DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Odjel 33 je mješovita sasto.jina bukve i jele, stablimične i grupimične smjese.
Teren srednje strm do strm, izduben plićim vrtačama. Tlo srednje duboko, ilovasto,
humozno, pokriveno listincem. Nadmorska visina 1140 do 1253 m. Ekspozicija S. i SW.
Bonitet za jelu III.


Odjel 87 je mješovita sastojina bukve i jele, stablimične i grupimične smjese.
Teren strm, u višim položajima vrlo strm. Tlo srednje duboko, ilovasto, humozno i
svježe pokriveno listincem. Nadmorska visina 920 do 1143 m. Ekspozicija NE. Bonitet
za jelu II./III.


Svi navedeni odjeli pripadaju biljnosocijološki u zajednicu bukve i
jele (Fagetum abi.etetosum Horv.).


Temeljnu podlogu čine vapnenci i dolomiti gornje Jure. Jurska formacija
stvara u ovom području sve karakteristične fenomene krša: osebujne
oblike glavica, grebena i stijena, te mnogobrojne vrtače. Sve ovo
zajedno daje kršu vanrednu ali i zamršenu plastiku, i čini ga ujedno teško
pohodnim. Po površini izbijaju svugdje veći i manji blokovi temeljnog
kamenja. Samo na dolomitnoj podlozi izbija kamenje na površinu u znat


/ nom manjem opsegu.


Po svom geografskom položaju nalaze se ove šume u zoni srednje
evropske klime. Ovdje se dodiruju dva kišna režima: srednje evropski
(atlanski) i mediteranski, pa nastaje oblast bogata oborinama kroz cijelu
godinu. Velika množina oborina (cea 2200 mm godišnje), važna je za regeneraciju
i održavanje šumske vegetacije na kršu, koji radi specifičnih
osobina ne može da konzervira veće količine vlage.


Zračna vlaga je obilna. Često su magle, naročito u nižim položajima


i uvalama. Ljeto je kratko i prilično vruće, zime su dugačke i sniježne.


Srednja godišnja temperatura iznosi 6,7 C°.


U svim spomenutim odjelima utvrdili smo Liocourtovu strukturu


s obzirom na broj stabala, s tim što su nešto jače zastupljena srednja de


bela stabla, naročito jelova. Razlog ovome je slijedeći: prvo uređenje ovih


šuma izvršeno je 1897. godine na bazi prebornog gospodarenja. Međutim


1908. godine sastavljen je novi privremeni privredni plan, koji je napustio


dotadašnje preborno gospodarenje i propisao gospodarenje oplodnom sje


čom uz 20-godišnje pomladno razdoblje. Etat je oređen po metodi raše


starenja.


Pokazalo se međutim, da je šablonsko gospodarenje u ovim šumama


neprovedivo, budući da se je baziralo na normalnom stanju visoke jedno


dobne šume, bez obzira na konkretne prilike staništa i prebornu strukturu


sastojina, te bez obzira na poteškoće i sporost prirodnog podmlađenja na


kraškom terenu.


1936. odnosno 1938. godine sačinjena je nova gospodarska osnova, ko


jom je ponovno propisano preborno gospodarenje.


Kao što smo naveli cilj našeg istraživanja bio je ustanovljenje kulmi


nacije debljinskog prirasta jelovih stabala u fitocenozi bukve s jelom.


Po metodi K 1 e p c a bušili smo Presslerovim svrdlom jelova stabla


i uzimali sa svakog po jedan izvrtak (uzorak) minimalne duljine 2,5 cm


bez kore.


Pri uzimanju uzoraka zadovoljen je princip slučajnosti. Od istog smo


odustali samo radi bušenja jelovih stabala iznad 80 cm prsnog promjera


u koliko ona nisu pala u vizuru, radi toga, da ih bude što više, i da rezultati


budu točniji.


177