iskusne drvosječe da suzbiju požar. Te su partije šumskih radnika dužne, da se u svako doba odazovu pozivu na gašenje požara. Današnji drvosječe također su postali meteorolozi. Pri svakom većem rušenju stabala angažirana je prenosiva meteorološka stanica. Svaki dan, određeni član iz partije šumskih radnika oprezno vrti maleni ven tilator- psihrometar, kako bi odredio i usporedio važnu relati v nu vlagu zraka. Onog časa, kad se ta vlaga spusti do točke, kod koje počimlje opasnost od požara, koja u nekim područjima počimlje kod 30°/o — potpuno se prestaje sa rušenjem stabala. Posao se nastavlja, kada se vlaga zraka opet poveća. Meteorološki ured U. S. A. šalje za vrijeme opasnosti od požara — prognoze vremena do sistema šumskog radia, tako da drvosječe i šumoposjednici (farmeri) također znaju kakve vremenske_ prilike treba sutra da očekuju. Šumari stalno iskušavaju i druge metode komunikacija. Upotrebljavaju se lak i avion i da patroliraju nad područjem, gdje nema izvidničkih tornjeva. Kad bijesni šumski požar, tada ti avioni ne samo da primopredajnim stanicama, raspršenim duž požarne linije, radiom javljaju situaciju, nego se neki, koji su pod krilima opremljeni jakim razglašivačima, spuštaju nisko nad zemlju, te dovikuju dolje instrukcije i informacije svakom pojedinom čovjeku. Druga zračna metoda, koja se u nekim državama uspješno primjenjuje jest lete ći fotolaboratorij. Zrakoplov, koji ima takav prenosivi fotolaboratorij snima iz zraka slike požara, te ih, dok još kruži u zraku, razvije i njihove kopije baca dolje — ljudima tako, da oni znadu, što se događa, te kako se požar razvija ispred njih i preko susjednog brda. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Za gašenje šumskih požara većinom postoje jednostavni planovi, ali je za njihovu izvedbu potreban silan napor. Požar suhara ili preloma, koji je zapaljen udarom munje može ugasiti jedan ili dva čovjeka, tako da suhar obore, a onda ga polijevaju vodom iz leđne pumpe. Kada nastane požar, ljudi se skupe, te načine požarnu liniju kod, ili ispred vatre. Najprije oni s elek. pilama ili ručnim oruđem posijeku sva stabla i grmlje, te naprave 1,5 do 2 m široku prosjeku. Zatim lopatama iskopaju grabu i po prosjeci prospu čistu zemlju. Tada pod povoljnim okolnostima zapale uz liniju iskopane grabe protuvatru tako, da ta polagano gori od te linije natrag prema fronti požara. Kad se plameni obih vatara susretnu, oba se požara zbog pomanjkanja goriva ugase. Ukoliko je moguće treba za požarnu liniju upotrebiti cestu. Postojanjem ceste uvelike olakšava gašenje požara. Kamioni s pumpama mogu duž ceste zagasiti zapaljeno drvo i zaustaviti plamen. Osobito teška situacija nastaje, kada se uz jaki vjetar zapali vrlo suho drvo i krošnje. Takav se požar krošanja pretvori u eksplozivno čudovište. On se brzo kreće, prebacuje i žestoko huji kroz vrhove stabala, te stvarno skače naglo preko gorskog lanca ili dubodoline. Cak ni rijeka ili široki put ne može takav požar da zaustavi. Opće je pravilo da požare treba zaustaviti dok su maleni. Tinjajuću krhotinu je lako zagasiti, no ako ju vjetar razbukti u požar od više hektara, tad je to druga stvar. Konstruisane su specijalne pump e. Ima mnogo izgleda, da će se s njima moći uspješno i brzo zagasiti šumske požare. Takva se požarna pumpa, debljine oko 10 cm, montira na komad daske. Ona je posebno građena i udešena, da se može pričvrstiti na motor, koji tjera šumsku pilu za obaranje stabala. Pila je na benzinski pogon. Jedan radnik uzme pumpu s daskom, a drugi podulju cijev za gašenje vatre. Radnik pri motornoj pili skine motor sa svoje pile, donese ga do mjesta požara, spoji s pumpom i naprava za gašenje požara spremna je za upotrebu. Važna je stvar, da radnik, koji radi s motornom pilom poznaje dobro svoj motor i svaku njegovu ekscentričnost tako, da ga može držati u pogonu i pod najgorim okolnostima. Danas se mnogo zagovara upotreba vozila za zaštitu od požara. Većina drvnih poduzeća imaju danas pokretne požarne patrole, ljude, koji za vrijeme požarne sezone ništa drugo ne rade, nego sprečavaju i suzbijaju požar u šumama, u kojima ta poduzeća rade. Federalne vlade i zajednice za zaštitu šuma, koje čine po 3 susjedne SI. 2 Željezni požarni toranj sa televizijskom kupolom farme imaju slične pokretne patrole, te osmatračke tornjeve smještene na vrhu bregova. Činjenica, da ima sve to manje nedirnutih šuma, veoma je pomogla da patrole, koje vrše patrolnu osmatračku požarnu službu, mogu upotrebiti prometala. Svaka novo.zgrautna cesca u ugroženim, područjima mnogo olakšava, da se požar spazi i brzo stigne do njega. Zajednice, koje čine po tri susjedne farme, izgradile su hiljade milja požarnih cesta tako, da se brzo može stići do mjesta požara. Dovoljno je da su ceste i putevi, koji služe samo za zaštitu od požara nagrubo iskidani tuneli kroz šumu, pristupačni samo za suha vremena, kad je to jedino i potrebno. Najpogodnija prometala za pokretne patrole jesu Jee p (đip — mali auto) i Dodge Power Wagon — na četiri kotača, te platoi, koji se zakače da nose ljude i opremu, kamo je potrebno. Mnoga vozila sa platoima imaju primopredajne radio aparate, dok se druga oslanjaju na telefonsku mrežu u šumi. Većina tih patrolnih kamiona nosi tenkove za vodu i malu pumpu visokog pritiska sa potrebnim cijevima. Pumpa radi na dva načina: ako je blizu neke vode, ona pumpa šišajući vodu, koju baca ravno na požar. U suhim područjima pumpa puni tenkove na mjestima, gdje ima vode, pa se voda prevozi do mjesta požara i tamo upotrebljava za gašenje. |