DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Kod jednodobnih borovih sastojina mora se provoditi oplodna sječa, a dobni razredi treba da budu usklađeni sa turnusom smolarenja. Nakon uvođenja smolarenja u Dalmaciji, turnus smolarenja bio je predviđen sa 5 godina (kao u Francuskoj), od čega 4 godine otpada na zarezivanje, a 1 godina na odmaranje stabala, ali je kasnije produljivan na 6 i 7 godina, a konačno treba da se ustali na 8 godina, radi smanjivanja godišnje visine bjeljenice. Od ovih 8 godina 6—7 godina otpada na zarezivanje stabala, a 1—2 godine na odmaranje stabala. Sva stabla ne mogu biti zarezivana neprekidno jednaki broj godina, jer im visina debla, koje je sposobno za zarezivanje, nije jednaka. Kod prebornih šuma, ophodnjica mora biti usklađena sa smolarenjem. Kod privatnih borovih prebornih šuma, koje služe za redovno podmirivanje njihovih vlasnika sa drvetom, ophodnjica treba da bude 1 godinu, ako se prebiranje vrši svake godine po cijeloj površini, što je vrlo čest slučaj. U tom, pak, slučaju, svake godine treba uvoditi u smolarenje stabla, koja treba da dođu na red za sječu unutar razdoblja smolarenja, a koja, nakon što budu ismolarena, po svom sastavu i količini, približno predstavljaju (1 + *A + V14) ~~ 1.2 jednogodišnjeg sječivog etata, ali se mora držati na umu, da sva stabla ne će doći na red za sječu iste godine. Kod svih ostalih prebornih šuma ophodnjica mora biti prilagođena turnusu smolarenja. Ako je ophodnjica jednaka turnusu smolarenja (8 godina), tada svaku gospodarsku jedinicu treba prostorno razdijeliti na onoliko približno jednakih dijelova (odjela), koliko godina traje turnus smolarenja, vodeći računa, da prinosna sposobnost na smoli tih dijelova gospodarske jedinice bude približno podjednaka. U svakoj gospodarskoj jedinici, tokom svake ophodnjice treba da se uvodi u smolarenje približno onoliki broj stabala, koliko je stabala u protekloj ophodnjici u toj gospodarskoj jedinici ismolareno, s tim, da se uvođenje stabala u smolarenje u toku jedne ophodnjice svake godine vrši u drugom odjelu, a u narednoj ophodnjici se taj redoslijed obnavlja. Ako ophonjica traje 8 godina, tada se u toku jedne ophodnjice ima uvoditi u smolarenje približno onoliki broj stabala, koliko ih sačinjava 8-godišnji etat (glavni prihod i međuprihode), odbivši od toga onoliki broj stabala, koliko ih se prosječno radi posebnih razloga ne smije smolariti. Prorede, treba vršiti tako, da se što bolje može ostvariti postavljeni cilj1 gospodarenja. Stoga je potrebno, naročito u onim sastojinama koje ne služe uglavnom za podmirenje potreba društva na drvetu, da ona stabla, koja manje daju smole, prije dođu na red za sječu. Obratno pak, ona stabla koja daju mnogo smole treba što kasnije sjeći. Provodeći: ovaj princip, dogodit će se, da će stabla potpuno neizgledna i nesposobna za proizvodnju vrijednih drvnih sortimenata (jako krošnjata, kriva i dosta kratka stabla) trebati ostavljati, a vaditi lijepa i za tehničke sortimente sposobna stabla, ali većinom male krošnje, čiji je prinos smole često vrlo malen. Pravilnim provođenjem proreda može se vršiti postepena selekcija stabala većeg prinosa smole, i na taj način stvoriti sirovinsku bazu za proizvodnju smole velike proizvodnosti. 4) Ophodnja i zrelost stabala za smolarenje ovisni su od cilja gospodarenja, stojbinskih prilika odnosno prirasta stabala i vrste bora. Kod borovih sastojina, koje služe za podmirivanje potreba društva na drvetu, ophodnja (sječna zrelost) mora biti na prelazu između ophodnje najvrednije drvne mase (tehničke zrelosti) i ophodnje najveće proizvodnje 207 |