DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 40 <-- 40 --> PDF |
društva sa drvetom, iako najveći broj domaćinstava posjeduje veću ili manju površinu borovih šuma (od nekoliko ari do cea 20 ha). Kod borovih šuma, koje treba uglavnom da služe za redovno podmirivanje društva na drvetu, treba postaviti za cilj potrajnu proizvodnju određenih drvnih sortimenata u potrebnim količinama i najpovoljnijem omjeru, a istom u drugom redu moguću potrajnu proizvodnju ostalih što vrednijih šumskih proizvoda (smole). Kod borovih sastojina, koje ne treba da služe uglavnom za redovno podmirivanje društva sa drvetom, treba forsirati što veću trajnu proizvodnju smole, koja u ovom slučaju, s obzirom na svoju važnost i vrijednost za društvo, predstavlja glavni, a ne sporedni šumski proizvod. Prilikom izrade uređajnih elaborata, mora se osim toga voditi računa o propisivanju posebnih mjera u svrhu podizanja estetske vrijednosti onih kompleksa, koji po svome položaju i reljefu trebaju da služe za izletišta turista ili kao park-šume (6). Važno je na terenu razgraničiti sve ove šume jedne od drugih. Ostvarivanje navedenog cilja gospodarenja sa ovim šumama, uzgajivačima i eksploatatorima borovih šuma, te nadležnim državnim i društvenim organima i organizacijama, stavlja se u zadatak: stručno osposobljavanje kadrova potrebnih u uzgoju i eksploataciji ovih šuma, pravilno reguliranje njihovih radnih odnosa (stalnost radnika), poduzimanje mjera za racionalizaciju metoda i sredstava rada, poboljšavanie organizacije operativnih jedinica, osnivanje i organiziranje sjemenskih baza na suvremenoj osnovi itd. 3. Gospodarski oblik borovih sastojina (način gospodarenja) uređaj nim elaboratom mora biti ispravno određen, uzimajući u obzir cilj gospodarenja i sadašnje stvarno stanje šuma. Prema podacima inventarizacije, sve borove šume u Dalmaciji svrstane su u visoke jednodobne sastojine. Međutim, velikim dijelom privatnih borovih šuma, a i jednim dijelom državnih šuma gospodari se na preborni način, i sve te šume moraju ostati preborne. Mileti ć navodi podatke, da se na sjeveru Rusije, te u Donjoj Lužici i sa borovim šumama gospodari na preboran način. Prema tome, gospodarenje sa borovim šumama u Dalmaciji na preboran način, ne pretstavlja takav jedini slučaj. Potreba na svjetlosti kod pojedine vrste drveća ovisna je o prilikama stojbine. Na boljim tlima, a naročito na nižim položajima zahtjevi na svjetlosti su manji. Obratno, na slabijim tlima, koja se nalaze na višim položajima, iste vrste slabije podnose zasjenu, te se tako na tim položajima smanjuje njihova sposobnost za preborno gospodarenje. Općenito se može uzeti, da se sa svima borovim šumama, koje služe uglavnom za redovno podmirivanje njihovih vlasnika odnosno okolnih žitelja sa drvetom, treba u pravilu gospodariti na preborni način. I u ostalim slučajevima, gdjegod je to moguće i gospodarski opravdano, treba težiti stvaranju prebornih borovih šuma. Na dobrim, slabo nagnutim terenima, koji nisu jako kameniti, te, u slučaju povremenog ogoljavanja, nisu izvrgnuti opasnosti erozije, može se zadržati eventualno već postojeći oblik jednodobnih borovih sastojina uz provođenje oplodnih sječa, jer je ovakav gospodarski oblik ekonomski povoljniji za vršenje smolarenja. Ovo se slaže sa zaključkom Komisije za smolarenje pri Stručnom udruženju šumsko-privrednih organizacija Hrvatske od 10. IX. 1956. godine, koji glasi: »Težiti stvaranju prebornih borovih šuma«. |