DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Aritmetska sredina ovih 4 rezultata iznosi 51,415 m3. Uzevši površinu taksodijeve kulture sa 0,50 ha, drvna masa po 1 ha iznosi 102,83 m3. Temeljnica po 1 ha: 19,06 m2 broj stabala po 1 ha 948. Poprečni godišnji 102,83 prirast iznosi = 4,11 m3/ha. 25 Baub y (4) navodi za 55-godišnju malu sastojinu u Francuskoj, 0,23 ha površine, da je imala drvnu masu od 211,4 m3 ili preračunato po 1 ha 919 m3, odnosno poprečni godišnji prirast od 16,7 m3. Ističe se, da na ova sastojina nije bila proređivana, već su samo vađena stabla, koja su uslijed prirodne selekcije posve zaostala (u Motovunskoj šumi nije do sada ni to vršeno!). Iz podataka analize može se sastaviti i prethodna prirasno-prihodna tablica za razdoblje do 25. godine (tabela br. 4). Tabela br. 4i :arost Broj Temeljnica Srednjeg stabla Drvna Prirast god. stabala mprsnicm 0 visina m masa m* tečajni poprečn m3 5 1142 — 1 — 0,9 — — — 10 948 0,6636 30 2,8 2,09 0,94 0,21 15 948 4,5504 7,8 4,6 14,02 2,39 0,93 20 948 13,9356 13,7 7,7 50,72 7,34 2,54 25 948 19,3392 16,1 10,6 102,83 10,42 4,11 Pretpostavlja se, da je na sadašnji broj stabala spala sastojina prvih godina nakon sadnje (uginućem neprimljenih biljaka), jer nije vršen nikakav zahvat (ni čišćenja ni prorede). U jesen 1956., t. j . točno godinu dana nakon prvog klupiranja, izvršeno je ponovno klupiranje svih stabala, te su dobivene slijedeće drvne mase (po različitim formulama): ad 1. V = v. n. = 0,12644 X 474 = . . . . 59,93256 m3 ad 2. V = G. hs. f = 10,565531 X 11,2 X 0,503 = . 59,64030 m3 ad 3. V = (2 g. h) . f = 118,250649 X 0,504 = . 59,59833 m3 G 10,565531 ad 4. V = v. — = 0,12644 x = . . 59,61972 m3 g 0,0224 Aritmetska sredina iznosi 59,698 m3. Ako od te vrijednosti odbijemo aritmetsku sredinu drvne mase u 1955. godini, dobit ćemo tečajni prirast: 59,698 — 51,415 = 8,283 m3 ili po 1 ha dvaput toliko t. j . 16,566 m3. Naravno, da je taj podatak nesiguran, obzirom na prekratki vremenski razmak između dviju inventura. Osim toga, nisu bila na stablima obilježena mjesta visine 1,30 m, pa nije sigurno, da su promjeri oba puta mjereni baš na istim mjestima. Svakako se čini, da je dobiveni prirast nešto previsok. |