DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 10 <-- 10 --> PDF |
DEBLJINSKI PRIRAST I VRIJEME PRIJELAZA JELOVIH STABALA U FITOCENOZI BUKVE S JELOM U G. J. RAVNA GORA Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora U studiji »Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama Gorskog Kotara« K l e p a c je utvrdio: U fitocenozi jele i rebrače debljinski prirast jele postizava izrazitu kulminaciju, poslije koje dosta naglo pada. U fitocenozi bukve i jele nema te kulminacije do 80 cm prsnog promjera. I dalje: U fitocenozi bukve i jele prosječno vrijeme prijelaza za jelu teži k jednom minimalnom iznosu, ali koji nije ustanovljen do 80 cm prsnog promjera. U fitocenozi jele i rebrače prosječno vrijeme prijelaza za jelu ima jasno izražen minimum, koji odgovara kulminaciji prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta. Međutim bez svake je sumnje da debljinski prirast jele i u fitocenozi bukve s jelom kulminira kod određenog prsnog promjera, jer po fiziološkim zakonima debljinski prirast mora postignuti svoju kulminaciju. Obzirom na to da u G. J. Ravna Gora imademo u nekim odjelima još priličan broj stabala iznad 80 cm prsnog promjera, pokušali smo ustanoviti kod kojeg prsnog promjera nastupa kulminacija debljinskog prirasta jele u fitocenozi bukve i jele. Rješenje ovog pitanja imade ne samo teoretsku, nego i praktičnu vrijednost, budući da nam daje smjernice za gospodarenje, odnosno daje odgovor na pitanje: kod kojeg promjera nije više ekonomski podržavati u sastojini debela jelova stabla, budući da im prirast opada. Kod toga ne mislimo generalizirati tj. unaprijed i općenito postavljati dimenzije zrelosti za jelu. Međutim neophodno je po našem mišljenju utvrditi kod kojeg promjera nastupa kulminacija debljinskog (volumnog) prirasta jelovih stabala za svaki konkretni odjel (sastojinu). Izabrali smo odjele kod kojih je klupiranjem ustanovljeno da imaju veći broj jelovih stabala iznad 80 cm prsnog promjera, jer smo očekivali da će maksimum debljinskog prirasta nastupiti -kod najjačih jelovih stabala. Uzimali smo u obzir stabla do 110, 115 odnosno 125 cm prsnog promjera. Odjel 147 je mješovita sastojina bukve i jele stablimične smjese. Teren strm, sa većim vrtačama. Tlo je srednje duboko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 960 do 1103 m. Ekspozicija N-NE. Bonitet za jelu III../IV. Odjel 64 je mješovita sastojina bukve-jele stablimične i grupimične smjese. Teren strm. Tlo je plitko, u jednom dijelu nešto dublje, ilovasto, humozno. mjestimično obraslo korovom. Nadmorska visina 1000 do 1206 m. Ekspozicija E. Bonitet za jelu II. Odjel 69 je mješovita sastojina bukve i jele stablimične smjese. Teren srednje strm. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 910 do 1030 m. Ekspozicija uglavnom E. Bonitet za jelu II./III. Odjel 110 je mješovita sastojina bukve i jele. Teren strm, u višim položajima vrlo strm, izduben vrtačama. Tlo je srednje duboko ilovasto i humozno, svježe, pokriveno listincem i obraslo travom. Nadmorska visina 830 do 1040 m. Ekspozicija NE. Bonitet za jelu L/II. 176 |