DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Najveći dio ove knjige (440 strana) otpada
na opis biljaka, koje dolaze u obzir za
ovakav uzgoj. Materijal je raspoređen prema
porodicama. Obrađeno je oko 100 porodica.
Naročito su dobro obrađene palme,
orhideje, ruže i kaktusi. Na kraju knjige na
laži se indeks obrađenih vrsta na latinskom
i ruskom jeziku. Dr. M. Anić


Harlow W. M. and Harrar E. S.: TEXTBOOK
OF DENDROLOGY, IV. Ed., New
York—Toronto—London, 1958., 560 str. oktavnog
formata, sa 236 fotografija i 85 crteža
areala u tekstu.


God. 1937. izašlo je I. izdanje ovog djela.
Nakon 20 godina doživljava ono svoje IV.
izdanje. U djelu je opisano važnije drveće
i grmlje Sjedinjenih Američkih Država i
Kanade. Ono zaslužuje pažnju po načinu
i solidnosti obrade, kao i po svojoj opremi.


U uvodnom dijelu obrađena je u prvom
redu materija koja se odnosi na principe
klasifikacije drvenastog bilja. Tu autori iznose
svoj stav o definiciji vrste i nižih jedinica.
Razjašnjena su načela o primijenjenoj
nomenklaturi. S obzirom na identifikaciju
razrađena su obilježja koja se odnose
na list, cvijet, cvat, plod, sjeme, izbojke,
uzrast, deblo, koru i dr. Opis vrsta proveden
je tako, da je najprije prikazan opis s
obzirom na uzrast i oblik, a iza toga slijedi
dendrološki opis i podaci o cenozama, u kojima
dotična vrsta učestvuje bilo sama ili
u sastojinama. Dendrološki opis proširen je
kraćim podacima i o odnosu dotične vrste
prema klimatskim, pedološkim i reljefnim
faktorima. Tomu su dodani i podaci o prirastu.
Dendrološki podaci odnose se na list,
mladicu, cvijet i cvat, plod, sjeme, deblo,
habitus, koru debla, koru mladica i dr. U
pojedinim slučajevima prikazan je presjek
lista, mladice, cvijeta i ploda. Areal pojedinih
vrsta prikazan je crtežom.


Od gimnosperma (196 str.) obuhvaćeni
su radovi: Cycadales, Gingkgoales,
Gnetales i Coniferales. Red Coniferales
razdijeljen je i obrađen na porodice: Pinaceae,
Taxodiaceae, Cupressaceae i Taxaceae.
Angiosperme (267 str.) dijele se
na dvije skupine: Amentiferae i Floriferae.
Floriferae su razdijeljene i obrađene na:
Apetalae, Polypetalae i Sympetalae.


Na kraju djela nalazi se rječnik (14 str.),
u kojem je rastumačen postanak važnijih
latinskih naziva. U popisu literature navedeno
je 327 djela i radova, većinom američkih
i engleskih. Stvarno kazalo s indeksom
imena (20 str.) omogućuje brzo snalaženje.
U djelu nisu korišteni sinonimi za pojedine
vrste, što u pojedinim slučajevima izazivlje
poteškoće.


Dr. M. Anić


Šobek J.: OREŠAK A JEHO PESTO-
VANl, Praha 1958. Naklada Cehoslovačke
akademije nauka, str. 336, veliki oktav, sa
178 crteža i fotografija u tekstu i 20 fotografija
u prilogu.


Djelo daje dobar pregled o gospodarskom
značenju oraha i potrebi njegova uzgajanja.
Djelo se odnosi na ČSR, ali ono sadrži
dosta materije, koja se može vrlo dobro
koristiti i kod uzgoja oraha kod nas.
Ono je napisano i za stručnjake i za amatere.


U općem dijelu, koji zaprema prvu polovinu
knjige, iznesen je pregled dosadašnjeg
znanja o uzgoju oraha, kao i rezultati
novijih istraživanja o tom pitanju. Od interesa
su historijski podaci, koji se odnose
na proširenje vrsta iz roda J u g 1 a n s, kao
i na areal tih vrsta. Zanimljivi su statistički
podaci o rasprostranjenju oraka u ČSR.
Odatle vidimo, da je ondje bilo 1928. g. 1,5
milijuna orahovih stabala. Zbog studeni u
zimi 1928./29. g. bio je reduciran taj broj na
0,5 milijuna stabala. Intenzivnim radom na
proširenju tog drveta bilo je 1939. g. dostignuto
ponovno stanje od 1,5 milijuna stabala,
ali je studen 1939./40. reducirala taj broj na
polovicu. G. 1954. povišen je broj orahovih
stabala opet na 1,5 milijuna, a godišnja
produkcija ploda na 15.000 tona. Velik utjecaj
na smanjenje oraha imala je februarska
studen 1956. g. Sada u Cehoslovačkoj
imade oko 1,2 milijuna oraha. Prosječna
godišnja produkcija za period od 1945.—
1954. g. iznosi oko 15 kg po stablu, za cijelu
republiku. Od ukupne količine orahovih
stabala oko 80´°/o nalazi se ondje uz
zgrade i po dvorištima, 18,8%> u drvoredima,
a l,2,0/o u posebnim nasadima. Na evropskom
tržištu s obzirom na orahov plod
učestvuju: Francurska sa 40l0/o, Italija sa
19*/o, Rumunjska sa 15°/o, Turska sa 9l0/o,
Jugoslavija sa 7%, Bugarska sa 6%> i Kina
sa 4°/o.


Autor je dobro obradio ekonomsku važnost
oraha, kao i njegove botaničke i biološke
osobine. Prikazao je obični orah u
odnosu prema drugim vrstama oraha, kao
i prema karijama. Obratio je pažnju ekonomskim
tipovima običnog oraha i njihovim
karakteristikama. Prikazao je problem
uzgoja oraha u vezi sa niskim temperaturama.
Zanimljiv je opis orahovih kultura
u stranim zemljama (Amerika, SSSR, Francuska,
srednjoevropske države i dr.). Za Jugoslaviju
navedeno je, da godišnji proizvodnja
oraha iznosi oko 70.000 kvintala, kao
i da ta potječe uglavnom iz istočne Bosne
i Makedonije. S pravom je navedeno, da se
kod nas uzgoju oraha i njezi njegovih kultura
poklanja mala pažnja.




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 90     <-- 90 -->        PDF

U specijalnom dijelu, koji obuhvata drugu
polovinu knjige, autor je obradio u prvom
redu pitanje razmnažanja oraha. Posebno
se tretira oplemenjivanje oraha selekcijom,
izborom sjemenskih stabala križanjem,
odabiranjem pogodnih forma i t. d.
Posebno poglavlje posvećeno je zahtjevima
oraha na stanište. Zavrijeđuje pažnju poglavlje
o sadnji i agrotehnici. Tu se govori


o izboru tla, pripremi tla i ploda, najpogodnijem
vremenu sadnje, najpovoljnijem razmaku,
načinu obrezivanja i dr. Opisan je
postupak sa plodom, kao i načini suzbijanja
šteta koje izazivlju kukci i razne bolesti.
Posebno nas zanimaju podaci, koji su
postignuti u ČSR gnojenjem orahovih kultura,
odnosno stabala. Na lošijim tlima gnoje
se ondje orahova stablaca ovako:


U godini
nakon
sadnje
Promjer
površine
gnojenja
Stajski
gnoj
1— 2 g
3— 4 g
5— 6 g
7— 8 g
9—10 g
10—12 g
2,02,53,0
3,54,0
5,0
m
m
m
m
12—1520—2530—4040—5050^6080
kg
kg
kg
kg
kg


U Cehoslovačkoj dobre rezultate u orahovim
nasadima koji dobro rađaju dala je
gnojidba svake četvrte godine po ha sa
500 q stajskog gnoja, 5 q superfosfata i 2 q
kalijeve soli. Osim toga dodaje se svake
godine 30 kg amon-sulfata, i to 14 dana


prije cvatnje, po cvatnji i u prvoj polovini
jula. Gnoji se 10—12 cm duboko. Fosforna
gnojiva treba dati što bliže do korijenja.
Inače im je učinak minimalan.


Orahove kulture i pojedina stabla treba
gnojiti prema njihovu razvoju. Ako stablo
slabo prirašćuje treba dodavati više dušičnih
gnojiva, a ako je umanjena plodnost
treba povećavati doze fosfornih i kalijevih
gnojiva.


S obzirom nea plodove i materiju koja
se s njima odnosi iz tla, trebalo bi gnojiti
na svakih 100 kg oraha sa 8—10 kg superfosfata,
5—7 kg amon-sulfata, 4—5 kg kalijeve
soli i 8—10 kg vapna.


Po ha oduzimlju orahova dobro rodna
stabla godišnje iz tla: 80 kg N, 25 kg P2O5,
40 kg K2O i 80 kg CaO. Prema tome trebalo
bi gnojiti po 1 ha rodne nasade godišnje


Umjetna gnojiva
Amonnitrat Superfosfat Kalijeva sol
33°/o 16°/o 40%


50 g 100 g 30 g
75 g 150 g 50 g
100 g 220 g 70 g
150 g 300 g 100 g
200 g 400 g 130 g
300 g 600 g 200 g


sa 5 q superfosfata, 5 q kalijeve soli, 4 q
amonsulfata i 30 q vapnenca.


Budući da kod nas postoji veliki interes
za proširenje oraha, a prirodni uslovi za to
su vrlo povoljni, to preporučamo ovo djelo
onima koji će se baviti tim pitanjem. U
njemu će naći mnogo poučnog materijala.


Dr. M. Anić