DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ZAPAŽANJA O POJAVI I ŠTETNOSTI NEKIH INSEKATA NA CRNIKI U HRVATSKOM PRIMORJU I DALMACIJI Ing. Ivan Mikloš UVOD. Sušenje crnike u Hrvatskom Primorju i Dalmaciji nije nova pojava. Ona se zapaža već dulji niz godina, a rezultat je djelovanja najrazliičitijih abiotičkih i biotičkih faktora. O problemu propadanja crnike naročito u vezi s hrastovim prstenearom (Coraebus fasciatus Vili.) pisao je 1952. godine Marinkovi ć (lit. 7). Prema ovom autoru jedan od glavnih uzroka tog propadanja je pustošenje makije i loše gospodarenje s crnikom u šikarama i niskim šumama. Ovo je uz česte sušne godine smanjilo vitalnost crnike i pogodovalo masovnijem razvoju štetnih insekata, osobito hrostovom prstenaru. Za vrijeme povremenih boravaka na više mjesta u Primorju imao sam prilike opaziti neke manje poznate a ipak dosta raširene štetnike crnike. Mnogi od njih sakupljeni su i u Dalmaciji, a neki su uzgojeni u zaraženom materijalu skupljenom ili poslanom s terena u Zavodu za entomologiju Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Općenito o štetnicima crnike. Dok su štetnici naših kontinentalnih hrastova razmjerno dobro poznati, dotle se o štetnicima crnike znade veoma malo. Izuzetak je hrastov prstenar, čije su štete i suviše upadljive da bi ostale nezapažene. No i pored toga borba protiv ovog štetnika pretstavlja još uvijek ozbiljan problem. Razlog tome leži ne samo u biologiji insekta (najveći dio razvoja zbiva se u drvetu), koja otežava provođenje efikasnih represivni h mjera suzbijanja, već i u općim ekonomskim i šumsko-gospodarskim prilikama Dalmacije (pašarenje, steljarenje, nepravilne ophodnje sječa i t. d.), koje omogućuju širenje štetnika i otežavaju provedbu preventivnih mjera suzbijanja. Osim hrastovog prstenara na crniki živi veliki broj raznih drugih insekata. Od svih hrastova, koji dolaze u Primorju i Dalmaciji crnika je najviše izložena napadima insekata. Pregled konstatiranih vrsta Red Homoptera — Jednakokrilci Familija Phylloxeridae Phylloxera quercus De Fonsc. Ova uš napada razne vrste hrastova, a naročito crniku, na kojoj se mogu razviti i spolne i partenogenetske generacije, dok je na lužnjaku i drugim hrastovima moguć samo razvoj partenogenetskih generacija. Kod nas je veoma raširena. U izvještaju šumarije Mali Lošinj od 1. VI. 1954. Zavodu za entomologiju Polj.-šum. fakulteta u Zagrebu kaže se, da je »zaraza zauzela maha na jednoj makijskoj površini uz morsku obalu«. Prema usmenom saopćenju ing. Britveca 1955. i 1956. godine uš se u većoj mjeri pojavila u parkovima Opatije, pa je Fitosanitetska stanica u Rijeci provela suzbijanje mladih uši u maju i to prskanjem kombiniranim sredstvom od 1% DDT i 0,1% Fosferna (na 100 1 vode 1 1 DDT i 1 dl Fosferna). Sisanjem Učinaka ove uši nastaju na lišću crnike smeđe pjege, koje se ^.postepeno međusobno spajaju, pa se konačno čitav list ili veći dio suši. Za starija stabla napad nije opasan, QU kod mladih biljaka može doći |