DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 83 JUNI—JULI GODINA 1959


VELIKI POKRETI ZEMLJANIH MASA KOD ZALESINE
NA ŽELJEZNIČKOJ PRUZI ZAGREB—RIJEKA


Ing. Haliđ Sarajlić, Zagreb


UVOD


Zalesina je postala danas pojam velikog klizanja terena, koje je poznato ne samo
unutar granica naše zemlje, nego i izvan nje. Odmah iza željezničke stanice Zalesina
prema Delnicama, pokrenuo se prije kojih sedam godina ogroman dio brijega, površine
oko 10 hektara i volumena oko 10 miliona m3 i ugrozio saobraćaj na jednoj
od naših najvažnijih prometnih linija. Ovaj pokret dogodio se između željezničke
pruge i autoputa Zagreb—Rijeka, tako da je ugrozio prugu od klizajućih masa, a
autoput od ispražnjavanja oslonca njegova trupa.


0 Zalesini se i pisalo i govorilo dosad mnogo. I dok je zadnjih godina izgledalo
da se čitav slučaj umirio, prošle godine su novi znakovi pokreta počeli ponovno uznemirivati.


Kako tehničko objašnjenje ove pojave, a i poduzete mjere saniranja nisu pokazali
zadovoljavajuće rezultate, pojavila se potreba, da se ovaj problem ponovno
stavi na diskusiju i to onim strukama, koje mogu njegovom rješenju dati koristan
doprinos. Smatramo, a to je praksa zadnjih godina i pokazala, da je šumarska struka
vrlo dobar saradnik pri rješavanju ovakovih problema, pa je tome cilju i ovaj članak
posvećen.


Historijat pokreta masa


Ako pokret zemljanih masa kod Zalesine promatramo izolovano, onda
je on nova pojava, a ako ga promatramo kompleksno, onda je on star koliko
i cijela željeznička pruga Karlovac—Rijeka, koja je izgrađena još
1873. godine. Ova pruga, koja je inače na vrlo čvrstoj kraškoj podlozi,
predstavlja od željezničke stanice Brod Moravice do tunela Zalesina jedan
vrlo nesiguran most, koji od početka svog građenja zadaje mnogo brige
službama njenog održavanja.


1 ako trasa ovog dijela pruge prolazi jednim od najljepših predjela
Gorskog Kotara, ipak je njen tehnički izbor bio podređen drugim momentima.
Nije poznato, da li je ovaj izbor nastao kao rezultat brzine kojom se
Mađarska u svom rivalstvu sa Austrijom žurila na more ili radi ekonomskih
ili političkih prilika.


Topografija ovog kraja otkriva, da je željeznička pruga položena
jednim slivnim područjem Kupe, sa vrlo mnogo površinskih voda i bogatom
šumskom vegetacijom. Osim ove karakteristike, ovaj teren na svim
bešumnim partijama, bile one livadne ili krševite pokazuje vrlo karakteristične
znakove pokreta zemljanih masa.