DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 10     <-- 10 -->        PDF

DEBLJINSKI PRIRAST I VRIJEME PRIJELAZA JELOVIH STABALA
U FITOCENOZI BUKVE S JELOM U G. J. RAVNA GORA
Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora


U studiji »Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama
Gorskog Kotara« K l e p a c je utvrdio: U fitocenozi jele i rebrače
debljinski prirast jele postizava izrazitu kulminaciju, poslije koje
dosta naglo pada. U fitocenozi bukve i jele nema te kulminacije do 80 cm
prsnog promjera.


I dalje: U fitocenozi bukve i jele prosječno vrijeme prijelaza za jelu
teži k jednom minimalnom iznosu, ali koji nije ustanovljen do 80 cm prsnog
promjera. U fitocenozi jele i rebrače prosječno vrijeme prijelaza za jelu
ima jasno izražen minimum, koji odgovara kulminaciji prosječnog godišnjeg
debljinskog prirasta.


Međutim bez svake je sumnje da debljinski prirast jele i u fitocenozi
bukve s jelom kulminira kod određenog prsnog promjera, jer po fiziološkim
zakonima debljinski prirast mora postignuti svoju kulminaciju.


Obzirom na to da u G. J. Ravna Gora imademo u nekim odjelima još
priličan broj stabala iznad 80 cm prsnog promjera, pokušali smo ustanoviti
kod kojeg prsnog promjera nastupa kulminacija debljinskog prirasta
jele u fitocenozi bukve i jele. Rješenje ovog pitanja imade ne samo teoretsku,
nego i praktičnu vrijednost, budući da nam daje smjernice za gospodarenje,
odnosno daje odgovor na pitanje: kod kojeg promjera nije više
ekonomski podržavati u sastojini debela jelova stabla, budući da im prirast
opada.


Kod toga ne mislimo generalizirati tj. unaprijed i općenito postavljati
dimenzije zrelosti za jelu. Međutim neophodno je po našem mišljenju
utvrditi kod kojeg promjera nastupa kulminacija debljinskog (volumnog)
prirasta jelovih stabala za svaki konkretni odjel (sastojinu).


Izabrali smo odjele kod kojih je klupiranjem ustanovljeno da imaju
veći broj jelovih stabala iznad 80 cm prsnog promjera, jer smo očekivali
da će maksimum debljinskog prirasta nastupiti -kod najjačih jelovih stabala.
Uzimali smo u obzir stabla do 110, 115 odnosno 125 cm prsnog promjera.


Odjel 147 je mješovita sastojina bukve i jele stablimične smjese. Teren strm, sa
većim vrtačama. Tlo je srednje duboko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 960
do 1103 m. Ekspozicija N-NE. Bonitet za jelu III../IV.


Odjel 64 je mješovita sastojina bukve-jele stablimične i grupimične smjese. Teren
strm. Tlo je plitko, u jednom dijelu nešto dublje, ilovasto, humozno. mjestimično
obraslo korovom. Nadmorska visina 1000 do 1206 m. Ekspozicija E. Bonitet za jelu II.


Odjel 69 je mješovita sastojina bukve i jele stablimične smjese. Teren srednje
strm. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 910 do
1030 m. Ekspozicija uglavnom E. Bonitet za jelu II./III.


Odjel 110 je mješovita sastojina bukve i jele. Teren strm, u višim položajima
vrlo strm, izduben vrtačama. Tlo je srednje duboko ilovasto i humozno, svježe, pokriveno
listincem i obraslo travom. Nadmorska visina 830 do 1040 m. Ekspozicija NE.
Bonitet za jelu L/II.


176